Ono što veseli je da smo primijetili dva ptičja stanovnika mora i priobalja koji žive od ribolova. Po jednog vodomara i velikog vranca (gnjurac). Njihov boravak na području ekološkog incidenta govori da u njemu ima ribe i da tvar naftnog porijekla najvjerojatnije nije drastično utjecala na priobalni podmorski svijet, barem ne kratkoročno
Ono što veseli je da smo primijetili dva ptičja stanovnika mora i priobalja koji žive od ribolova. Po jednog vodomara i velikog vranca (gnjurac). Njihov boravak na području ekološkog incidenta govori da u njemu ima ribe i da tvar naftnog porijekla najvjerojatnije nije drastično utjecala na priobalni podmorski svijet, barem ne kratkoročno
(Tekst i fotografije: Dean MLADENOVIĆ)
Od ekološkog incidenta 13. studenog prošle godine u uvali Kuje i uvali Salbunić kod Ližnjana prošlo je skoro dva mjeseca, a krivac još uvijek nije poznat. Tragom toga odlučili smo provjeriti kakvo je stanje na terenu. Obišli smo cijelu obalu od uvale Kuje pa sve do obale mora koja pripada Šišanu.
Od samog početka u uvali Kuje pa sve do priobalja Šišana, slika je jedinstvena. Svugdje se vide tragovi ekološkog incidenta. Tvar naftnog porijekla je na stijenama, priobalnim biljkama i otpadu koje je more izbacilo na obalu. Tako da je i dalje prisutna značajna količina naftne tvari koja se površinski osušila, ali na dodir odaje mekoću i razmazivost, odnosno kako je naftna tvar isušena samo površinski.
Teško je naći biljku u samom priobalju deset do petnaest metara od mora, a da ista nije djelomično ili potpuno prekrivena katraniziranom naftnom tvari. Unatoč velikim naporima timova koji su čistili priobalje, tu je ostalo još posla za odraditi. Svakih par metara u dužini od nekoliko kilometara uz priobalje vidljivi su katranizirani tragovi naftne tvari.
Iako se u početku govorilo o par stotina metara zagađenog priobalja, čini se kako je protok vremena učinio da se naftna tvar raspršila putem mora na puno šire područje.
Primijetili smo kako duž cijele obale od uvale Kuje pa do priobalja Šišana na nekoliko lokacija postoje bačve u koje se je skupljalo granje, smeće i sve ostalo što je došlo u dodir s naftnom tvari. Pune kante tog otpada i dalje stoje na svojim lokacijama. I čini se kako još uvijek nema naznaka da će iste biti maknute i zbrinute negdje gdje ne postoji mogućnost da njihov sadržaj opet završi u moru ili priobalju.
Ono što veseli je da smo vidjeli dva ptičja stanovnika mora i priobalja koji žive od ribolova. Po jednog vodomara i velikog vranca (gnjurac). Njihov boravak na području ekološkog incidenta govori da u njemu ima ribe i da ekološki incident najvjerojatnije nije utjecao na priobalni podmorski svijet, barem ne kratkoročno.
Kao što je već pisano na našem portalu, načelnik Ližnjana Marko Ravnić dao je odgovore na neka od postavljenih pitanja u vezi s ekološkim incidentom.
Znamo da akciju čišćenja provodi Županijski operativni centar (ŽOC) te do sada sve troškove čišćenja snose oni. Iskreno se nadam da će se uskoro utvrditi krivac, koji će između ostalog, morati snositi sve troškove, odgovorio je Ravnić dodajući da se ne zna koliko iznosi ukupna šteta, te da će se ukupni iznos troškova sanacije znati tek završetkom sanacije.
U nastavku je Ravnić zahvalio svima koji su do sada pomagali u sanaciji nastale štete, te napomenuo da će inzistirati da se obala Ližnjana očisti maksimalno moguće i vrati u prvobitno stanje ma koliko god to koštalo, a troškove mora snositi onaj tko je kriv za ovo zagađenje.
Iz DORH-a su nam tada odgovorili kako su izvidi tajni, a po njihovu okončanju bit će donesena državnoodvjetnička odluka o kojoj će javnost biti pravovremeno obaviještena.
Ukoliko još niste obavili božićno-novogodišnju kupovinu donosimo vam nekoliko ideje za originalne darove
Jeste već kupili darove? Ukoliko niste sutra vam donosimo vodič kroz božićnu kupnju koja se vodi načelom: lokalno, autohtono, ručno rađeno. Donosimo i priču o Puležanu koji po Istri lovi posve neobične stvari. I to ne puškom nego aparatom. Za sebe kaže "Nisam ja fotograf, ja sam školovani zidar”
U muškoj konkurenciji najbrži su bili Neven Baranašić, Deni Krnjus i Elvis Đukić, dok su među ženama najbrže bile Laura Bosnjak, Jasminka Marinčić Štifanić i Valentina Stančić
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
