Premda će toga biti još, jedan je krug završen: prije mjesec i pol dana počela je blokada kamionskog prometa prema cementari u Koromačnu, gdje se spaljivao gospićki otpad, uz dalekosežne političke rezultate u odbacivanju projekta 'KOdeCO Net Zero', da bi minulog petka Holcim u svoj krug pozvao "odabrane" medije, dan uoči prekjučerašnjeg defilea građana u organizaciji Inicijative ujedinjene Labinštine.
Vrijedi vidjeti hoće li ovih dana predsjednik Županijske skupštine Valter Flego, a posebno istarski župan Boris Miletić, prihvatiti prijedlog Dalibora Pausa da se na sjednici Županijske skupštine (a sjednica je za tjedan dana) usvoji zaključak o protivljenju projektu KOdeCO Net Zero, uz poziv hrvatskoj Vladi za uklanjanje projekta s popisa strateških investicijskih projekata Republike Hrvatske, kao i uvođenje neovisnih mjerenja kvalitete zraka.
No, na početku priče istupao je Mjesni odbor Koromačno s nešto tišim, ali u pitanju iskustva sa zagađenjima prašinom, bukom, neoborivim argumentima.
Ljetos su državnoj inspekciji zaštite okoliša prijavili Holcim za dvostruka prekoračenja graničnih vrijednosti polusatnih emisija, poslavši im kao dokaz Excel tablicu podataka kontinuiranih mjerenja na Holcimovoj rotacionoj peći u Koromačnu, Dvostruka prekoračenja na ukupni organski ugljik (TOC) registrirana su čak 148 puta od 1. siječnja ove godine, uz nekoliko prekoračenja sumpornog dioksida (SO2), NOx iskazanog kao dušikova dioksida te klorovodika (HCl).
Predsjednik Mjesnog odbora Koromačno Milenko Plazibat je čovjek koji je cijeli svoj radni vijek, što nije nebitno, proveo u toj istoj cementari, udaljenoj svega 200-tinjak metara od njegove kuće. Cementara je počela s radom prije sto godina, 1926. godine, dok je njegova kuća podignuta dvije godine kasnije.
Kakvo je bilo vaše djetinjstvo u Koromačnu, u neposrednoj blizini cementare?
Cementara je u mom djetinjstvu praktički bila dio naselja, mi djeca smo se u krugu cementare igrali i plivali i nije bilo obitelji u Koromačnu iz koje netko nije bio zaposlen u cementari. Cementara je do 1974. radila bez filtera i cijelo naselje je bilo sivo od cementne prašine. Dolaskom Holcima prije 34 godine zagađenje se smanjilo, no stvari se su ponovno pogoršale unatrag nekoliko godina. Izgradnjom predkalcinatora pojavili su se veći problemi poput smrada, dima i zaprašivanja.
No, i prije je bilo povremenih zaprašivanja i povećane buke te su se mještani na to žalili, ali to su uglavnom bile pojedinačne pritužbe jer nisu imali nikoga tko će ih formalno zastupati i nije bilo formirano Vijeće Mjesnog Odbora. Lokalno stanovništvo je imalo problema sa zaprašivanjem prilikom utovara i istovara brodova, zaprašivanjem s vanjskih deponija i povećanom bukom.
Tko je od vaših bliskih radio u cementari?
Radio je otac Vinko, brat Dario i nono Dinko. Ja sam bio treća generacija, sad sam dvije godine u mirovini.
Kakav je bio doživljaj tvornice iz očiju djeteta?
Ja sam kao dijete ulazio u tvornicu i nosio tati ručak. Tada nije bilo žice oko tvornice, sve sam radnike poznavao, i praktični sam se osjećao kao doma. Svi zajedno su bili kao jedna familija. Kad bi pao snijeg, ili bi jugo uništio plažu, cementara bi dala svoje ljude da sve poprave, ako bi nestala struja u naselju, opet bi uletjeli radnici. Kasnije sam i ja postao električar. Sad se više ne gleda tko je otkud. Nekad se znalo se da će cementara dati posao, bio ti iz Koromačna, Viškovića, Brovinja, znao si da ćeš tu dobiti posao. Kad sam se kao električar zaposlio u cementari 1977. godine, ukupno je u tvornici bilo zaposleno 380 radnika, od čega je njih čak 150 bilo iz naselja Koromačno. Danas imaju oko 150 radnika, od čega je svega pet iz naselja Koromačno.
Takvu sliku je nekad imala svaka kuća na zidu u Koromačnu i okolici
Zašto ih je danas tako malo iz naselja Koromačno?
Imam osjećaj da je Holcimu sve manje do zajednice. U suprotnom, ne bi 17 kilometara duga cesta Koromačno-Labin bila devastirana prometom kamiona za potrebe Holcima. Ta se cesta trebala sanirati trećinom sredstava Holcima, trećinom Općine Raša i trećinom od županijskih cesta, ali od toga nema ništa. Tražili smo prvo da Holcim sam plati sanaciju, a oni su rekli da kamioni plaćaju cestarinu i da se iz te cestarine treba održavati cesta. To nije točno, jer kamioni plaćaju cestarinu u županiji u kojoj su registrirani, a velika većina tih kamiona koja vozi za Holcim je izvan Istarske županije. U prošlosti je većinu infrastrukture u naselju Koromačno radila tvornica, a sada tome nije tako.
