Stota obljetnica marša na Rim događaj je koji je označio dolazak na vlast fašizma u Italiji, političke ideologije koja je nijekala građanske slobode i ljudska prava, a do kraja 1920-ih godina ugušila politički pluralizam te ekspanzionističkom, imperijalnom i nacionalističkom politikom izravno doprinijela izbijanju Drugog svjetskog rata
Stota obljetnica marša na Rim događaj je koji je označio dolazak na vlast fašizma u Italiji, političke ideologije koja je nijekala građanske slobode i ljudska prava, a do kraja 1920-ih godina ugušila politički pluralizam te ekspanzionističkom, imperijalnom i nacionalističkom politikom izravno doprinijela izbijanju Drugog svjetskog rata
U četvrtak, 27. listopada 2022., u Rijeci će se održati međunarodni znanstveni skup i okrugli stol na temu stogodišnjice Marša na Rim. Program započinje u 9 sati u dvorani Filozofskog fakulteta u Rijeci (Sveučilišna avenija 4, Rijeka) međunarodnim znanstvenim skupom “Stogodišnjica Marša na Rim iz sjevernojadranske perspektive: historiografski izazovi”. U 18 sati u dvorani Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci (Ružićeva 5, Rijeka) program se nastavlja okruglim stolom pod nazivom “Kako danas gledamo na fašizam? Povjesničari o historiografijama, kulturama sjećanja, fašizmu i antifašizmu”. Organizator manifestacije je Istarsko povijesno društvo, u suradnji s Filozofskim fakultetom u Rijeci, Zavodom za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci s Područnom jedinicom u Puli te Institutom za političku povijest u Budimpešti, ERC Cog NEPOSTRANS. Održavanje skupa i okruglog stola financijski su podržali Istarska županija, Upravni odjel za kulturu i zavičajnost – Regione Istriana, Assessorato cultura e territorialità te Grad Rijeka, Odjel za kulturu.
O međunarodnom znanstvenom skupu:
Stota obljetnica marša na Rim događaj je koji je označio dolazak na vlast fašizma u Italiji, političke ideologije koja je nijekala građanske slobode i ljudska prava, a do kraja 1920-ih godina ugušila politički pluralizam te ekspanzionističkom, imperijalnom i nacionalističkom politikom izravno doprinijela izbijanju Drugog svjetskog rata. Uzevši u obzir različite metodološke pristupe, noviju historiografiju, nadasve o poslijeratnoj tranziciji i paravojnom nasilju, te mogućnost komparativne perspektive, na skupu će sudjelovati deset povjesničara iz Hrvatske, Slovenije i Italije koji će, između ostaloga, govoriti o suvremenim dostignućima historiografija sjevernojadranskoga prostora o temi fašizma i antifašizma, razvoju fašističkog pokreta na sjevernome Jadranu u kontekstu njegova razvoja u ostalim dijelovima Kraljevine Italije, političkim mitovima o granici i na granici, kulturi sjećanja fašističkog režima, ali i današnjoj komemorativnoj praksi antifašističke baštine.
O okruglom stolu:
Povjesničari dr. sc. Vanni D’Alessio i dr. sc. Ivan Jeličić diskutirat će s četiri renomirana povjesničara o historiografijama, kulturi sjećanja, ali i aktualnostima fašizma te baštini antifašizma. Sudjeluju: dr. sc. Branimir Janković s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu te urednik portala Historiografija.hr; dr. sc. Borut Klabjan s Inštituta za zgodovinske študije u Kopru, koautor s Gorazdom Bajcom recentne monografije „Ogenj, ki je zajel Evropo. Narodni dom v Trstu (1920-2020)“, dr. sc. Mila Orlić s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta te dr. sc. Milan Radošević iz Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci, Područne jedinice u Puli, predsjednik Istarskog povijesnog društva.
Milanović je izašao iz zone komfora i napravio ono što je u tom trenutku, po meni, trebao. Pokazao je veliku dozu odgovornosti u trenutku u kojem se Hrvatska nalazi. Skrenuo je pozornost na izbore, bila je veća izlaznost. Ja mu na tome zahvaljujem, rekao je Grbin
Na ovaj način otvaraju se ozbiljne mogućnosti za početi raditi studije i projekte onoga o čemu slušam od kad sam živ. I željezničkog tunela kroz Učku, i Novog Krčkog mosta, i konačno da se riješi i ta pruga Rijeka-Zagreb, spoje naše prometnice i sa slovenskim mrežama, ali i da se dalje ulaže u luke, u lučke uprave, u lukobrane, u zračne luke. Dakle sve je to sada na tanjuru", istaknuo je Valter Flego
Peđa Grbin je izgubio kredibilitet, to je problem. On se maknuo kao školarac. Sad se jučer vratio, sad je abdicirao. On naprosto nije više kredibilan. Gotova utakmica, a rezultat mu je katastrofalan, rekao je Ostojić
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
