PODRUČJE OKO KAŠTIJUNA Amonij godinama iznad dopuštenih vrijednosti! Ivo Lorencin: "Zahtijevamo da se izvrše puno detaljnije analize tla i podzemnih voda"

Analiza Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Istarske županije pokazuje da su prekoračenja graničnih vrijednosti amonija u podzemnim vodama na području ŽCGO Kaštijun bila prisutna kroz više godina.

Od 2018. do 2024. godine prekoračenja su zabilježena 2019., 2020., 2021., 2022. i ponovno 2024. godine, dok jedino 2023. godine nije bilo prekoračenja. U posljednjoj analizi županijskog Zavoda, provedenoj tijekom 2024. godine, svi ostali analizirani parametri bili su ispod propisanih graničnih vrijednosti.

Riječ je o ispitivanjima podzemnih voda provedenima u sklopu Programa praćenja ekološkog stanja okoliša uslijed rada Županijskog centra za gospodarenje otpadom Kaštijun, a rezultati istraživanja objavljeni su u ožujku 2025. godine.

Ispitivanja podzemnih voda na području ŽCGO Kaštijun provedena su u travnju, kolovozu, rujnu i studenom 2024. godine. Uzorci su uzimani iz tri piezometra, odnosno zdenaca za mjerenje razine podzemnih voda. Piezometri su označeni B1, B2 i B3.

Analiza je pokazala da su u 2024. godini svi ispitivani parametri bili ispod graničnih vrijednosti propisanih Uredbom o izmjenama i dopunama Uredbe o standardu kakvoće voda, osim amonija u piezometru B3 u kolovozu. Izmjerena vrijednost amonija bila je 0,015 mgN/L iznad propisane granične vrijednosti.

Kod specifičnih onečišćujućih tvari u podzemnim vodama, koje se mogu pojaviti prirodno i/ili kao posljedica ljudske djelatnosti, analiza je pokazala da većina nije prelazila granične vrijednosti u razdoblju od 2018. do 2024. godine. Među tim se pokazateljima prate arsen, kadmij, olovo, živa, amonij, kloridi, sulfati, ortofosfati, nitriti i ukupni fosfor.

Kod amonija su, međutim, tijekom godina zabilježena prekoračenja.

Tako je 2019. godine koncentracija amonija u piezometru B2 bila pet puta veća od propisane granične vrijednosti. Tijekom 2020. godine u piezometru B3 bila je čak devet puta veća od dopuštene vrijednosti, a 2021. godine u istom piezometru bila je tri puta veća od propisane granične vrijednosti. Potom je 2022. godine u B3 ponovno zabilježeno prekoračenje, odnosno vrijednost je bila jedan put veća od dopuštene.

U 2023. godini u piezometrima nisu zabilježena prekoračenja, no 2024. godine amonij je ponovno bio iznad granične vrijednosti u piezometru B3.

Zavod u usporedbi rezultata ističe da je upravo amonij parametar koji kroz višegodišnje praćenje ukazuje na antropogeni utjecaj na kvalitetu podzemne vode.

Najviše koncentracije amonija zabilježene su u piezometru B2 2019. godine te u piezometru B3 2020., 2021., 2022. i 2024. godine. Piezometri B2 i B3, u kojima su zabilježena prekoračenja, ujedno su i najbliži starom odlagalištu Kaštijun.

Zavod povećane vrijednosti amonija povezuje s antropogenim (ljudskim) utjecajem, pri čemu kao moguće izvore navodi "poljoprivredu u okolici, posebice uporabu gnojiva, ali i procjedne vode iz odlagališta Kaštijun za vrijeme sanacije".

Zavod: "U 2025. godini nije bilo prekoračenja"

Za komentar nalaza zatražili smo i županijski Zavod za javno zdravstvo. Voditeljica Odjela za zaštitu i unapređenje okoliša Službe za zdravstvenu ekologiju Vesna Kauzlarić navela je da Zavod Program praćenja ekološkog stanja okoliša uslijed rada ŽCGO Kaštijun provodi od 2020. godine te da su izvješća bila javno dostupna na stranicama Istarske županije, uključujući i posljednje izvješće iz 2025. godine.

- Nastavni zavod za javno zdravstvo Istarske županije provodi uzorkovanje i laboratorijske analize podzemnih voda na tri piezometra, na lokacijama i za pokazatelje određene Rješenjem o okolišnoj dozvoli Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije od 3. ožujka 2015. godine. Vrednovanje rezultata podzemnih voda za potrebe ovog Programa praćenja provodilo se prema graničnim vrijednostima iz Uredbe o izmjenama i dopunama Uredbe o standardu kakvoće voda (NN 20/2023), navela je Kauzlarić.

