Politika i društvo

danas je svjetski dan palčića

Pedijatrica pulske bolnice Željana Jotanović Pahović: "Unatoč svoj tehnologiji najvažniji faktor u liječenju nedonoščadi je educirano medicinsko osoblje"

Prošle godine smo u Općoj bolnici Pula imali troje izuzetno nedonošene novorođenčadi gestacijske dobi od 23 (rodne mase 530 g), 24 tjedana (rodne mase 700 g) i 27 tjedana (rodne mase 980 g) koja su živorođena i uspješno transportirana u KBC Rijeka, navodi dr. Jotanović


 
8 min
Borka Petrović ⒸFOTO: Manuel Angelini
Doktorica Željana Jotanović Pahović, specijalistica pedijatrije

Prošle godine smo u Općoj bolnici Pula imali troje izuzetno nedonošene novorođenčadi gestacijske dobi od 23 (rodne mase 530 g), 24 tjedana (rodne mase 700 g) i 27 tjedana (rodne mase 980 g) koja su živorođena i uspješno transportirana u KBC Rijeka, navodi dr. Jotanović

Doktorica Željana Jotanović Pahović, specijalistica pedijatrije, radi na Odjelu za neonatologiju i na Odjelu za pedijatriju. U Općoj bolnici Pula vodi i neuorazvojnu ambulantu i ultrazvuk mozga. Na današnji Dan Palčića - Svjetski dan prijevremeno rođene djece - koji se obilježava 17. studenog -  porazgovarali smo s njom o tome koliko se takve djece rađa u Istri, koje zdravstvene posljedice nedonoščad može imati i može li se prijevremeni porod ikako prevenirati.

Kako nam veli u početku, u Općoj bolnici Pula prošle godine rođeno je 75 nedonoščadi, što iznosi 5,5 posto od ukupno živorođene djece.

- Moram napomenuti da Opća bolnica Pula ima sekundarnu razinu neonatalne skrbi, što znači da su u našoj skrbi nedonoščad starosti od 32 tjedna gestacije. Oni rođeni mlađi od 32 tjedna transportiraju se u Klinički bolnički centar Rijeka, navodi ova mlada liječnica te dodaje da je Istra u hrvatskom, odnosno Hrvatska u europskom prosjeku kada se radi o broju prijevremenih trudnoća.

U Hrvatskoj se prijevremeno rodi 2.500 novorođenčadi

- Europska zaklada za brigu o novorođenoj djeci je u izvješću pod nazivom "Too little too late" navela da je u istraživanju provedenom u 14 europskih zemalja postotak prijevremenih poroda između 5,5-11,4 posto tj. u prosjeku 7,1 posto.

Godišnje se prijevremeno rodi oko 15 milijuna djece. U Republici Hrvatskoj se godišnje prijevremeno rodi oko 2.500 novorođenčadi, odnosno 6 posto živorođenih. Prema svemu navedenom nalazimo se u hrvatskom i europskom prosjeku, napominje pedijatrica.

Doktorica Jotanović s mag. med. techn. Kristinom Mržljak, neonatološkom sestrom

Nedonošenim se, pojašnjava, smatra novorođenče koje je nošeno manje od punih 37 tjedana, odnosno manje od 259 dana računajući od prvog dana posljednje menstruacije.

Nadalje se klasificiraju prema gestacijskoj dob na izuzetno nedonošeno (rođeno prije 28 tjedana gestacije), vrlo nedonošeno (rođeno u razdoblju od 28-32 tjedana gestacije), umjereno nedonošeno (rođeno u razdoblju od 32 do 34 tjedana gestacije) te kasno nedonošeno (rođeno u razdoblju od 34 do 37 tjedana gestacije).

Kod prijevremeno rođene novorođenčadi komplikacije mogu biti višestruke, naročito što je gestacijska dob manja.

- Zbog nerazvijenosti mozga imaju problema s disanjem u vidu pauza disanja, zatim poteškoće gutanja i usklađivanja hranjenja i gutanja. Vrlo nedonošena novorođenčad imaju veći rizik od krvarenja u mozak. Obzirom na nezreli imunološki sustav u većem su riziku za razvoj novorođenačke sepse i meningitisa. Zbog nerazvijenosti pluća i nedostatka surfaktana mogu razviti respiratorni distres sindrom te posljedično bronhopulmonalnu displaziju ukoliko je novorođenče bilo na respiratoru.

Imaju češće epizode bljuckanja mliječne formule/majčinog mlijeka te češće epizode intolerancije hranjenja. Zbog manjih zaliha energije skloni su hipoglikemijama (nižim razinama šećera), nabraja liječnice te pojašnjava dalje;

Što je gestacijska dob manje - problemi su veći

- Vrlo nedonošena novorođenčad mogu razviti ozbiljno stanje tzv. nekrotizirajući enterokolitis u kojem dolazi do perforacije crijeva. Skloni su i razvoju hiperbilirubinemije, zbog sporije razgradnje bilirubina, žutog pigmenta žući te dolazi do njegovog nakupljanja što rezultira žutom bojom kože i bjeloočnica. Navedeno zahtjeva liječenje fototerapijom kako ne bi došlo do stanja koje se naziva kernikterus u kojem dolazi do oštećenja mozga. Zbog poremećaja razvoja krvnih žila mrežnice može doći do retinopatije čija je najveća komplikacija sljepoća.

