Politika i društvo

za vladu je štrajk nezakonit

Počeo štrajk pravosudnih službenika; čeka se oduka suda o zakonitosti štrajka

Sud je odbio Vladin prijedlog za određivanjem privremene mjere zabrane štrajka kojim bi, kako tvrdi Vlada, mogla nastati nenadoknadiva materijalna šteta za opću javnost i tužitelja koji je obavezan osigurati obavljanje pravosudne vlasti


 
3 min
HINA ⒸFOTO: Manuel Angelini

Sud je odbio Vladin prijedlog za određivanjem privremene mjere zabrane štrajka kojim bi, kako tvrdi Vlada, mogla nastati nenadoknadiva materijalna šteta za opću javnost i tužitelja koji je obavezan osigurati obavljanje pravosudne vlasti

U organizaciji Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN) u ponedjeljak ujutro u 7 sati započeo je štrajk pravosudnih službenika koji traže povećanje plaća, a Županijski sud u Zagrebu objavit će u 10 sati presudu je li štrajk zakonit.

Predsjednica SDLSN-a Iva Šušković jutros je Hini potvrdila da je štrajk krenuo.

Prema prvim procjenama s terena, sudjeluju službenici na oko 80 sudova u Hrvatskoj, s ispostavama na oko 27 općinskih državnih odvjetništava i na 14 županijski državnih odvjetništava. Kratko je vrijeme da bi s terena svi potvrdili s obzirom da su neki na posao došli tek u 7,30 sati, dodala je 

"Kako sada stvari stoje idu svi. Nigdje nema problema  u smislu da im se ne dopušta", rekla je Hini Šušković.

Štrajk je bio najavljen u svim tijelima sudbene vlasti i državnom odvjetništvu u kojima SDLSN ima svoje članove. Sindikat traži povećanje plaće za 400 eura  za najniže rangirane službenike u pravosuđu te reguliranje pregovora za službenike i namještenike u sudstvu.

Županijski sud u Zagrebu u petak je donio privremeno rješenje kojim se odbija prijedlog Vlade o izricanju privremene mjera zabrane organiziranja štrajka službenika sudova, a presuda o zakonitosti očekuje se u danas.

Sud je odbio Vladin prijedlog za određivanjem privremene mjere zabrane štrajka kojim bi, kako tvrdi Vlada, mogla nastati nenadoknadiva materijalna šteta za opću javnost i tužitelja koji je obavezan osigurati obavljanje pravosudne vlasti.

Vlada je tražila zabranu štrajka smatrajući da je nezakonit jer SDLSN traži povećanje koeficijenta za zaposlene u pravosuđu, a o tome se ne može pregovarati jer koeficijente uredbom uređuje Vlada.

U Vladi ocjenjuju da je štrajk nezakonit jer je SDLSN izgubio sindikalnu reprezentativnost nakon što je dio članstva prešao u policijske sindikate, čime su oni postali reprezentativni za sve državne službenike i namještenike.

Nezavisni sindikat djelatnika MUP-a i Sindikat policije Hrvatske potpisali su ranije s Vladom kolektivni ugovor koji je na snazi do kraja godine, a njime su sve službenike i namještenike obavezali na socijalni mir.

Predsjednica SDLSN-a Iva Šušković rekla je u petak da su liječnički i sindikat u školstvu štrajkali gotovo dva mjeseca zbog povećanja koeficijenata, premda su tada imali potpisani kolektivni ugovor. Dodala je kako se za štrajk sindikata u školstvu nije propitkivala zakonitost tog štrajka, niti se postavljalo pitanje tko će to platiti.

Štrajk sudskih službenika pokreće se nakon što su suci pretprošle srijede postigli dogovore o povećanju plaća s Ministarstvom uprave i pravosuđa, nakon dvotjednog bijelog štrajka. 

Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica rekao je ranije u petak, prije odluke Županijskog suda, da je Državno odvjetništvo podnijelo tužbu za zabranu štrajka službenicima sudova jer  se nisu ovlašteni za poduzimanje štrajka i ne postoje razlozi zbog kojih bi štrajk bio opravdan.

Dodao je da je 2019. godine 70 posto sudskih službenika i namještenika dobilo veće koeficijente, a ostatak njih, otprilike 20-ak posto, dobilo je početkom ove godine povećanje koeficijenata. Kazao je kako je porasla i osnovica plaće te se očekuje kolektivno pregovaranje krajem godine.


Nastavite čitati

APN odobrio oko 39 milijuna eura za potporu mladima za prvu nekretninu

Riječ je o mjeri pomoći namijenjenoj mladim građanima i obiteljima, kojom se nastoji olakšati rješavanje stambenog pitanja. Od ukupnog broja zaprimljenih zahtjeva obrađena su 6561, a odobreno je njih 5122. Na dopunu dokumentacije upućena su 274 zahtjeva, dok je 1165 zahtjeva odbijeno zbog neispunjavanja zakonskih uvjeta ili povlačenja zahtjeva. Od ukupnog broja odbijenih zahtjeva, odbačeno je 325 (4,96 posto) jer je cijena nekretnine prelazila zakonom propisani prag od 50 posto iznad prosječne cijene

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.