Skriveno od očiju gustom šumom, na nekoliko stotina metara od mora, u blizini naselja Lovrečica i Babići, posljednjih godina razvilo se impozantno divlje naselje vikendaša.
Pod krošnjama stabala cvate šumski grad
Još jedna u nizu istarskih favela tako se proširila zahvaljujući skrovitosti, nedostatnim inspekcijama i blizini Slovenije, čiji su državljani najzastupljeniji među bespravnim graditeljima, bar ako je suditi po registarskim tablicama koje smo uočili na terenu.
Gradnja se nastavlja unatoč zapečaćenim gradilištima
Nekoliko nedovršenih objekata nosi markicu o zatvaranju gradilišta, no to ne sprječava brojne druge da i dan danas grade ili pak trajno postavljaju kamp prikolice i mobilne kućice, bilo na betonskim temeljima ili na tlo.
Zatvoreno gradilište
Zavukli smo se duboko u šumu kako bismo pronašli bespravne graditelje koji bi, pa makar anonimno, objasnili kako oni vide cijelu situaciju s istarskim favelama.
Šume pune napuštenih kamp prikolica
S uskog bijelog puteljka jedva dovoljnog za prolazak jednog automobila, prvo što upada u oči su hrpe građevinskog otpada i brojne trošne kamp prikolice skrivene u gustišu.
Napuštene prikolice
Nakon 500 metara dolazimo do prvog pravog naselja. Vidljivi su iskopi i željezne armature koje će uskoro postati novi temelji, a nekoliko je vikendica već sagrađeno. Svojevrsna građevinsko- vikendaška idila.
Armatura za betonski temelj
Dalje niz put, uz koji se dobrim dijelom nižu metalne ograde ili obične zelene mreže, pojavljuje se i nekoliko ormarića za struju. Nastavljamo dublje u šumu gdje su se na desetak parcela smjestile kamp kućice, ali i zidane zgrade.
Slovenski državljani: Mislimo da nismo u prekršaju, ali zapravo i ne poznajemo dobro vaše zakone
U miru i tišini koja vlada dolazak našeg automobila ne ostaje neprimijećen. Čim smo parkirali na malom proširenju jedna nas je gospođa kroz gustiš srdačno pozdravlja „Dobar dan“. Ulazimo u šumsko imanje gdje ona i suprug odmaraju u hladu borova.
Na jednom dijelu imanja starija kamp kućica, a nedaleko nje izliveni betonski temelj od 50 kvadrata na kojem je izgrađen objekt od PVC panela. Predstavljamo se kao novinari koji s njima žele porazgovarati o ilegalnom boravku i strahovima od dolaska inspekcije. Pedesetogodišnjaci iz Slovenije pristaju na anoniman razgovor.
-Pa ne bojimo se, mislimo da nismo u prekršaju, ali zapravo i ne poznajemo dobro vaše zakone. Ovdje je puno susjeda sagradilo kućice i nekako vjerujemo da ni oni ne bi to baš tako učinili da je to nezakonito, kaže suprug.
Naselje se počelo širiti početkom 2000-ih
Ukazujemo im na betonski temelj na kojem je novoizgrađeni objekt, a oni nam pojašnjavaju kako je tu nekada već bio gospodarski objekt.
-Ovu kućicu smo nedavno sagradili, ali nije za spavanje, već samo za kuhanje i toalet. Kuhanje u staroj kamp kućici je jako nezgodno, nastavlja suprug koji tvrdi da su imanje otkupili od svojih nećaka koji ovdje više ne dolaze.
-To se sve ovdje počelo graditi otprilike prije 20 godina i nikada nismo imali problema s građevinskom ni drugim inspekcijama, objašnjava supruga.
Nisu upoznati s činjenicom da je u Hrvatskoj nedavno na snagu stupio novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu koji brani parcelaciju na manje od jednog hektara, niti s koracima koje trenutno poduzimaju gradovi i općine, a koji podrazumijevaju i uklanjanje svih postojećih bespravnih radova na poljoprivrednom zemljištu i to na trošak vlasnika. To saznanje ih pomalo uznemiruje.
Rado bismo sve to ozakonili i platili da možemo dobiti struju, vodu i ostalo što nam je potrebno, kažu Slovenci
-Pa mi bismo rado sve to ozakonili i platili da možemo, da bi dobili struju, vodu i ostalo što nam je potrebno, kažu.
Na pitanje bi li se usudili ovo učiniti u Sloveniji tvrde da i na slovenskoj obali ima mnogo sličnih slučajeva. Supruga na kraju sliježe ramenima i kaže: - Ma sve znamo, ali, evo, kako svi tako rade. onda se i mi nadamo da će nam progledati kroz prste.