Dolaze li možda do vas glasovi iz tvornice koji vam spočitavaju javno djelovanje protiv tvornice u kojoj ste radili cijeli radni vijek i ostvarili mirovinu?
Bilo je sličnih komentara, ali ja smatram da ja kao i svi moji susjedi koji su nekad radili u cementari imam pravo tražiti da tvornica svojim radom ne ugrožava naše zdravlje i kvalitetu naših života. Nije ovo borba protiv radnika. Holcimovi radnici i njihove obitelji kao i lokalno stanovništvo dišu isti zrak i kupaju se u istom moru. Cijeli radni vijek proveo sam u ovoj cementari i uvijek sam imao teoriju: radim osam sati u Holcimu, za koje sam plaćen, ali kad dođem doma imam pravo na zdravlje, na okoliš bez buke, bez prašine, bez zagađenje mora, kao i ljudi iz Labina ili Pule.
Kakav je vaš stav o ljudima iz Inicijative za ujedinjenu Labinštinu koji posljednjih skoro dva mjeseca, uz protestne skupove u Raši i Pazinu tijekom sjednice Županijske skupštine blokiraju ili otežavaju kamionski promet prema cementari, a i žestoko se bore protiv KOdeCO projekta?
Smatram da su svojim akcijama bitno pridonijeli vidljivosti problema lokalne zajednice s Holcimom. Njihovim protivljenjem odluci hrvatske Vlade da se otpad iz Gospića spali u Koromačnu, kao i njihovim protivljenjem projektu KOdeCO Net Zero, šira je javnost upoznata s problemom spaljivanja goriva iz otpada. Na rizike i opasnosti KOdeCO projekt mi upozoravamo duže vrijeme.
Koji su najveći rizici KOdeCO Net Zero, projekta koji bi godišnje hvatao 366.000 tona ugljikova dioksida, ukapljivao ga, skladištio te tankerima odvozio u napuštena talijanska naftne bušotine ispod morskog dna?
Što smo dublje zagrebali u razmjere tog projekta, uvidjeli smo da je apsolutno neprihvatljiv za mještane. To stvarno nije dobro. Dovode se u pitanje životi ljudi! CO2 bi bio smješten u neposrednoj blizini naselja, a u slučaju istjecanja, budući da je teži od zraka, CO2 zagušuje sve što je na tlu, stvara sloj dva metra od tla i onemogućava disanje. Pritom treba podsjetiti da se ljeti ovdje kupa i do tisuću ljudi.
Prema odbačenoj Studiji utjecaja na okoliš (SUO) za projekt KOdeCO Net Zero, Holcim trenutačno ispušta oko 50 tona CO2 svaki sat, za što plaća ekološku rentu koja svake godine raste. Studija za KOdeCO Net Zero predviđa uplovljavanje tankera za prijevoz CO2 od 90 do 100 puta godišnje te postoji bojazan da bi u slučaju istjecanja CO2 došlo do ugrožavanja života i zdravlja ljudi te onečišćenja okoliša, a osobito mora.
Predviđene lokacije za privez tankera direktno su izložene udarima juga, što povećava mogućnost havarije. Podsjetio bih da se prije šest godina prilikom jakog juga brod skoro nasukao na obalu u naselju Koromačno. Veliki je rizik je u tome što bi se tankeri punili s CO2 osam do deset sati, i ti nikad ne znaš hoće li izaći cijev. Rizik stvarno nije mali.
Također, projektom KOdeCO Net Zero bi se dodatno povećao ionako velik promet kamiona te bi se povećala buka. KOdeCO projekt predviđa do 200 kamiona dnevno, čak 400 prolaza na dan!
U čemu je problem s predkalcinatorom? I uprava Holcima donekle priznaje problem s tim postrojenjem, pozivajući se na 'probni rad' i 'tehničko uisklađivanje'?
Početkom rada predkalcinatora, čime je Holcim počeo sa spaljivanjem otpada manje energetske vrijednosti kojeg spaljuje na dvostruko nižim temperaturama nego u peći, pojavio se smrad u okolici cementare. Uvidom u emisije plinova na dimnjaku peći vidljivo je da su, u odnosu na projekcije iz Studije, emisije porasle za dva do 10 puta! Nakon što je MO podnio prijavu Državnom inspektoratu, polusatne granične vrijednosti emisija više ne prelaze granične vrijednosti, ali se i dalje povremeno osjeti smrad i dolazi do zaprašivanja naselja s vanjskih deponija petrol koksa.
Gdje za vas najveći problem s tim postrojenjem?
Holcim ne radi u skladu s predviđenim projekcijama iz Studije utjecaja na okoliš za predkalcinator, a slična postrojenja rade u svijetu zadnjih 50-60 godina bez većih problema. Postavlja se pitanje kako da lokalna zajednica vjeruje Holcimovim obećanjima da će planirani projekt KOdeCO Net Zero, koji se bazira na potpuno novoj tehnologiji, biti realiziran na siguran način te da neće ugrožavati ljude, more i okoliš. Pravo je nas koji živimo u okolici Holcima da Holcim svojim poslovanjem ne ugrožava kvalitetu naših života, zdravlje i da ne onečišćuje okoliš.
