"Prije svega, nemamo dovoljno stručnih suradnika čiji je rad usmjeren na djecu s poremećajima u ponašanju. Više ulažemo u tretman takve djece nakon što se problem dogodi nego u samu prevenciju", rekla je prof. Radetić Paić i dodala: "Moramo djelovati svi do posljednjeg uključenog i imati isti stav... U tome mora sudjelovati cijela škola, roditelji, zajednica, kuharice, spremačice…" * Iako je lokalnim medijima jučer poslan poziv za ovaj skup, naknadnom je odlukom pristup omogućen samo jednoj medijskoj kući
"Prije svega, nemamo dovoljno stručnih suradnika čiji je rad usmjeren na djecu s poremećajima u ponašanju. Više ulažemo u tretman takve djece nakon što se problem dogodi nego u samu prevenciju", rekla je prof. Radetić Paić i dodala: "Moramo djelovati svi do posljednjeg uključenog i imati isti stav... U tome mora sudjelovati cijela škola, roditelji, zajednica, kuharice, spremačice…" * Iako je lokalnim medijima jučer poslan poziv za ovaj skup, naknadnom je odlukom pristup omogućen samo jednoj medijskoj kući
U zgradi pulske Gimnazije, danas se, na inicijativu Agencije za odgoj i obrazovanje, održava Županijsko stručno vijeće ravnatelja srednjih škola i učeničkih domova. Sazivanje ovog skupa reakcija je na nekoliko slučajeva vršnjačkog nasilja među srednjoškolcima u Puli, o kojima smo pisali na portalu Istra24 ovdje i ovdje.
Cilj susreta jest edukacija o problemu među vršnjačkog nasilja pa je sam početak bio rezerviran za predavanje o značaju preventivnog rada, koje je održala prof. dr. sc. Mirjana Radetić Paić s Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile, te „Kako da rizik ne postane kriza“, magistrice pedagogije Alme Rovis Brandić više savjetnice Agencije za odgoj i obrazovanje.
Ostatak radnog skupa posvećen je individualnom savjetovanju ravnatelja škola čiji su učenici sudjelovali u vršnjačkom nasilju. Cilj suradnje, rekla nam je prof. Radetić Paić, jest da se pokuša vidjeti zbog čega školstvo nije bilo dovoljno uspješno u prevenciji ovog oblika nasilja.
- Prije svega, nemamo dovoljno stručnih suradnika poput socijalnih pedagoga, čiji je rad usmjeren na djecu s poremećajima u ponašanju. Više ulažemo u tretman takve djece nakon što se problem dogodi nego u samu prevenciju. To nam je godinama opće poznato. No, problem vršnjačkog nasilja nije samo izdvojen poremećaj. Puno je to šire i kompleksnije pitanje: pitanje poremećaja u ponašanju, pitanje maloljetničke delinkvencije i pitanje mentalnog zdravlja djece u cjelini, rekla nam je prof. Radetić Paić, dodavši kako će se u svom predavanju osvrnuti na sve što škole mogu napraviti te objasniti kako se izrađuje dobar preventivni program i što sve on treba obuhvaćati.
- Ono što je bitno jest da je rad kontinuiran i ugrađen u cijeli kurikulum, ali i da svi nastavnici moraju biti na istom tragu. Moramo djelovati svi do posljednjeg uključenog i imati isti stav i osudu kada se radi o vršnjačkom nasilju, ne samo nastavnici. U tome mora sudjelovati cijela škola, roditelji, zajednica, kuharice, spremačice… Naravno, sve to lijepo zvuči kada se kaže i stavi na papir, ali koliko se provodi u praksi? Koliko roditelji dozvoljavaju i pogoduju ovakvim situacijama? Isto tako, moramo se zapitati i je li škola izgubila odgojnu funkciju nauštrb obrazovanja kojim djecu opterećujemo dok propuštamo opće životne stvari, dodala je.
Ono što društvu nedostaje već desetljećima, smatra profesorica, škola je za roditelje. No, ne smije se zanemariti ni organizacija slobodnog vremena i potreba da izvannastavne aktivnosti budu ponuđene po prihvatljivim cijenama i dostupne svima jer nije rijetkost da najrizičniji slučajevi dolaze upravo iz socio- ekonomski nestabilnih okruženja.
- Nije ovo problem od danas, samo danas je ova tema, iako negativna, na sreću isplivala na površinu i to nam je prilika sada da na njoj radimo. Ono što je danas problem jest da imamo mnogo suptilnije zlostavljanje nego što smo imali ranije. Kada se djeca potuku, vi to vidite. Ali, što je s internetom i s grupama koje zlostavljaju a da nitko to ne zna, rekla je prof. Mirjana Radetić Paić, pokušavajući objasniti širinu problema koji uvelike nadilazi fizičke obračune, a zbog kojih je izuzetno potrebno ponovno ojačati i nastavne predmete kao što je građansko obrazovanje, ali i svjesnost kod mladih da su ovakve stvari za osudu.
Ravnatelji škola koji prisustvuju današnjem skupu, nakon inicijalnih izlaganja i savjetovanja, imat će i mogućnost izravnog postavljanja pitanja predavačima i zajedničkog traženja rješenja za problem vršnjačkog nasilja u svojim ustanovama.
Iako je inicijalno medijima poslan poziv za ovaj skup, odluka je naknadno promijenjena, a medijsko je praćenje, saznajemo od organizatora skupa, omogućeno samo Hrvatskoj radioteleviziji. Što je dovelo do promjene odluke i zbog čega je pravo na medijsko praćenje selektivno omogućeno tek jednom mediju, pisanim smo putem upitali Agenciju za odgoj i obrazovanje i odgovor ćemo objaviti naknadno.
Zoričić: "To je budućnost Pule. Neću reći da je ovo nakon Uljanika novi Uljanik, ali zasigurno je je nakon brodogradilišta nova zona industrije na danas zapuštenom i napuštenom prostoru, koji je još u vlasništvu države, koja će nam ga dati u primjenu, a potom vjerujem i u vlasništvo". Projekt iznosi 6 milijuna eura, a malo više do 5 milijuna osigurava EU
Troškovi postupka medicinski pomognute oplodnje sufinancirati će se u iznosu do 800 eura, najviše za jedan pokušaj postupka medicinski pomognute oplodnje proveden tijekom tekuće kalendarske godine
Svi umirovljenici s područja Istre koji su zainteresirani za sudjelovanje na plesnoj večeri mogu se javiti svojoj podružnici Sindikata umirovljenika Hrvatske, koji će osigurati mjesta za 120 umirovljenika koji se prvi prijave
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
