Viša znanstvena suradnica u Centru za istraživanje mora Rovinj Maria Blažina odnedavno je i predsjednica rovinjskog SDP-a. Kao čelnica glavne oporbene stranke u Gradskom vijeću Rovinja u intervjuu nam je predstavila probleme Rovinja o kojima se premalo govori u medijima.
Na čelu ste rovinjskog SDP-a, stranke koja u Gradskom vijeću Grada Rovinja broji najviše oporbenih vijećnika. Koje biste probleme istakli kao najvažnije u Rovinju?
Možda se tako ne čini, ali problema u gradu ima dosta. Jedan koji bih izdvojila kao značajniji je činjenica da, unatoč više od desetljeća obećanja, i dalje nemamo mjesne odbore (osim Rovinjskog sela). To je priča bez kraja u kojoj se redovito, prije lokalnih izbora, obećava osnivanje mjesnih odbora međutim nakon izbora uvijek se nađe izlika da se to odgodi bilo do završetka parlamentarnih izbora, pa opet idućih lokalnih, i tako u krug. Na koncu se mjesni odbori nikad ne osnuju unatoč načelnom konsenzusu između Kluba vijećnika SDP-a i gradonačelnika. U proračunu postoji mogućnost da se provedu izbori za mjesne odbore, mi kao oporba to tražimo putem amandmana već godinama, no većina nas preglasa. Obrazloženja zašto realizacija nije moguća „baš ove godine“2, sadrže samo izgovore, a nikako realne zapreke.
Kako funkcionira grad bez mjesnih odbora?
Da imamo mjesne odbore, bilo bi puno lakše komunicirati potrebe za razvojem određenih dijelova grada prema gradskoj upravi. Sadašnjim stanjem jedini mogući put izražavanja svojih potreba građani imaju na način da se pojedinac žali određenom pročelniku ili gradonačelniku i prepusti se neizvjesnosti čekanja odgovora. Vrlo često odgovori su neodređeni, bez naznake konkretnih provedbenih planova. Iz toga je vidljivo da se sustav funkcioniranja gradske uprave temelji na isključivom top-down principu. S mjesnim odborima imali bismo i bottom-up rješavanje pitanja važnih za svakodnevno funkcioniranje građana.
Možete dati primjer takvih problema?
Radi se, primjerice, o infrastrukturi tipa širokopojasni internet. Grad Rovinj i HT potpisali su početkom 2020. ugovor o instalaciji širokopojasnog interneta u Gradu. HT provodi projekt dovoda optičke infrastrukture do objekata s komercijalnom komponentom namjene i financira u 100-postotnom iznosu.
Međutim paralelno HT provodi drugi projekt sufinanciran iz EU fondova u iznosu 40 posto za dovođenje optičke infrastrukture do svih adresa prema kojima nema komercijalni interes.
Dok su ovi prvi projekti HT-a vrlo transparentni i potpuno je jasno gdje će se i kada infrastruktura uvesti, za ove druge, nekomercijalne dijelove grada nije takav slučaj. Mjesni odbori bi, kao predstavnička tijela poreznih obveznika, mogli potaknuti Grad Rovinj i HT na prikazivanje transparentnih planova na kojima se može vidjeti gdje, kada i kako će doći infrastruktura do korisnika.
Kakvih još problema imate u Rovinju?
Kao i svugdje poteškoća ima s komunalnim redarstvom. Grad Rovinj je uspostavio hvalevrijednu aplikaciju Smart Rovinj, kako bi se efikasno rješavale pritužbe građana. Njome građani mogu dojaviti stvari kao npr. nepropisno parkiranje ili deponiranje vozila bez tablica, nepropisno odlaganje otpada i slično. Nakon dojave na aplikaciji, Smart Rovinj na obavijesti nakon jednog dana napiše „rješava se“, a nakon dva dana „riješeno“. Međutim vrlo često problem ne bude riješen, jer se po istoj ulici, ispred kafića, dućana i slično, i dalje vozila parkiraju na cesti. I tako godinama.
Kako Grad reagira na vaše sugestije i pitanja?