U susjednom šumskom naselju pod hladovinom desetak praznih mobilnih kućica, kontejnera i prikolica. Treba priznati, u ovako mirnom ambijentu, nadomak mora, tko ne bi zaželio provesti ljetne praznike? No, kad bi sve bilo legalno, mir bi bio još veći.
Vraćamo se u srce labirinta i biramo novi smjer. Dolazimo do kućice od siporeksa s markicom građevinske inspekcije o zatvaranju gradilišta.
Znači, inspekcija je ipak ovdje dolazila. Nedovršena zgrada uzdiže se kao autentični spomenik devastaciji prirode.
Slovenski ilegalni kamperi: I na Bledu ima divljih kampera
Preko puta mladi par iz Slovenije zaokupiran je popravkom žičane ograde. Pitamo ih znaju li da su trajnim postavljanjem kamp prikolice - u prekršaju?
-Nismo u prekršaju jer ništa ne gradimo. Evo mi imamo ovdje prikolicu u kojoj boravimo na svom terenu, kaže momak.
Prikolica je postavljena na tlo i proširena zidovima od trske. Po tragovima vremena vidljivo je da se godinama nije odavde micala. Slične se nastambe grade na cijelom području, a nerijetko se nailazi i na logorske vatre.
Inspektor ih prije pet godina kaznio s tisuću kuna za ilegalno kampiranje i rekao im da odsad mogu tu mirno boraviti?
-Nama je jedino prije pet godina došao inspektor i kaznio nas s 1000 kuna zbog nelegalnog kampiranja. Ali je onda rekao: sad kad ste platili, možete i ostati. Nakon toga nikad se više nije pojavio. Mislili smo da smo s time u redu, kažu nam.
Bi li smjeli tako nešto uraditi u Sloveniji, primjerice na Bledu?
-Mogli bi, nego šta? Možda nema zidanih kuća, ali i u šumicama oko Bledskog jezera ima puno divljih kampera, odgovaraju uvjereno.
Počinjemo sumnjati da i u Sloveniji doista postoji razvijena kamperska kultura, nepoznata Hrvatima, popraćena širokom tolerancijom nadležnih institucija prema divljem kampiranju.
Tijekom sljedećeg putovanja u Sloveniju svakako treba provjeriti ima li i u šumicama oko Bleda divljih naselja nalik istarskim favelama.
Dalje niz ulicu Kanal, koja, uz naziv, ima i kućne brojeve, šarolika lepeza vikend rješenja razvija se s obje strane ceste. S desna zatvoreno gradilište, s lijeva idilične montažno - građevinske kompozicije s kućicama na stablu, ograđenim vrtovima i svime neophodnim za relaksirajuće ljetovanje u Istri.
No, na vrhu iste ulice nešto sasvim drugačije i neočekivano - ograđena čestica s vojničkim upozorenjem: Minsko polje! Čak tri znaka na ogradi i dva na parceli upozoravaju na opasnost od mina. Je li vlasnik slovenski ili možda hrvatski miner - nismo doznali.
Nakon još nekoliko stotina metara uređenih vikendica dolazi se do počišćene šumice nasred koje stoji stari betonski temelj i tabla s napisom: Prodamo parcele, i brojem telefona sa slovenskim prefiksom.
Utvrditi gabarite čitavog naselja, ni nakon polustanog vozikanja, nije lako. Neke su ulice zatvorene žicama, ogradama i rampama i teško je ustanoviti što se iza njih nalazi.
Dio objekata legaliziran je i ucrtan u katastru
Vraćamo se istim putem do onog prvog gradilišta. Par umirovljenika ruča u hladovini ispred prave montažne kuće. Kažu nam, anonimno, da im ovo nije vikendica već jedina kuća. Hrvati su koji su radni vijek proveli u Sloveniji, a umirovljeničke dane provode ovdje.
-Zimi bih poželjela da ima još nekoga jer je sve pusto, povjerava se gospođa dok nas nudi kavom ili sokom.
Kuća je, tvrde, legalna. Točnije, bespravno sagrađena, ali kasnije uredno legalizirana.
-Ima ovdje svega. Država je dozvolila da se ovo dogodi i sada, kad se toliko proširilo, postaje veliki problem. Ali ovdje u okolici nije baš sve bespravno, neke su kuće naknadno legalizirane, a ima dosta gospodarskih objekata koje ljudi koriste kao vikendice, kaže gospodin.
Na Geoportalu je vidljivo da su građevine dobrim dijelom ucrtane kao gospodarski objekti. Zanimljiv fenomen s obzirom na to da se nalaze na izrazito malim česticama.
Čestice s ucrtanim gospodarskim objektima
Iako je iz prostornih planova Grada Umaga vidljivo da područje nije građevinsko, već je šumsko ili poljoprivredno, očito je da je, što u "gospodarskim" zgradama, što u fiksiranim mobilnim kućicama i kamp prikolicama, područje isključivo namijenjeno – bespravnom boravku. Priroda je pritom nepovratno uništena.
