Politika i društvo

Škabrnja:

Krenula Kolona sjećanja

Obilježavanje 31. obljetnice zločina, koji su u Škabrnji 18. studenoga 1991. godine počinili pripadnici bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi pod zapovjedništvom Ratka Mladića, počelo je u petak okupljanjem sudionika komemoracije na zapadnom ulazu u mjesto


 
2 min
HINA
HINA/ Zvonko KUCELIN

Obilježavanje 31. obljetnice zločina, koji su u Škabrnji 18. studenoga 1991. godine počinili pripadnici bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi pod zapovjedništvom Ratka Mladića, počelo je u petak okupljanjem sudionika komemoracije na zapadnom ulazu u mjesto

Obilježavanje 31. obljetnice zločina, koji su u Škabrnji 18. studenoga 1991. godine počinili pripadnici bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi pod zapovjedništvom Ratka Mladića, počelo je u petak okupljanjem sudionika komemoracije na zapadnom ulazu u mjesto.

U naselju Ambar, na početku Ulice 18. studenoga 1991., u 10.15 sati krenula je Kolona sjećanja - mimohod do Spomen-obilježja masovne grobnice, gdje su uz članove obitelji poginulih branitelja i civila vijence položila službena izaslanstva.

U izaslanstvu Vlade su ministri Oleg Butković, Radovan Fuchs, Ivan Paladina i Davor Filipović.

Misu za domovinu i poginule u župnoj Crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije predvodit će u 11 sati nadbiskup zadarski Želimir Puljć.

Potom će krenuti mimohod - Korak po korak, do Spomen-obilježja na Mjesnom groblju sv. Luke, u kojemu će sudjelovati i predsjednik Republike Zoran Milanović, a u 12.30 sati bit će položeni vijenci i zapaljene svijeće za civile i hrvatske branitelje kod Središnjeg križa.

Pohod na Škabrnju počeo je ujutro 18. studenoga 1991. napadom srpskoga agresora, potpomognutim zrakoplovstvom bivše JNA, tenkovima i pješaštvom tzv. Kninskoga korpusa pod zapovjedništvom Ratka Mladića. Nakon sloma otpora slabo naoružanih branitelja, iz podruma i kuća na najbrutalniji način istjerane su žene, djeca i starci, a samo toga dana u Škabrnji je ubijeno 48 civila i 15 branitelja. 

Pokolji i progoni nastavljeni su i sljedećih dana, a za višegodišnje okupacije do oslobođenja u Oluji 1995., broj škabrnjskih žrtava povećao se na 86.


Nastavite čitati

Pravoslavni vjernici obilježili Uskrs u crkvi na zagrebačkom Cvjetnom trgu

Kristovo uskrsnuće, navodi se u ovogodišnjoj Uskršnjoj poslanici koju je objavila Srpska pravoslavna crkva, potvrđuje činjenicu da je najveći problem čovjeka smrt i strah od smrti, stoga svatko u sebi nosi težnju da ju nadvlada i živi vječno. U poslanici je nekoliko riječi posvećeno i suvremenoj civilizaciji i suvremenom čovjek

Uskrs je najveći kršćanski blagdan

Od 4. lateranskoga koncila godine 1215. uvedena je obveza da se vjernici najmanje jednom u godini moraju ispovjediti i o Uskrsu pričestiti * Uskrsna je nedjelja jednako tako početak uskrsnoga ciklusa (Pentekoste), koji se zaključuje svetkovinom Duhova

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.