NEIZVJESNA SUDBINA LUKE PULA, nije isključen ni stečaj. Kristijan Benčić: "Pročistač ostaje na Molo Carboneu"

Gradsko trgovačko poduzeće Luku Pula čeka neizvjesna budućnost, nije isključen ni stečaj, a nakon što je lani u studenom, u dugogodišnjem sporu s državnom, izgubila vrijedne nekretnine ukupne površine šest hektara u Slobodnoj zoni, koje su sada pomorsko dobro, ustanovilo se na tematskoj točki jučerašnje sjednice pulskog Gradskog vijeća o tom gradskom društvu.

Temeljni kapital smanjen sa 7,1 na 2,3 milijuna eura

Zbog tog gubitka Uprava Luke Pula je, izvijestio je Igor Jovin, pomoćnik pročelnice za lokalnu samoupravu, smanjila temeljni kapital sa 7,1 na 2,3 milijuna eura, a s obzirom da su 'izgubljene' nekretnine činile 67 posto temeljnog kapitala. Također, tvrtka je od Vrhovnog suda zatražila odobrenje za postupak revizije odluke, koja će biti gotova do konca ljeta.

- Lučka uprava se javila zakupcima i tražila da podnesu pismo inicijative kojim bi podnijeli zahtjev za podnošenje koncesije. Zahtjev je podnijela i Luka Pula, ali do ovog trenutka nije dobila nikakav konkretan odgovor što znači da je u ovom trenutku neizvjesna sudbina i društva i zakupaca i svih ostalih korisnika u Slobodnoj zoni, otkrio je.

Napomenuvši da aktualna Uprava nije odgovorna za ovakvo stanje, direktorica Luke Pula Tatiana Zanini Gavranić istaknula je da su rezultati poslovanja za lanjsku godinu donijeli pozitivni preokret. Prihodi su porasli 34 posto (39 milijuna kuna prihoda) u odnosu na 2021. godinu, a troškovi su devet posto manji. Ostvarena je dobit od 2,1 milijuna kuna. Prihodi od zakupnina, koje Luka Pula više neće moći naplaćivati zato što su hale i prostor sada pomorsko dobro, a ne vlasništvo gradske firme, iznosili su 1,7 milijuna kuna.

Odgovarajući na pitanje SDP-ove vijećnice Sanje Radolović, koja je otvorila temu uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (koji bi se prema najavama trebao smjestiti upravo na Molo Carboneu u Slobodnoj zoni), gdje će se smjestiti pročistač i hoće li se aplicirati na projekt 2021.-2027., direktor Pragrandea Kristijan Benčić je rekao: “Pročistač će se smjestiti na Molo Carboneu, tu gdje je i predviđen projektom“.

Tatiana Zanini Gavranić

Naime, Radolović je u ime kluba vijećnika SDP-a iznijela „povijest bolesti“ spora koja sliči na „triler“, u izlaganju se osvrćući na detalje koji su godinama vodili prema ishodu koji je danas poznat, a to je da će Luka Pula izgubiti vrijedne nekretnine, ali nitko iz Grada, istaknula je, o tome nije vodio brigu. Unatoč sporu, napominje, izradila se lokacijska dozvola za pročistač. To je bilo, ustanovila je, izrazito neodgovorno.

Što se valja iza brda

- Gradonačelnik (Filip Zoričić, op.n.) je u prosincu 2021. godine rekao da će pročistač izmjestiti s Molo Carbonea ne sluteći što se valja iza tog brda. Ja bih bila sretna da je to tako jer je ovdje preblizu prvih stambenih objekata. Znalo se kako će sve ovo završiti. Tko će platiti stečajni postupak Luke Pule ako se dogodi? A drugo, pročistač, 1.185 priključaka kućne kanalizacije, 670 milijuna kuna vrijedna aglomeracija Pula Centar..., kazala je Radolović napomenuvši kako je tada Grad htio nekretnine koje su u sporu dati gradskog tvrtki Pragrande iako se to nije moglo, dok je Ministarstvo reklo da je lokacijska dozvola sporna.

Kako bi pročistač uopće mogli graditi u Slobodnoj zoni, prvo će se rješavati imovinsko pravni odnosi sukladno, rekao je Benčić, Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama koji, naveo je, kaže da se posebnom uporabom pomorskog dobra smatra, između ostalog, gradnja građevina infrastrukture; pruge, ceste, vodovodne, kanalizacijske, energetske, a da će odluku o davanju koncesije donijeti Skupština Istarske županije, s obzirom na to da se pročistač smatra objektom od posebnog županijskog značaja.

