Nedjelja na Istri24: Što nam djeca, gluhi, glagoljaši i jedna lokva mogu reći o društvu?

Nakon jučerašnjeg velikog prosvjeda u Zagrebu, događaja koji je odjeknuo i u europskim medijima, nedjelja je protekla znatno mirnije. Nakon dana koji je privukao veliku pozornost javnosti, danas smo se okrenuli nešto mirnijim, ali nimalo manje važnim temama – djeci, komunikaciji, jeziku, prirodi, književnosti i načinu na koji razumijemo prostor u kojem živimo.

Djeca ne trebaju skupe „senzorne“ proizvode kako bi kroz igru istraživala svijet, rekla nam je Tea Vujić, fonetičarka i rehabilitatorica slušanja i govora. Šuma, plaža, pijesak, voda, blato i plastelin pružaju brojne podražaje i razvojna iskustva koja su djeci prirodno dostupna. U razgovoru za naš portal upozorila je i na pritisak društvenih mreža koji roditelje potiče na kupnju novih proizvoda i organiziranje brojnih aktivnosti. Djeci su, kaže, prije svega potrebni odnosi, kretanje, simbolička igra i vrijeme za slobodnu igru.

Od dječje igre do komunikacije – koliko često prepreke zapravo stvaramo sami, govori i razgovor s Tatjanom Vodnik. Prevoditeljica hrvatskog znakovnog jezika i komunikacijska posrednica za gluhe osobe upozorava da znakovni jezik nije univerzalan – svaka država ima svoj jezik, a postoje i regionalne razlike. U Hrvatskoj na oko 19 tisuća gluhih i nagluhih osoba dolazi svega stotinjak tumača, zbog čega su potrebe i dalje znatno veće od dostupne pomoći. Problem predstavljaju i nedovoljno prilagođene institucije, od bolnica i sudova do javnih i internetskih sadržaja, koji gluhim osobama nisu uvijek dostupni na njihovom jeziku. Tijekom razgovora s našom Majom Jokanović Vodnik je pozvala građane na strpljenje i otvorenost: gluhoća nije prepreka za komunikaciju, a pomoć mogu pružiti i jednostavne riječi, pisanje poruka ili čitanje s usana.

A da je jezik mnogo više od sredstva komunikacije, podsjetili smo i u našoj već trogodišnjoj vikend-rubrici „Scrivemo in istroveneto“, na istromletačkom dijalektu. Danas smo se bavili odnosom glagoljice i istroveneta kao dviju važnih sastavnica istarske povijesti. Tekst podsjeća da prisutnost jedne kulture ne poništava drugu te da je Istra stoljećima bila prostor susreta hrvatskog, talijanskog, slovenskog i drugih jezičnih i kulturnih utjecaja. Povodom obnove Aleje glagoljaša između Roča i Huma, valja primijetiti da glagoljica i istroveneto govore različitim jezicima, ali pričaju – priču iste zemlje.

O prirodi, ali iz sasvim druge perspektive, piše naša stalna suradnica Iva Tominović Matas. U tekstu o solarnoj energiji upozorava na paradoks u kojem se pod plaštom „zelene“ tranzicije mogu uništavati lokve, staništa, vegetacija i životinjske rute. Pitanje koje pritom postavlja jednostavno je, ali neugodno: ako obnovljivu energiju dobivamo tako da prije toga uništimo dio prirode, koliko je takav zahvat doista zelen?

Naša stalna suradnica Sanela Pliško danas se pak bavi književnošću, donoseći osvrt na roman Ljudi Senke Marić. Knjigu čita kao priču o ljudima među ljudima – njihovim razlikama, karakterima, političkim i društvenim stavovima, odnosima, nesporazumima i teretima koje svatko nosi sa sobom. Dva različita autorska pogleda tako zatvaraju današnji krug tema: od prirode koju pokušavamo zaštititi, preko jezika kojima čuvamo identitete, do ljudi koje, unatoč svim razlikama, tek trebamo naučiti bolje razumjeti.

Evo o čemu ćemo pisati sutra.

Dean Mladenović u svom osvrtu postavlja pitanje budućnosti pulske cementare i njezina odnosa prema građanima koji desetljećima žive uz pogon. Ne traži se nestanak industrije, već drastična tehnološka promjena, veća transparentnost i ubrzanje prelaska na čišću proizvodnju.

TV Nova snimat će za Grad Pulu dokumentarni serijal „Pula – neispričano“, vrijedan 10.000 eura bez PDV-a. U deset epizoda povijest i baština grada bit će predstavljene kroz stručnjake, lokacije i manje poznate detalje. Gradsku pročelnicu za kulturu Paolu Orlić pitali smo što će u serijalu biti ispričano o Puli, a što dosad nije ispričano, je li cilj projekta promocija grada ili ima i znanstvenu-istraživačku svrhu. Detalji sutra.

Umjetna inteligencija već mijenja način na koji pulski profesori podučavaju, provjeravaju znanje i pripremaju studente, a neki su je već uveli kao pomoć u nastavi. Što o prednostima i opasnostima AI-ja kažu Igor Duda, Saša Stjepanović i Dragana Špica – detalje objavljujemo ujutro.

Banka hrane Istarske županije bit će prva takva banka u primorskoj Hrvatskoj, a Županija je za njezinu realizaciju već kupila nekretninu kod Pazina vrijednu 2,1 milijun eura. Kako će funkcionirati, kome će biti namijenjena i što još treba učiniti prije otvaranja?

Hvala vam što nas pratite i laka vam noć.