Postoji opasnost da se Zakonom o pomorskom dobru ugrozi upotreba općeg dobra
Predsjednik Kluba zastupnika IDS-a naglasio je kako se želi donijeti Zakon o pomorskom dobru, a da pritom na velikom dijelu jadranske obale ono nije ni izmjereno, ni ucrtano u Katastar, a ni uvedeno u zemljišne knjige, što smatra velikim problemom * IDS, kao i ostali Klubovi oporbe, traži povlačenje zakona iz saborske procedure, usklađenje s pozitivnim propisima te vraćanje istog na javno savjetovanje
2 min
Istra24
foto: IDS - DDI
Predsjednik Kluba zastupnika IDS-a naglasio je kako se želi donijeti Zakon o pomorskom dobru, a da pritom na velikom dijelu jadranske obale ono nije ni izmjereno, ni ucrtano u Katastar, a ni uvedeno u zemljišne knjige, što smatra velikim problemom * IDS, kao i ostali Klubovi oporbe, traži povlačenje zakona iz saborske procedure, usklađenje s pozitivnim propisima te vraćanje istog na javno savjetovanje
Predsjednik Kluba zastupnika IDS-a Emil Daus, sudjelovao je u saborskoj raspravo o Zakonu o pomorskom dobru koji je izazvao veliki interes u javnosti, ali i brojne kritike struke.
Naime, postoje mišljenja brojnih institucija poput Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, pučke pravobraniteljice i stručnjaka pomorskog prava da bi se ovim Zakonom mogla ugroziti uporaba općeg dobra.
Naglasio je kako se želi donijeti Zakon o pomorskom dobru, a da pritom na velikom dijelu jadranske obale ono nije ni izmjereno, ni ucrtano u Katastar, a ni uvedeno u zemljišne knjige, što smatra velikim problemom.
Stava je da su nedovoljno pojašnjeni određeni članci, što znači da se mogu tumačiti na više načina, praktički na principu – kako kome odgovara, što i je zapravo krucijalni problem hrvatskog zakonodavstva jer se zakonima ne definiraju sve pojedinosti, već se to detaljnije uređuje podzakonskim aktima koji ne idu u javno savjetovanje, ni u saborsku raspravu, nego ih donose resorna ministarstva. To je naravno slučaj i na primjeru ovog konkretnog Zakona.
Smatra kako upravo iz tog razloga, kontrolni mehanizmi ne postoje! A, kako je u ovom konkretnom slučaju ulog – opće dobro.
- I kako u takvoj situaciji podržati onda nešto što negativno ocjenjuje struka, akademska zajednica i šira javnost? Upitao je Daus te dodao kako je IDS, kao i ostali Klubovi oporbe, tražio povlačenje zakona iz saborske procedure, usklađenje s pozitivnim propisima te vraćanje istog na javno savjetovanje.
Dotaknuo se i pitanje bespravne gradnje na pomorskom dobru te ponovio da IDS stalno upozorava na taj problem i to ne samo na pomorskom dobru, već i na poljoprivrednom i šumskom zemljištu te zaštićenim područjima prirode.
- Vidim da se ide u smjeru da lokalna samouprava, odnosno komunalno redarstvo preuzme dobar dio brige o tome. Tu moram upozoriti na jednu činjenicu jer je veoma važna. Dosad je često bio slučaj da kad su se određene ovlasti spuštale na lokalnu razinu, da se uglavnom samo podizala odgovornost, a ne i ovlasti u punom smislu riječi, kao što taj proces nije bio potkrijepljen u financijskom smislu, kazao je Daus te apelirao da se uz ovlasti jasno regulira financiranje komunalnog redarstva.
U vojnu evidenciju se upisuje državljanin RH kada navrši 18 godina, a na vojnu obuku ga se upućuje u kalendarskoj godini kada navršava 19 godina. Iznimno se mogu uputiti i novaci stariji od 19, a do 30. godine. Nakon što novak dobije poziv za služenje vojnog roka, upućuje se na zdravstveni pregled na kojem se utvrđuje je li sposoban ili ne za vojnu službu, a u slučaju neodazivanja izdaje se nalog policiji za njegovo dovođenje, za što se predviđa i kazna od 250 do 1320 eura
Na okruglom stolu sudjelovali su, među ostalim, saborska zastupnica stranke Možemo! i predsjednica saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode Dušica Radojčić, Irena Burba iz Zelene Istre / Plave fronte / Get to Life), Matea Šverko iz Inicijative Dajla i Jurica Gašpar, glavni urednik portala Morski.hr
Aferom prodavanja medicinske opreme po višestruko uvećanim cijenama obuhvaćeni su Hrvoje Petrač, njegovi sinovi Novica i Nikola Petrač, poduzetnik Saša Pozder, bivši predstojnik Klinike za neurologiju KBC Sestre Milosrdnice Krešimir Rotim, ravnatelj zagrebačke Dječje bolnice Goran Roić, Tomo Pavić iz krapinske podružnice HZZO-a te bivši ministar zdravstva Vili Beroš
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.