Politika i društvo

unosan biznis odvoza goriva iz otpada

Kaštijun Kemokopu isplatio 23,2 milijuna kuna, oni počastili tadašnjeg direktora Višnjića putovanjem u Beograd

Da je preuzimanje i plasman SRF-a pravi biznis, svjedoče i količine koje se godišnje proizvedu u postrojenju za mehaničko-biološku obradu (MBO) na županijskom centru. U ovom trenutku, na Kaštijunu se nalazi čak 13.178 tona bala u kojima se nalazi zapakirani SRF koji još nitko nije preuzeo i koje samo što ne "progutaju" centar


 
6 min
Danijela Bašić-Palković ⒸFOTO: Manuel Angelini
Do sada je isporučeno 22.939 tona SRF-a

Da je preuzimanje i plasman SRF-a pravi biznis, svjedoče i količine koje se godišnje proizvedu u postrojenju za mehaničko-biološku obradu (MBO) na županijskom centru. U ovom trenutku, na Kaštijunu se nalazi čak 13.178 tona bala u kojima se nalazi zapakirani SRF koji još nitko nije preuzeo i koje samo što ne "progutaju" centar

Od početka rada novog županijskog Centra za gospodarenje otpadom Kaštijun, samo na poslove preuzimanja i zbrinjavanja goriva iz otpada (SRF) koji nastaje nakon obrade otpada u jezgri pogona, dosad je potrošeno enormnih 23,4 milijuna kuna bez PDV-a!

Od tog iznosa, posao ukupno vrijedan 23,2 milijuna kuna dobila je tvrtka Kemokop sa sjedištem u Dugom Selu, koji SRF proizveden na Kaštijunu, prvo odvozi na lokaciju u Sisak, a potom i na zbrinjavanje u svoju cementaru pored Tuzle.

Da otpad s Kaštijuna završava u Bosni i Hercegovini, konkretno u Tuzli, potvrdio je i direktor ŽCGO-a Fabio Giacometti.

SRF se kratko vozio u Austriju. Geocycle platio penale 200 tiuća kuna

Osim Kemokopa, u dva je navrata za preuzimanje SRF-a potpisan i ugovor s tvrtkom Geocycle Hrvatska tvrtkom-kćeri Holcima u Koromačnu. Ugovor iz ožujka 2019. godine potpisan s Geocycle, a realiziran je u iznosu od 192 tisuće kuna.

No drugi ugovor datiran 18. lipnja 2020. godine i vrijedan 3,9 milijuna kuna, na koju se Geocycle javlja u zajednici ponuditelja, nikada nije realiziran.

Direktor Kaštijuna Fabio Giacometti pojašnjava da posao nije sklopljen jer "Geocycle nije na vrijeme organizirao preuzimanje, zbog čega im je Kaštijun naplatio penale u iznosu od 200 tisuća kuna".

No voditeljica komunikacija i marketinga u Holcimu Julija Škoro ima zanimljivo pojašnjenje zašto je posao propao.

Naime, kao najpovoljniji ponuditelj zajednica ponuditelja tvrtka Sekundar usluge d.o.o i Geocycle Hrvatska d.o.o. potpisali su 2020. godine Ugovor za uslugu preuzimanje i obradu goriva iz otpada proizvedenog na ŽCGO Kaštijun za gorivo iz otpada u balama iz 2019. godine.

- Gorivo iz otpada u balama vozilo se na oporabu sukladno ugovoru u tvornicu cementa u Austriju, no nakon više od mjesec dana kontinuiranog odvoza, oporabitelj je zaustavio daljnje zaprimanje pošiljaka s objašnjenjem da karakteristike isporučenog goriva iz otpada nisu sukladne natječaju. S obzirom da su bale nastale 2019. godine i da je folija bila oštećena, moglo je doći do razlike u karakteristikama. Zajednica ponuditelja snosila je trošak ugovorne kazne od 197.356 kuna zbog neispunjenja ugovora, navela je Škoro.

Kemokopu "sjekira upala u med"

No vratimo se na Kemokop. Ta je tvrtka u više navrata odabrana kao najpovoljniji ponuditelj za posao preuzimanja goriva iz otpada.

Poslovi s Kaštijunom, krenuli su još u vrijeme bivše uprave kada je tu pulsko-županijsku tvrtku vodio direktor, a kasnije savjetnik Uprave Darko Višnjić.