Sanja Radolović

Iščitavajući isti zakon, Dušici Radojčić (Možemo!) je na pitanje koliko će ta koncesija iznositi odgovorio da će se cijena utvrđivati kao za gospodarsku uporabu pomorskog dobra te da se trenutno o visini ne može govoriti, ali da je praksa pokazala da koncesija za objekte slične namjene iznosi pet kuna po četvornom metru godišnje. To znači da bi, rekao je, na 13.300 kvadrata koliko je potrebno za pročistač, koncesiju plaćali okvirno 70 tisuća kuna godišnje.

Zanini Gavranić: Trebamo raditi na tome da nije sve u turizmu

Zanini Gavranić je kazala da će onaj tko bude htio raditi u Slobodnoj zoni, prihvatiti uvjete rada uz pročistač.

- Bilo je 20 godina Luke Pula kada su se mogli ostvariti neki rezultati. U 11 mjeseci mojeg mandata pokazala sam koji je potencijal Luke Pule koji se nije iskoristio. Gdje se trošila koncesija koja se ubirala? Tamo su tri mala brodograditelja, ali imamo ukupno 37 zakupca koji obavljaju svoje djelatnosti. Pitam se je li netko osim našeg gradonačelnika u 20 godina došao pogledati Slobodnu zonu. Jedino Dušica Radojčić. Jedini razlog zbog kojeg je u Slobodnu zonu došao gradonačelnik (Boris Miletić) je privatan, a iz poslovnih razloga došao je jedino sadašnji, istaknula je direktorica.

Zanini Gavranić je napomenula i da interesa za poslovanje u Slobodnoj zoni ima ne samo od malih brodograditelja, nego i gospodarstvenika: "Za male gospodarstvenike treba napraviti perspektivu daljnjeg razvoja. Moramo razmišljati što možemo napraviti za gospodarstvenike, da rade, plaćaju doprinose, zapošljavaju ljude, da radimo na ravnoteži, da nije sve na turizmu, ugostiteljstvu, trgovini. Covid kriza nas je naučila što su kritični momenti i na što se trebamo orijentirati za budućnosti".

Bizaran govor direktora Pula Parkinga: Paukom izvadili i prenosili 'avionsku bombu tešku tisuću kila'

HDZ-ov Sean Soldatić gradonačelniku je na jučerašnjoj sjednici pulskog Gradskog vijeća uputio opširan upit o spremnosti grada na situacije kakva se nedavno dogodila u Rijeci kada je, uz visoku razinu opasnosti, iz podmorja luke uklonjena zaostala mina iz iz 2. svjetskog rata. Soldatić je Zoričića pitao postoji li u Puli tvrtka koja bi djelovala u slučaju takve ugroze.

No, umjesto gradonačelnika za govornicu je došao direktor Pula Parkinga Branislav Bojanić i dao poprilično bizaran odgovor, obraćajući se vijećnicima Možemo!, iako je upit došao od njegovo stranačkog kolege.

Direktor Pula Parkinga Branislav Bojanić

- Ostao sam malo zatečen, ali i iznenađen. Naime, svjedoci ste svi da je Rijeka imala jednu takvu promidžbu. Našla se jedna bomba, pola grada se ispraznilo. Vatrogasci, novinari, prva pomoć, svi živi su se u to uključili. Dvorane su se ispraznile sportske da bi se ljudi tamo smjestili, rekao je vidno potreseni Bojanić, i obrazložio kako je malo poznato da je Pula Parking prije nekoliko godina paukom odnio bombu, odnosno minu koja se zaplela u ribarskoj mreži. Uz trojicu djelatnika koji su izveli manevar, bio je, kazao je, i on.

Rekao je da nije bilo propagande jer se moralo brzo reagirati. Mina je, pojasnio je, počela potapati brod. Nitko joj, uvjeravao je vijećnike, nije htio prići blizu: "Nitko! Svi su bježali. Gospodin koje se bavio minsko-eksplozivnim situacijama u Ministarstvu unutrašnjih poslova grada Pule, nazvao je na telefon i pitao 'Da l' bi vi htjeli pomoći da tu bombu maknemo?', prepričao je Bojanić i otkrio da su djelatnici na njegovo pitanje hoće li je izvaditi, odgovorili „Da l' ptice lete? Da li kiša pada? Pa, hoćemo“.

-  I pauk je tada došao i minu, zbog koje se brod već potapao, odvukao na poziciju na kojoj je uništena. Avionska bomba teška tisuću kila, jednu tonu, koju su također ribari zakačili i brod se potapao. A vi pljujte po Pula Parkingu. Vi tražite neke pozicije i neke poene, a djelatnici Pula parkinga rade za dobrobit ovog grada. I mora se znati šta smo sve napravili da bi ovdje bilo, na način kako vi sad ovdje sjedite i jedan drugoga natežete. Emotivan sam, ali to je to, rekao je Bojanić.