OGRADILI I DEVASTIRALI PALUD: Kupili parcelu, pa posjekli stabla, napravili put, stavili drvene kućice i izbetonirali šinu za metalna vrata

Prije mjesec dana Općinski sud u Puli presudio je u korist Javne ustanove Natura Histrica. Radi se o prekršaju iz članka 144. stavak 1. Zakona o zaštiti prirode koji propisuje da je osoba, koja namjerava provoditi zahvat na zaštićenom području, dužna za to ishoditi dopuštenja. 

Devastacija Paluda

No, kako doznajemo od ravnateljice Silvie Buttignoni, iako je sud napokon presudio u njihovu korist, zapelo je  na – realizaciju presude. Kako nam je ispričala, radi se devastaciji na Paludu, ornitološkom rezervatu prirode na području Rovinja.

Ovdje su, u šumi, radnici ustanove naišli na ljude koji su kupili teren te krenuli s njegovim krčenjem. Stanka u postupku je, nabraja nam Buttignoni, bez dozvola izvela niz radnji: otvorila put, obavila sječu stabala, postavila drvenu ogradu, dovezla na parcelu velike količine kamenja, utabala ulaz s hrpom kamenja, palila vatru, postavila i izbetonirala šinu za postavljanje metalnih dvorišnih vrata, postavila dvije drvene kućice...

Za sve to nije ishodila dopuštenje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja već je i dalje, nakon usmene i pismene zabrane ilegalnih radnji, nastavila s radovima, pojašnjava nam Buttignoni dodajući da dopuštenje za zahvate u posebnim rezervatima, kao što je Palud, daje upravo MINGOR.

Oglušili se na sve zabrane

Cijela je priča, podsjeća, krenula optužnim prijedlogom kojeg je JU Natura Histrica pokrenula 21. siječnja 2021. godine, nakon što su čuvari zaštite prirode JU Natura Histrica na teren izašli čak devet puta.

- Pokušali smo u nekoliko navrata pojasniti da ovdje, iako je to njihova parcela, ne mogu raditi ni graditi što žele, no oni su nastavili s krčenjem, ograđivanjem, a zatim krenuli s nasipavanjem drobljenog asfalta i betoniranjem. Izdali smo im zabranu daljnih radova, na koju su se oglušili, priča nam ravnateljica.

Nakon još nekoliko upozorenja, na koja nisu reagirali, u JU Natura Histrica odlučili su podignuti prekršajni nalog te s odvjetnikom otišli na sud.

Iako su presudu dobili, i sud je naložio vlasnicima vraćanje parcele u prvobitno stanje, stvar nije riješena jer, kako pojašnjava Buttignoni, zakon nije definirao tko nalaže vraćanje u prvobitno stanje i kako to odraditi.

- Moram ovom prilikom pohvaliti čuvare koji su ustrajno radili svoj posao i suca jer je presuda došla u rekordno vrijeme. Nažalost, radovi su prestali tek kada je stranka odradila sve što si je zacrtala. U Zakonu o zaštiti prirode nije definirano kako nešto vratiti u prvobitno stanje što smatramo da je za zaštitu prirode najbitnije, jer nam je cilj vratiti staništa i bioraznolikost područja, navodi naša sugovornica.

Nakon nekoliko sastanka s nadležnim ministarstvom došli do, kako navodi, do zaključka da jednostavno treba mijenjati zakon na način da se propiše cijela procedura vraćanja u prvobitno stanje.

Povećati kazne i mijenjati zakon

- Treba se svakako potruditi i u što kraćem roku izmijeniti Zakon o zaštiti prirode, jer, ako još nismo shvatili, priroda nam je neophodna za život, veli.

Na pitanje što je sada sa spornom parcelom dodaje da su vlasnici platili kaznu, za koju smatraju da je preniska, s obzirom na što je sve učinjeno i devastirano te kako svakako u Zakonu o zaštiti prirode treba podignuti i iznos kazni.

Da Javna ustanova Natura Histrica neće odustati u namjeri da štiti prirodu, a posebice zaštićene krajobraze koji su pod njihovom skrbi, dovoljno govori podatak da Buttignoni najavljuje kako u pripremi imaju već 11 novih prijava za rovinjsko priobalje.