Od 2019. godine Kaštijun je s Kemokopom sklopio ukupno četiri ugovora vrijedna 23,2 milijuna kuna bez PDV-a.

Kemokop preuzima otpad s Kaštijuna i nakon Siska, odvozi ga u Tuzlu Foto: Kemokop

Kaštijun s Kemokopom sklapa prvi ugovor u lipnju 2019. godine. Radilo se o iznosu od 3,1 milijuna kuna bez PDV-a.

Potom su uslijedila još dva ugovora sklopljena na isti datum - 5. studenog 2019. godine. Jedan je ugovor bio vrijedan 820 tisuća kuna, a drugi je dosegao cifru od 7,7 milijuna kuna.

Zadnji ugovor Kaštijun sklapa s Kemokopom 15.travnja 2021. godine na vrtoglavih 11,4 milijuna kuna, odnosno na 14,2 milijuna kuna s uračunatim PDV-om.

Treba dodati da je Kaštijun 20. svibnja 2020. godine donio i odluku o poništenju javne nabave vezane uz uslugu preuzimanja i obrade otpada na koji se kao jedini ponuditelj ponovno javio Kemokop s ponudom od 4,1 milijun kuna.

Kaštijun je taj posao procijenio na 3 milijuna kuna, no ponuda Kemokopa bila je previsoka te je prelazila osigurana sredstva Kaštijuna.

Budući da Kemokop s Kaštijunom već nekoliko godina uspješno posluje i sklapa višemilijunske poslove, svakako je zanimljiv podatak da je taj isti Kemokop participirao u pokrivanju troškova hotelskog smještaja zaposlenika, odnosno šesteročlane delegacije s Kaštijuna.

U posjedu smo hotelskog računa iz beogradskog hotela s četiri zvjezdice Holiday Inn gdje su na račun Kemokopa, u srpnju 2019. godine, boravili zaposlenici Kaštijuna.

Iz računa je vidljivo da je tadašnji direktor Darko Višnjić u Beograd stigao nešto ranije, a potom su mu se pridružili i ostali kolege s Kaštijuna Franko Mirković, Sanela Vežnaver Bolonović, Martina Car, Suzana Vračar Travica i Klaudio Legović.

Račun u hotelu u Beogradu podmirio je Kemokop

Račun u iznosu od 452 eura podmirila je tvrtka Kemokop, a delegacija s Kaštijuna u hotelu je boravila 8. i 12. srpnja 2019. godine. Noćenje u tom hotelu ove sezone za jednu osobu košta oko 86 eura.

Je li uobičajeno da tvrtka s kojom Kaštijun skapa vrijedne poslove na ovakav način časti djelatnike i plaća hotelski smještaj, pitali smo sadašnjeg direktora Fabia Giacomettija.

- Da vam budem iskren, to mi je prva informacija, to nisam znao, rekao je Giacometti.

Hotel u Beogradu u kojem su spavali zaposlenici Kaštijuna na račun Kemokopa

Što su zaposlenici radili u Beogradu?

Nakon što smo mu pojasnili o čemu se radi, kazao je da mu se čini da je to bio nekakav sajam na koji su zaposlenici otputovali. Na pitanje je li to uobičajena praksa, Giacometti je odgovorio:

- Nije uobičajeno. Koliko znam, ako firme imaju štand, onda vam daju ulaznicu, ali da vam plate cijeli smještaj u hotelu, to je uobičajeno samo u farmaceutskoj industriji za liječnike, ali ne i zbrinjavanje otpada, kaže Giacometti.

Na pitanje što su zaposlenici radili u Beogradu, novi direktor kaže "da mu se čini da se radilo o nekakvom sajmu za zbrinjavanje otpada".

Fabio Giacometti

Zašto su plaćali smještaj u Beogradu za svoje poslovne partnere s Kaštijuna, pitali smo i Upravu Kemokopa, no do zaključenja ovog teksta, njihov odgovor nismo dobili.

Građani će odvoz plaćati i do 10 posto više?!

Da je preuzimanje i plasman SRF-a pravi biznis, svjedoče i količine koje se godišnje proizvedu u postrojenju za mehaničko-biološku obradu (MBO) na županijskom centru.