Također su skloniji kratkovidnosti i strabizmu. Uobičajen je problem kod nezrele novorođenčadi otvoreni arterijski duktus. Imaju teškoće u termoregulaciji zbog relativno velike tjelesne površine u odnosu prema tjelesnoj masi, manjka potkožnog masnog tkiva te nedostatka zaliha energije, nabraja doktorica sve moguće komplikacije.

One se, dodaje, uspješno liječe.

Na pitanje koliko bebe mora biti stara da bi preživjela, dr. Jotanović navodi kako se granicom preživljenja smatra gestacijska dob od 22 ili 23 tjedna i rodna masa od otprilike 500 grama.

- Međutim, moram napomenuti kako ima preživjele nedonoščadi rodne mase i manje od 500 grama. Prošle godine smo u Općoj bolnici Pula imali troje izuzetno nedonošene novorođenčadi gestacijske dobi od 23 (rodne mase 530 g), 24 tjedana (rodne mase 700 g) i 27 tjedana (rodne mase 980 g) koja su živorođena i uspješno transportirana u KBC Rijeka.

Nedonoščad se, pojašnjava, smješta u inkubator obzirom da im on pruža optimalnu njegu i skrb. Zbog nezrele termoregulacije u inkubatorima se može precizno odrediti temperatura okoline, također vlažnost, razina buke i svjetlosti.

Neonatološke sestre i primanje važne su u brizi za Palčiće

- Nedonošče se ovdje može promatrati, način njegova disanja, boja kože, ponašanje, a da ga se previše ne uznemirava. U inkubatoru borave do optimalnog kliničkog stanja, odnosno kada novorođenče može samo održavati normalne fiziološke funkcije (samostalno hranjenje, reguliranje tjelesne temperature, disanje bez dodatne potpore) i dobije dovoljno na tjelesnoj masi, pojašnjava.

Na pitanje koje zdravstvene probleme kasnije mogu takva djeca razviti doktorica Jotanović navodi da su dugoročne posljedice povezane i s nižom gestacijskom dobi.

Nedonoščad ima dvije dobi; stvarnu kronološku dob koja se računa od datuma rođenja i korigiranu dob koja se se dobiva na način da se oduzmu tjedni preuranjenosti

Dr. Jotanović Pahović

- Manifestiraju se poremećaji grube i fine motorike, oštećenje senzornih i kognitivnih funkcija (zaostajanje u razvoju govora), oštećenje vida i sluha. Povećana je prevalencija smetnji ponašanja, emocionalnih poteškoća, poremećaja psihičkog razvoja.

Također se ističu poremećaji iz autističnog spektra, deficita pažnje, anksioznosti i depresije. Nedonoščad ima 2 do 3 puta veći rizik od razvoja kronične bubrežne bolesti, zatim od hipertenzije, ishemijske bolesti srca, anemije, opstruktivne plućne bolesti, veći rizik od razvoja dijabetesa melitusa tip 1 i tip 2.

Nadalje, u nedonoščadi niže gestacijske dobi veći je rizik od razvoja cerebralne paralize, navodi liječnica te naglašava da, obzirom da se radi o prijevremenoj novorođenčadi, veliki izazov predstavlja postići optimalne uvjete sa čim manje invazivnim postupcima.

- Njega je olakšana tehničkim uređajima za trajni nadzor vitalnih funkcija tzv. monitorima. Poteškoće hranjenja se premošćuju hranjenjem putem sondi, infuzijske pumpe omogućavaju kontinuirano davanje tekućine, centralni venski kateteri potpuno parenteralno hranjenje.

No, unatoč svoj tehnologiji najvažniji faktor u liječenju nedonoščadi je educirano medicinsko osoblje, naglašava dr. Jotanović dodajući da u pulskoj bolnici brigu od nedonoščadi vode tim neonatologa, pedijatra, medicinske sestre i fizioterapeuti.

Sva nedonoščad, kako navodi, prati se putem pedijatirijske neurorazvojne ambulante do polaska u školu.

Nedonoščad ima dvije dobi

- Moram napomenuti da nedonoščad imaju dvije dobi, stvarnu kronološku dob koja se računa od datuma rođenja i korigiranu dob. Korigirana dob se dobiva na način da se oduzmu tjedni preuranjenosti. Ona se koristi za praćenje napretka jer nedonoščad mora nadoknaditi razvoj koji bi se odvijao u majčinom trbuhu stoga ih se ne uspoređuje s vršnjacima koji su rođeni u terminu. Korigirana dob se koristi do drugog djetetovog rođendana.

