MOŽEMO!: Nama kultura nije zadnja rupa na svirali

U pristiglom stranačkom priopćenju stoji da “u izbornom programu Možemo! kultura zauzima najdulje poglavlje upravo kako bismo istaknuli da se o razvoju kulture premalo govori i da je je nezasluženo marginalizirana u izbornim političkim programima.”

Dušica Radojčić, Davor Vuković i Ivana Nataša-Turković predstavili su dio programa usmjeren na područje kulture. “U Programu za kulturu istaknuli smo osnaživanje vlastitog kulturnog identiteta putem sustava potpora, dostupnost kulture širem krugu građana, veće izdvajanje za kulturu, izgradnju kulturnog centra, decentralizaciju kulturne ponude, valorizaciju fortifikacijskog sustava i široku javnu raspravu za otporniju i održiviju kulturu.”

Radojčić je istaknula da Pula mora osnažitu vlastiti kulturni identitet, a to je moguće samo ako prepoznamo i na pravi način njegujemo svoje bogatstvo. Uz podršku vrijednim postojećim institucijama i organizacijama, kontinuiranu podršku pružit ćemo i projektima mladih i već afirmiranih likovnih i izvedbenih umjetnika, arhitekata, književnika, glazbenika, dizajnera, povjesničara, arheologa, etnologa, kulturnih antropologa, itd. Pula je oduvijek imala snažnu propulzivnu snagu zahvaljujući kojoj i danas imamo kvalitetne i prepoznatljive glazbene, književne, kazališne, izložbene i druge kulturno-umjetničke manifestacije i festivale. S naših 10-ak galerija, tri muzeja i nizom institucionalnih i vaninstitucionalnih aktera i lokacija s izvrsnim programima, ponosni smo na kulturnu živahost grada i zahvalni svima onima koji ulažu veliki trud da bi nam ju pružili. Imamo i nove generacije izvrsnih umjetnika u mnogim poljima. Na nama je da taj entuzijazam podupiremo i da im stvorimo sigurnije radne uvjete, sustav potpore za umjetnike.

Iako je ukupni iznos za kulturu nominalno u rastu, od 2019. godine postotak izdvajanja iz gradskog proračuna stalno opada. Namjera nam je bitno povećati davanja za kulturu. Pulska je Arena vlasništvo Grada Pule, no Grad ne raspolaže prihodom koji dolazi od korištenja te nekretnine. S  Arheološkim muzejom Istre treba sklopiti novi ugovor davanju na upravljanje kulturno-povijesnih spomenika i regulirati da dio prihoda ide Gradu Puli, te tim prihodom povećati davanja za kulturu.

Iznimno je važno osigurati sve uvjete koji će kulturu i kulturne sadržaje učiniti dostupnima što širem krugu građana. Isto tako, neophodno je podržati i poticati umjetničku produkciju te svim kulturnim djelatnicima omogućiti primjerene i stabilne uvjete za rad.

Postojeću kulturnu infrastrukturu treba nastaviti unapređivati kako bi bila dostupna svim skupinama građana, od osoba s različitim tipovima poteškoća do onih starije životne dobi.

Ono za čime čeznu svi kulturnjaci jest kulturni centar s polivalentnom dvoranom, izložbenim prostorom, smještajem za rezidencijalne umjetnike, glazbenim studijom koji može primiti i zborove te veće sastave, kojega u Puli nema, kao i prostorom za umjetničku produkciju.

Već je pokrenuta inicijativa za pretvaranje Doma hrvatskih branitelja u kulturni centar takvog tipa, no pregovori s upraviteljem I formalnim vlasnikom prostora još uvijek nisu urodili plodom. S obzirom da je prvenstveno potrebno detaljno sagledati sve potrebe zajednice kao i primjerenosti potencijalnih mogućih lokacija, pokrenut ćemo transparentnu javnu raspravu o realizaciji Kulturnog centra, istražiti koje su to lokacije te u konačnici pokrenuti postupak za financiranje izgradnje ili rekonstrukcije odabranog prostora.

Kako bismo se odmaknuli od modela koncentracije kulturne ponude u središtu grada, pojačat ćemo financiranje kulturno-umjetničkih programa kojima se animiraju javni prostori u kvartovima, a kulturu približavati građanima.

Sadašnji model upravljanja Društvenim centrom Rojc  je nedovoljno učinkovit, pa potencijali njegovih prostora i ostaju nedovoljno iskorišteni. Godine 2021. izrađen je prijedlog osnivanja mješovite javno-civilne javne ustanove Rojc, koja je na sebe trebala preuzeti i upravljanje prostorima i definiranje i provedbu razvojnih ciljeva, čime bi se ostvarili potencijali Rojca i njegovih prostora odnosno daleko veća korist za zajednicu. Pokrenut ćemo osnivanje javne ustanove Rojc, koje je bilo blokirano 4 godine.

