Sva biračka mjesta za drugi izbori krug uredno otvorena
Birači koji su tzv. plavu potvrdu dobili za prvi krug, ne moraju je ponovno tražiti, moći će glasovati uz predočenje identifikacijske isprave
Stota obljetnica marša na Rim događaj je koji je označio dolazak na vlast fašizma u Italiji, političke ideologije koja je nijekala građanske slobode i ljudska prava, a do kraja 1920-ih godina ugušila politički pluralizam te ekspanzionističkom, imperijalnom i nacionalističkom politikom izravno doprinijela izbijanju Drugog svjetskog rata
Stota obljetnica marša na Rim događaj je koji je označio dolazak na vlast fašizma u Italiji, političke ideologije koja je nijekala građanske slobode i ljudska prava, a do kraja 1920-ih godina ugušila politički pluralizam te ekspanzionističkom, imperijalnom i nacionalističkom politikom izravno doprinijela izbijanju Drugog svjetskog rata
U četvrtak, 27. listopada 2022., u Rijeci će se održati međunarodni znanstveni skup i okrugli stol na temu stogodišnjice Marša na Rim. Program započinje u 9 sati u dvorani Filozofskog fakulteta u Rijeci (Sveučilišna avenija 4, Rijeka) međunarodnim znanstvenim skupom “Stogodišnjica Marša na Rim iz sjevernojadranske perspektive: historiografski izazovi”. U 18 sati u dvorani Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci (Ružićeva 5, Rijeka) program se nastavlja okruglim stolom pod nazivom “Kako danas gledamo na fašizam? Povjesničari o historiografijama, kulturama sjećanja, fašizmu i antifašizmu”. Organizator manifestacije je Istarsko povijesno društvo, u suradnji s Filozofskim fakultetom u Rijeci, Zavodom za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci s Područnom jedinicom u Puli te Institutom za političku povijest u Budimpešti, ERC Cog NEPOSTRANS. Održavanje skupa i okruglog stola financijski su podržali Istarska županija, Upravni odjel za kulturu i zavičajnost – Regione Istriana, Assessorato cultura e territorialità te Grad Rijeka, Odjel za kulturu.
O međunarodnom znanstvenom skupu:
Stota obljetnica marša na Rim događaj je koji je označio dolazak na vlast fašizma u Italiji, političke ideologije koja je nijekala građanske slobode i ljudska prava, a do kraja 1920-ih godina ugušila politički pluralizam te ekspanzionističkom, imperijalnom i nacionalističkom politikom izravno doprinijela izbijanju Drugog svjetskog rata. Uzevši u obzir različite metodološke pristupe, noviju historiografiju, nadasve o poslijeratnoj tranziciji i paravojnom nasilju, te mogućnost komparativne perspektive, na skupu će sudjelovati deset povjesničara iz Hrvatske, Slovenije i Italije koji će, između ostaloga, govoriti o suvremenim dostignućima historiografija sjevernojadranskoga prostora o temi fašizma i antifašizma, razvoju fašističkog pokreta na sjevernome Jadranu u kontekstu njegova razvoja u ostalim dijelovima Kraljevine Italije, političkim mitovima o granici i na granici, kulturi sjećanja fašističkog režima, ali i današnjoj komemorativnoj praksi antifašističke baštine.
O okruglom stolu:
Povjesničari dr. sc. Vanni D’Alessio i dr. sc. Ivan Jeličić diskutirat će s četiri renomirana povjesničara o historiografijama, kulturi sjećanja, ali i aktualnostima fašizma te baštini antifašizma. Sudjeluju: dr. sc. Branimir Janković s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu te urednik portala Historiografija.hr; dr. sc. Borut Klabjan s Inštituta za zgodovinske študije u Kopru, koautor s Gorazdom Bajcom recentne monografije „Ogenj, ki je zajel Evropo. Narodni dom v Trstu (1920-2020)“, dr. sc. Mila Orlić s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta te dr. sc. Milan Radošević iz Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci, Područne jedinice u Puli, predsjednik Istarskog povijesnog društva.
Birači koji su tzv. plavu potvrdu dobili za prvi krug, ne moraju je ponovno tražiti, moći će glasovati uz predočenje identifikacijske isprave
Imena župana čeka 12 od 20 županija: Varaždinska, Zagrebačka, Koprivničko-križevačka, Brodsko-posavska, Vukovarsko-srijemska, Istarska, Primorsko-goranska, Ličko-senjska, Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska
U regionalnim bolnicama se neslužbeno može čuti kako je glavni problem to što liječnici koji završe specijalizaciju više nisu dužni ostati raditi barem na određeni rok
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.