Na Novinarskom forumu o novinarstvu u vremenu brzih promjena

Kako osigurati kvalitetno novinarstvo u vremenu brzih promjena, sve veće konkurencije na digitalnim platformama i ekspanziji umjetne inteligencije, neke su od tema o kojima se raspravljalo u petak u Puli na Novinarskokm forumu u povodu otvaranja Centra za održivost obrazovanja novinara. 

Forum je okupio predstavnike visokih učilišta, novinare, urednike, medijske nakladnike i udruge, predstavnike regulatornih tijela i organizacija civilnog društva.

Centar za održivost obrazovanja novinara (CEON), zamišljen je kao mjesto povezivanja akademske zajednice i medijske industrije te poticanja sustavnijeg obrazovanja novinara. Centar je pokrenula Tijana Vukić, voditeljica Katedre za medije i komunikaciju pulskog Sveučilišta, a ideja je povezivanje akademske zajednice, medijskih organizacija i drugih sudionika važnih za razvoj profesije. 

"Nije dovoljno danas obrazovati novinare isključivo akademski. Potrebno je cjelovito, cjeloživotno obrazovanje novinara. Tražimo kvalitetan medijski sadržaj i medijski pismenu publiku, ali isto tako valja tražiti i obrazovane ljude koji sudjeluju u produkciji medijskog sadržaja", istaknula je Vukić.

Prorektorica pulskog Sveučilišta Jurja Dobrile Ksenija Černe izrazila je zabrinutost za budućnost novinarske profesije, upozorivši da se danas sve više ljudi smatra medijskim stručnjacima, dok se temeljna znanja i profesionalni standardi često zanemaruju. 

"Svi danas uzimaju pravo biti medijski stručnjaci i izvještavati o bilo čemu. Ne smeta mi napredak i moramo ga prihvatiti, ali mislim da postoje temelji i bazne vrijednosti koje treba poštovati". rekla je Černe dodavši kako novinarski rad zahtijeva široko znanje koje uključuje povijest, umjetnost, fotografiju, jezik i znanstvene metode. 

Klarić: mediji moraju preuzeti svoj dio odgovornosti 

O regulaciji, inovacijama u novinarstvu i razvoju profesije razgovarali su, među ostalim, i glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić, izdavački direktor 24 sata Goran Gavranović te voditeljica Medijskog centra Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu Petra Kovačević koji su istaknuli kako u vremenu društvenih mreža i drugih novih tehnologija uloga profesionalnih medija postaje pitanje društvenog opstanka.

"Upravo zato mediji moraju preuzeti svoj dio odgovornosti, ne više kao društveno-politički servis nekadašnjih sustava, nego kao profesionalni, obrazovani i neumorno znatiželjni istraživači stvarnosti, posvećeni činjenicama i traganju za istinom", kazao je Klarić.

U jeku ekspanzije umjetne inteligencije mnogi proriču kraj novinarske profesije no stvarnost je drugačija, smatra, smatra Klarić "Umjetna inteligencija će nesumnjivo brže plasirati informacije, strukturirati podatke i obaviti tehnički dio posla, no bez izvornog novinarskog unosa na terenu, bez autorskog teksta koji je rezultat ljudskog rada, AI zapravo nema što procesuirati", kazao je.

Ono što će novinare i profesionalno novinarstvo trajno razlikovati od sadržaja kreiranog umjetnom inteligencijom jest čvrst sustav vrijednosti te duboko poštovanje drugih i drugačijih, rekao je Klarić. Tehnologija je moćan alat, ali ključ opstanka medija leži u ljudskosti. Kada publika prepozna da iza potpisa stoji novinar koji svojom moralnom i profesionalnom odgovornošću jamči za svaku napisanu riječ, rađa se povjerenje koje nijedan algoritam ne može replicirati ili kupiti", poručio je Klarić.

Izdavački direktor 24 sata Goran Gavranović ustvrdio je kako je AI na razini petogodišnjaka, no "pitanje je što će s njim biti kada odraste". 

"AI je izazov za medije, ali ne može reproducirati doživljaj. Umjetna inteligencija koju sada znamo je na razini petogodišnjaka, a što će biti kada postane punoljetna, nemamo pojma. Novinari se ne trebaju bojati za svoj posao jer umjetna inteligencija i dalje ne može reproducirati doživljaj, a kraljica novinarstva je upravo reportaža koja reproducira doživljaje, boje, okuse i mirise", istaknuo je Gavranović.

Dodao je kako osnovna greška koju mediji čine je to što se prilagođavaju uvjetima tih platformi, jer, kako je rekao "ako se ne prilagodiš, algoritam te kažnjava". Stoga, smatra on, treba pronaći balans između onoga što ti kao medij predstavljaš i onoga što je "zadaća i odlika tvog brenda i platforme".