Davor Vuković je istaknuo da je jedno od ključnih pitanja u upravljanju kulturnom baštinom Pule nedostatak jasnog plana i valorizacije potencijala kojega posjeduje. 

Grad Pula propustio je kapitalizirati potencijal nezavisne scene koja je početkom 2000-ih pozicionirala Pulu na svjetsku scenu alternativne glazbe. Zbog toga smo izgubili velike inozemne festivale, ali i one lokalne koji su cijelu priču izgradili. Ta velika postignuća građena su na entuzijazmu i ljubavi naših sugrađana, a grad je propustio dati svoju podršku. Sada se pretvaramo u sredinu gastro festivala koji ne pružaju nikakav doprinos kulturnoj sceni, već služe samo izvlačenju novca iz džepova turista.

Dobar primjer nedostatka plana i valorizacije predstavlja fortifikacijski sustav, koji čini veliki dio kulturne baštine ovog grada.

Naša vizija razvoja kulture Pule kao regionalnog kulturnog središta temelji se upravo na jačanju javne uloge ustanova u kulturi te podršci izvanistitucionalnom sektoru i uključivanju građana – posebno mladih – u očuvanje i aktivno korištenje nasljeđene materijalne baštine, pa tako i utvrda. Šibenik je dobar primjer ulaganja sredstva u obnovu tvrđava i formiranja institucije za upravljanje tim prostorima, koji su postali mjesta okupljanja šire kulturne scene. Namjera nam je očuvati i oživiti fortifikacijski sustav te ga otvoriti zajednici i njezinim kulturnim akterima, a u cilju stvaranja inkubatora inovativnih praksi koje djeluju u sinergiji s različitim sektorima.

Turković se osvrnula na nužnost unapređenja postojeće kulturne infrastrukture u cilju osiguranja njezine dostupnosti svim skupinama građana, od osoba s različitim poteškoćama do onih starije životne dobi, te implementacije univerzalnog dizajna kojim programi i usluge postaju pristupačne što većem broju različitih ljudi, neovisno o njihovim potrebama i sposobnostima. Također, određenim društvenim skupinama - svoj djeci i mladima, osobama s invaliditetom, te onima u riziku od siromaštva - nužno je osigurati vaučere i programe kulturnog pokaza. "Potrebno je izdvajati više sredstva za dostupnost programa osobama s invaliditetom te djeci i mladima s teškoćama u razvoju, a koja su ove godine iznosila nedovoljnih i s potrebama neusklađenih 20.000 eura, ali i osigurati fond za organizirani prijevoz na kulturne programe i manifestacije za osobe koje se kreću uz pomoć invalidskih kolica ili pak otežano", kazala je Turković te se osvrnula i na prioritet kulturnog centra: "POtrebno nam je to mjesto koje će ugostiti koncerte, predstave, nastupe folkloraša, multimedijalne izvedbe, izložbe i druge programe nezavisne kulture, te udomiti kulturne skvotere - umjetnike i kulturne djelatnike čije beskućništvo utječe na njihov opstanak na sceni. Kvalitetne pozornice za izvedbene i glazbene programe Puli ima samo u Istarskom narodnom kazalištu, koje trenutno ima dvojaku funkciju - kazališta i kulturnog doma. Realizacijom potonjeg rasteretit ćemo INK te osigurati pulskoj glazbenoj školi i akademiji, našim orkestrima, sastavima i bendovima, udrugama i umjetnicima adekvatnu infrastrukturu za njihove programe".

"Pokrenut ćemo kontinuiranu javnu raspravu s fokusom na detektiranje bolnih točaka osjetljivog sektora kulture i dosljedno raditi na njihovom uklanjanju. Umjetnici i kulturni djelatnici, bilo u institucionalnom ili vaninstitucionalnom sektoru, ne smiju biti taoci političkih obrata, već moraju imati osigurane primjerene uvjete za rad i razvoj.  Kontinuiranost rasprave je neophodna zato što postavljanjem okvira i prilagodbom njegovih margina aktualnim promjenama i potrebama kulturnog sektora možemo kulturu učiniti otpornijom, održivijom i spremnijom na previranja u društvu. Kultura je naš neiscrpni resurs, a umjetnici trajna vrijednost. Neću dozvoliti da budu kao sjeme na vjetru! ", zaključila je Radojčić.