Nedonoščad redovito odlazi na neurorazvojnu fizikalnu terapiju te bivaju praćeni i od strane fizijatra. U ovisnosti od razvoja komplikacija i stupnja nedonošenosti multidisciplinarno se prate od strane pedijatrijskog kardiologa, nefrologa, pulmologa, gastroenterologa, endokrinologa,hematologa, neuropedijatra, oftalmologa, kirurga, ortopeda, psihologa, logopeda, defektologa, edukacijskog rehabilitatora i radnog terapeuta.

No, uz sve moguće komplikacije, Palčići najčešće izrastaju u zdravu djecu, a pravi primjer za to su mali heroji o kojima smo tekst na našem portalu objavili u nedjelju.

Za 50 posto prijevremenih porođaja uzrok nepoznat

Na pitanje postoje li neki rizici za prijevremeni porod, koji su najčešće uzroci - može li se takvo što prevenirati, doktorica navodi da uzrok prijevremenog poroda za više od 50 posto slučajeva ostaje nepoznat.

Međutim, napominje, postoje čimbenici rizika prijevremenog rođenja, a na neke od njih se može utjecati.

- Adolescentice te žene starije od 35 godina su u većem riziku od prijevremenog poroda, također žene nižeg socioekonomskog statusa. U čimbenike rizika svakako spada pušenje cigareta, neliječena infekcija tijekom trudnoće, prethodna operacija cerviksa i /ili slab vrat maternice, srčana bolest u majke, visok krvni tlak, bolest bubrega, dijabetes, trajni fizički napor trudnice, višeplodna trudnoća, slabije razvijena posteljica, kromosomske anomalije i kongenitalne malformacije fetusa, zakljujuče ova liječnica

Pulski Palčići i pogodnosti za prijevremeno rođenu djecu

Podršku roditeljima prijevremeno rođene djece kontinuirano pruža jedina udruga ove vrste na području Hrvatske – Klub roditelja nedonoščadi "Palčići", a pulsku podružnicu vodi Gordana Damjanić Maroh, i sama majka Palčice.

Gordana Damjanić Maroh je 2021. u ime "Palčića" uručila OB Pula tri vrijedna uređaja za nedonoščad

Ova udruga, u suradnji sa stručnjacima iz područja neonatologije, realizira projekte koji direktno doprinose poboljšanju liječenja i njege prijevremeno rođene djece, a uspostavljanjem suradnje sa svim relevantnim
institucijama i medijima nastoje, kako vele, da javnost u što većoj mjeri informiraju o ovoj temi.

- Jedna od prilika da javnost Hrvatske sazna više o prijevremeno rođenoj djeci i teškoćama sa kojima se
susreću oni i njihovi roditelji, je obilježavanje Svjetskog dana prijevremeno rođene djece. Naime, 17. studenog, širom svijeta, organiziraju se aktivnosti koje imaju za cilj podizanje svijesti u javnosti o problemu prijevremenog rađanja. Jedna od tih aktivnosti je osvjetljavanje poznatih građevina dekorativnom rasvjetom ljubičaste boje, budući da je to boja koja simbolizira ovu temu.

Grad Pula će se, kako doznajemo, akciji pridružiti te će ljubičastom bojom večeras simbolično osvijetlili pulski rotor u Šijani, a osvijetliti će se i mnoge druge znamenitosti diljem Hrvatske.

- Večeras ćemo se, roditelji i Palčići, okupiti u Birikini gdje će za mališane biti prikazana prigodna predstava "Maca papučarica", a roditeljima ovom prilikom poručujem da preko udruge mogu ostvariti i neke pogodnosti, poput besplatnog alergološkog testiranja u Poliklinici Analiza, pa neka nam se slobodno jave putem Facebook grupe, poručuje Damjanić Maroh.

Jednu od pogodnosti daje i Poliklinika za djecu "Pediatrics Plus"  koja, u želji da pridonesu skrbi i praćenju nedonoščadi nude mogućnost besplatne pretrage UZ mozga za pet nedonoščadi iz Rijeke, Primorsko-goranske županije te Istarske županije. Ultrazvučni aparat je visoko sofisticiran, Mindray- Resona I9, a pretragu provodi prof. dr. sc. Radenka Kuzmanić Šamija, dječji neurolog s dugogodišnjim iskustvom.

Zainteresirani roditelji mogu se javiti na broj mobitela 099 390 5070.


Nastavite čitati

Pula
 

PULA Domaće jedriličarke Una Krivić, Nika Fornažar i Iva Rokvić najbolje u klasama

U najbrojnijoj klasi Optimist (144 takmičara), pobijedio je Cristian Casetllan iz Triestina sport del Mare. U klasi ILCA 4 nastupila su 22 jedriličara i jedriličarke, najbolji je bio Jeremias Patikryl iz Češke, a među djevojkama je najbolja bila Nika Fornažar iz porečkog Horizonta. U klasi ILCA 6 u kojoj je nastupilo je 12 takmičara, najbolje se snašla Iva Rokvić iz JK Uljanik, na drugom mjestu je završio Luka Pahljina (Uljanik), dok je 3. bila Manola Miletić iz Kvarnera

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.