Zavod za javno zdravstvo

Dodala je da je jedini parametar koji je ukazivao na antropogeni, odnosno ljudski utjecaj na kvalitetu podzemne vode bio amonij, čija su prekoračenja posljednji put zabilježena 2024. godine.

Također, i ona navodi "da se povećane vrijednosti amonija mogu pripisati ljudskom utjecaju poljoprivrede u okolici, posebice uporabom gnojiva, te procjednim vodama iz starog, saniranog odlagališta.

- Piezometri s prekoračenjima smješteni su uz granicu starog odlagališta Kaštijun. Kod ispitivanja provedenih u 2025. godini u piezometrima nisu zabilježena prekoračenja niti jednog parametra, istaknula je Kauzlarić.

Objasnila je i što se zapravo prati piezometrima.

- Piezometri služe za praćenje stanja podzemnih voda u neposrednoj okolini ŽCGO Kaštijun i voda koja se analizira nije dio javnog vodoopskrbnog sustava. Inače, podzemna voda u kraškom području prije eventualne uporabe za ljudsku potrošnju zahtijeva tehnološku obradu, rekla je Kauzlarić.

Ademi: "Naša mjerenja su unutar propisanih vrijednosti"

Direktorica Kaštijuna Anja Ademi ističe da mjerenja podzemnih voda ne provodi samo Nastavni zavod za javno zdravstvo Istarske županije, već i sam Kaštijun, u skladu s obvezama iz okolišne dozvole.

- Mi radimo svoja mjerenja prema našoj okolišnoj dozvoli, a Nastavni zavod radi svoj monitoring. Što se tiče naših mjerenja u piezometrima unutar ŽCGO-a, vrijednosti su uvijek unutar graničnih vrijednosti koje su nam propisane okolišnom dozvolom, navodi Ademi.

Dodaje da Kaštijun kontinuirano prati stanje podzemnih voda te da, osim njihovih mjerenja, monitoring provode i druge institucije.

- Podzemne vode moramo pratiti prema okolišnoj dozvoli. Osim nas, svoja mjerenja provode i Nastavni zavod te Herculanea za područje starog Kaštijuna. Dakle, tri različita subjekta s tri različita laboratorija kontinuirano analiziraju podzemne vode, kaže direktorica.

Prema njezinim riječima, rezultati mjerenja koje provodi Kaštijun ne pokazuju prekoračenja vrijednosti amonija.

- Kod naših mjerenja vrijednosti su u redu. Primjerice, ako je granica za amonij 0,5 miligrama po litri, kod nas je vrijednost ispod 0,01, istaknula je Ademi.

Anja Ademi

Osvrnula se i na rezultate Nastavnog zavoda, prema kojima je u pojedinim godinama zabilježeno povećanje koncentracije amonija u podzemnim vodama.

- Koliko sam upoznata, Zavod je za povećane vrijednosti amonija naveo antropogeni utjecaj poljoprivrede u okolici, odnosno uporabu gnojiva, zaključila je Ademi.

Član Radne grupe za civilni nadzor Kaštijuna Ivo Lorencin kazao je da rezultati analiza pokazuju zagađenje podzemnih voda.

- Ovi rezultati analize podzemnih voda nam govore kako su podzemne vode na području Kaštijuna zagađene opasnim kemijskim spojem. Međutim, objašnjenje kako je za to "kriva" poljoprivreda, bez da imamo čvrste dokaze za tako nešto, ne prihvaćam. Siguran sam da se dodatnim ispitivanjima može utvrditi točno porijeklo zagađenja, kazao je Lorencin.

Podsjetio je da su mjerni piezometri na oko četrdeset metara dubine, što je, kako ističe, vrlo daleko od površinskog izvora onečišćenja.

Ivo Lorencin

- Sloj tla iznad mjernih piezometara može biti vrlo efikasan filter, što znači da zagađenje tla može biti neusporedivo veće od izmjerenih rezultata. Slučaj u Gospiću je dokazao kako je potrebno vršiti vrlo detaljna mjerenja kako bi se utvrdila količina i uzrok onečišćenja. Stoga zahtijevamo da se izvrše puno detaljnije analize tla i podzemnih voda kako bi se utvrdio točan izvor onečišćujućih tvari, naglasio je Lorencin.

Dodao je kako duže vrijeme upozoravaju na opasnost od načina skladištenja određenih materijala na području Kaštijuna.

- Željezna frakcija i bale SRF-a koje se odlažu na golu zemlju velika su opasnost za okoliš. Te podzemne vode koriste i poljoprivrednici okolice Kaštijuna za navodnjavanje, a naposljetku se ulijevaju u more i imaju utjecaj na život u moru, naglasio je Ivo Lorencin..

Kompletno izvješće Zavoda dostupno je ovdje.