Možemo! Pula: Rušiti drveće da bi se gradili "parkovi" logički je i moralno pogrešno

Vezano za slučaj sječe stabala kod doma za starije na Verudi, Možemo! Pula uputio je stranačko priopćenje na tu temu. Prenosimo ga u cijelosti:

'Smatramo potpuno neprihvatljivim da se u ime "uređenja parka" ispred Doma za starije osobe na Verudi uklanjaju desetljećima stara stabla. To se događa upravo ispred ustanove u kojoj žive naši stariji sugrađani, često vezani isključivo za prostor u i oko doma, kojima hlad, zelenilo i mir izravno znače kvalitetu života i dostojanstvo. 

Nikakva naknadna sadnja ne može nadomjestiti krošnju odraslih stabala. Desetljeća su potrebna da novo stablo pruži isti hlad, istu mikroklimu, istu zaštitu i isti osjećaj prostora. Rušiti drveće da bi se gradili "parkovi" logički je i moralno pogrešno. 

Nažalost, ovo nije izoliran slučaj. Slična sječa stabala dogodila se u krugu bivše Mornaričke bolnice, gdje su nestali veliki cedrovi zbog planiranog parkirališta i vatrogasnog pristupa, kao i u dvorištu Centra Klik – Škole za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu. Sva tri zahvata odvila su se na lokacijama u vlasništvu Istarske županije. To postaje ustaljeni obrazac odnosa prema javnom zelenilu i postojećim stablima, za koji je odgovorna Županija.

Istodobno, na području Grada Pule „Zeleni katastar" ostaje mrtvo slovo na papiru – bez stvarnog utjecaja na zaštitu postojećih stabala. 

Županijski javni odgovor, kojim se tvrdi da se stabla "nije moglo sačuvati zbog nivelacije terena radi pristupačnosti korisnicima", dodatno je zabrinjavajući. U odgovoru nije spomenut nijedan dokument ili stručni elaborat koji bi potvrdio da "nije bilo moguće drukčije". Riječ  je o prostoru između prometnice i zgrade pa ako se radi o nivelaciji u smisli proširenja gornjeg platoa parka onda su stabla dobro došla tu gdje su bila. Opravdanje je nelogično i tehnički upitno.

Srušena stabla imala su jasnu, svakodnevnu funkciju: pružala su duboku sjenu od zapadnog sunca, smanjivala buku s prometnice, rashlađivala okolni prostor i ublažavala učinak toplinskih otoka – što je izravna prilagodba na klimatske promjene koje su sve prisutnije. To je dovoljno i nenadomjestivo. 

Budući da je Istarska županija investitor, tražimo odgovore: tko je izradio i odobrio projektni zadatak i zašto zaštita postojećih stabala nije bila obvezujući uvjet? Tko je odobrio uklanjanje stabala i na temelju čijeg mišljenja? Odgovornost se mora utvrditi jer hitno trebamo uspostavu standarda koji će spriječiti ponavljanje istih grešaka. 

Tražimo usvajanje nove prakse u svim budućim županijskim i gradskim projektima: da očuvanje postojećih stabala postane prioritet već u projektnom zadatku; da se traže arboristički elaborati i varijante rješenja koje omogućuju zadržavanje stabala; da se uvede pravilo "no net loss" krošnji – bez neto gubitka zapremnine krošanja po projektu; te da se osigura stvarni nadzor na terenu i sankcije za kršenje zaštitnih mjera. 

Od Grada Pule očekujemo da aktivira Zeleni katastar kao obvezujući alat: da se njime planira zaštita vrijednih stabala, uvodi javno savjetovanje prije svake sječe te transparentno objavljuju razlozi, mišljenja struke i nadomjesne mjere. 

Tražimo promjenu politike i prakse: nultu toleranciju na nepotrebno rušenje i stvarnu zaštitu preostalog zelenila u svim budućim projektima. Jer ako parkove gradimo tako da prvo srušimo drveće – izgubili smo smisao javnog dobra.'