U Gradskom vijeću IDS ima apsolutnu većinu i uvijek nas preglasaju. Neki naši prijedlozi su već godinama izvor podsmjeha i omalovažavanja, kao na primjer javni gradski prijevoz. Javni prijevoz bi, posebno u ljetnim mjesecima, toliko rasteretio promet i parking da bismo dobili potpuno neprepoznatljivu sliku grada.
Uz nedostatak biciklističkih staza i nogostupa te uz automobile parkirane po svim ulicama i trotoarima, pješaci ljeti riskiraju da ih netko pregazi na ulici. I s ekološke strane je važno rasterećivati grad od osobnih vozila pa smo u tom smjeru mi predlagali uvođenje električnih mini busova.
Gradonačelnik tvrdi da je to davno isprobano i brzo ukinuto jer se pokazalo neisplativim. No, pitam se jesu li građani tada uopće bili kvalitetno informirani o postojanju autobusa. Sigurna sam da bi danas situacija bila drukčija. Uz kvalitetnu razradu ideje, informiranje javnosti i nabavku vozila koja odgovaraju potrebama malog grada, s linijama koje također odgovaraju dnevnim potrebama zbog posla, škole, tržnice ili odlaska u shopping, rovinjski gradski prijevoz bi sigurno imao svoje putnike. Kvalitetnu organizaciju primjerenu malom gradu zaslužuje i školski autobus, prilagođeniju potrebama djece.
Očito imate materijala za razgovor. Inače se, prema vani, stječe dojam da je rovinjska oporba dosta tiha.
Nemojte tako (smijeh). Iskreno rečeno, nije da nas nema, ali se naš rad prilično zamagljuje. Novinari su prisutni samo na aktualnom satu dok traju vijećnička pitanja i selektivno prenose sadržaj u svojim medijima. No, veći problem je što kasnije, tijekom sjednice gradskog vijeća, nema ni novinara ni načina da u medije izađe bilo koja tema s gradskog vijeća.
Osim toga, jako je velik otpor Grada prema prijenosu sjednica, kao što je recimo Vodnjan uveo prošle godine. Ja sam to tražila prije šest mjeseci i dobila odgovor da se može i da će se tehnički za par mjeseci riješiti, no uz cinični komentar „koga bi to zanimalo?“. Ni nakon šest mjeseci od mog zahtjeva nemamo prijenos sjednica.
Koliko činjenica da je standard života u Rovinju prilično visok utječe na (ne)zainteresiranost građana za politiku i/ili otupljuje oštricu oporbe?
Ako pod visokim standardom smatrate visinu proračuna, Grad Rovinj dobro posluje, iako ima gradova u Hrvatskoj koji imaju bolji standard usluga za manje novaca. Turistički sektor donosi velike prihode i u njega se ulaže. No ono što ja vidim kao problem jest taj što se ulaže u turizam, a dugoročno se zanemaruje razvoj grada i cjelogodišnje usluge građanima.
Osobno mislim da većina građana Rovinja nema visok standard. Međutim, općenito u našem društvu nitko ne vjeruje da može nešto promijeniti. Vlast je pokazala da ne sluša glas građana, da ne ispunjava izborna obećanja, ne reagira na pritužbe, te da i dalje dobiva izbore.
Kako to utječe na razvoj grada, na mlade ljude u Rovinju?
Deklarativno se jako puno ulaže, ali ulaže se u krive vrijednosti, sve više komercijalno i turistički, i posljedično se osigurava takav kadar i infrastruktura koji će biti na usluzi od 1. svibnja do 1. listopada. Imate gospodarsku zonu koju Grad Rovinj daje u koncesiju Kauflandu i Retail centru. Koji profil zanimanja to privlači? Što će oni s diplomom? Nemaju što tražiti u ovom gradu. I to je problem. A onima koji i izvan turističke sezone borave u gradu sve to skupa ne treba, za kvalitetu njihovog života bilo bi bolje da su novci u nešto drugo uloženi.
Važno je razvijati kulturu dijaloga i suprotstavljanja mišljenja. Ako o svim idejama raspravljamo ravnopravno i konstruktivno, te one najbolje učinimo još boljima, naši Rovinježi će iz toga na koncu profitirati.