U ovom trenutku, na Kaštijunu se nalazi čak 13.178 tona bala u kojima se nalazi zapakirani SRF koji još nitko nije preuzeo i koje samo što ne „progutaju“ centar.

Od početka rada novog centra, na Kaštijunu je proizvedeno ukupno 32.715 tona goriva iz otpada. Samo u 2019. godini proizvedeno je 10.364 tona, 2020. godine 12.096 tona, a u 2021. godini 10.225 tona goriva iz otpada.

Također, do sada je isporučeno odnosno predano 22.939 tona goriva iz otpada.

Zbrinjavanje SRF-a ogroman je trošak za Kaštijun, a ne zaboravimo da će ovakav neodrživ model zasigurno utjecati i na povećanje cijene odvoza otpada za krajnje korisnike odnosno građane.

- Do povećanje cijene otpada za građane neće doći zbog plana da se viškovi koji stižu na Kaštijun prevoze na neku drugu lokaciju, već zbog veće cijene goriva iz otpada, zbog povećanja cijene struje, zbrinjavanja vode i više cijene goriva, rekao je Giacometti dodajući da bi to povećanje moglo iznostiti oko 10 posto.

Direktor Kaštijuna otkriva da se radi na novom projektu kojim se planira dugoročno riješiti problem skupog zbrinjavanja SRF-a.

- Zasad imamo 4 verzije. Prioritet je riješiti se problema smrada, a nakon toga planiramo rješavati i problem SRF-a. Plan je da se SRF više ne odvozi na spaljivanje, već da se iz njega proizvodi alternativno gorivo, takozvani sintetski plin, odnosno vodik. Trenutno je u Europi velika potražnja korištenja vodika kao goriva za velike strojeve. Slažemo plan i program kako da to pokušamo aplicirati na nove europske fondove koji to financiraju. Naime, više nema financiranja spaljivanja goriva iz otpada i sada se financiraju alternativna korištenja goriva iz otpada, kazao je Giacometti.

Cijeli koncept Kaštijuna počiva na proizvodnji goriva iz otpada koji se proizvodi u postrojenju za mehaničko-biološku obradu otpada.

Iako se država još u rujnu 2018. godine, upravo na sjednici Vlade u Puli, obvezala izraditi nacionalne smjernice koje bi ponudile rješenje za plasman goriva iz otpada koji nastaje u županijskom centru, to se nije dogodilo.

Dražava je po tom pitanju debelo zakazala, premda je ta ista država svojevremeno donijela plan o izgradnji županijskih centara za gospodarenje otpadom u kojima nastaje SRF, ali je pritom zaboravila uključiti i konkretne modele zbrinjavanja SRF-a. 

Stoga, Kaštijun problem zbrinjavanja goriva iz otpada i dalje rješava sam, raspisujući svako toliko skupe javne nabave nakon čega se sklapaju poslovi s ovlaštenim preuzimateljima.

U međuvremenu se bale s SRF-om na Kaštijunu i dalje gomilaju i gomilaju, a građani Istre sve to izdašno financiraju.

Geocycle

18.3.2019

192.000 kn

Kemokop

5.6.2019

3.194.400 kn

Kemokop

5.11.2019

820.700 kn

Kemokop

5.11.2019

7.781.410 kn

Sekundar/Geocycle

18.6.2020

3.947.124 kn

Kemokop

15.4.2021

11.412.650 kn


Nastavite čitati

Istra
 

A POLA SEMO QUASI TUTI "GENTE NOVA", MA LO STESSO SEMO CATIVI E XENOFOBI: Mi stago dala parte dei muli de l'India, del Nepal, del Bangladesh, dele Filipine

Dopo che in cità ga comincià circolar la vose falsa he a Pola sarìa sucessi due episodi de strupro per man dei lavoradori asiatici, gavemo scoperto che sto anno imigrati no i se ga macià de un singolo reato. Gnanche uno! Dita altrimenti, el contributo dei muli de l'India, del Bangladesh, del Nepal e dele Filipine al tasso de criminalità de Pola xe uguale a zero * Come tute le robe nela vita, la parola magica xe “misura”.  Con la “misura” el velen diventa medicina. In questo modo “l’altro”, el diferente, no ‘l xe una minacia, ma una richessa: una imigrazion fata come che se devi la ne pol far solo diventar persone migliori

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.