Oceanograf s Ruđera o klimatskim promjenama: Jesmo li granicu nakon koje više nema povratka, već probili?

Je li prva granica nakon koje više neće biti povratka - kada je riječ o klimatskim promjenama - već probijena? O sve masovnijem odumiranju koralja širom svijeta za N1 je govorio Ivica Vilibić, oceanograf s Instituta Ruđer Bošković.

- Postoje neke klimatske značajke koje se zovu točke preokreta. Znači, točka s koje nema povratka: kad nešto napravite, sustav se sam neće vratiti na početak. Ako, recimo, amazonska prašuma nestane, neće se sama obnoviti. Prva točka preokreta su koralji. Koralji su vrlo osjetljivi na porast temperature, a temperatura, kao što znamo, raste. Temperatura atmosfere i temperatura mora raste i ta temperatura djeluje na način da koralji - umiru.

- Oni se prvo počnu izbjeljivati, to je nekakva njihova obrambena reakcija. recimo, kao kad ste pod stresom. Ali ako taj stres predugo traje, a to je ono što se upravo događa - ako imate more koje nije jedan dan toplije puno od prosjeka, nego to traje mjesecima - onda možete očekivati da koralji umiru. I procjena je da je otprilike 50% svih koralja već sad odumrlo, a ako krenemo dalje, je li, taj će postotak sigurno biti veći - objašnjava Vilibić.

Važnost koralja za ekosustav i općenito za svjetske oceane i mora ovako objašnjava: 

- Vjerujem da je većini ljudi danas poznat animirani film U potrazi za Nemom, odnosno Finding Nemo, koji govori u biti o maloj ribici koja živi upravo na tom koraljnom grebenu koji je bogat živim svijetom, on vrvi životom, koraljni grebeni su jednostavno izvori života. I sada ako vi, najednom, uništite to stanište - tada vam živi svijet neće tu živjeti, jednostavno neće imati uvjeta za život. Ukratko, smanjit će se bioraznolikost i općenito raznolikost živog svijeta a onda i količina živog svijeta na neki način. Osim direktnih utjecaja poput utjecaja na živi svijet, također koralji direktno imaju i svoj posredni utjecaj na okoliš dodaje Vilibić.

Na pitanje postoji li mogućnost zaustavljanja ili preokreta ovih procesa ovako odgovara: 

- Ja sam čak nisam blagi pesimist, nego veći pesimist po tom pitanju. A onda na pitanje što sve možemo napraviti odgovor je jednostavan: ako znate da se nešto može dogoditi, tada morate biti spremni za to, spremni povući taj potez. A to je ono što nekako mi se čini izostaje pa je logičnije, zapravo, pretpostaviti da će čovječanstvo ići u nekom drugom smjeru. Pa u Jadranu temperatura naglo raste, i to na velikim dubinama, što također donedavno nismo uopće mogli zamisliti - zaključio je Vilibić.