Politika i društvo

U GALERIJI NOVO U PULI

Predavanje Mirka Petrića „Kulturna participacija i kulturne politike: mladi u Hrvatskoj i europskom kontekstu”

Rezultati istraživanja o kojem će biti riječ na predavanju, pokazali su da je, među istraživanim zemljama, Hrvatska na samom začelju po sudjelovanju u bilo kakvim kulturnim praksama povezanim s umjetnošću (podjednako offline i online). Pokazalo se, nadalje, da žene u Hrvatskoj manje sudjeluju u svakodnevnim kulturnim praksama izvan kuće, iako kao i drugdje prednjače u praksama povezanim s visokom kulturom


 
4 min
Istra24

Rezultati istraživanja o kojem će biti riječ na predavanju, pokazali su da je, među istraživanim zemljama, Hrvatska na samom začelju po sudjelovanju u bilo kakvim kulturnim praksama povezanim s umjetnošću (podjednako offline i online). Pokazalo se, nadalje, da žene u Hrvatskoj manje sudjeluju u svakodnevnim kulturnim praksama izvan kuće, iako kao i drugdje prednjače u praksama povezanim s visokom kulturom

Udruga Metamedij i galerija Novo organiziraju predavanje pod nazivom ‘’Kulturna participacija i kulturne politike: mladi u Hrvatskoj i europskom kontekstu’’ koje će se održati u srijedu, 22. travnja u 18 sati u pulskoj galeriji Novo. Predavanje će održati mr. sc. Mirko Petrić, stručni savjetnik s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar – Centar Split, a događaj će moderirati izv. prof. dr. sc. Krešimir Krolo sa Sveučilišta u Zadru.

O kulturnoj participaciji u Hrvatskoj dugo se raspravljalo bez empirijskih podataka koji bi pružili pouzdane pokazatelje o tome kako ona izražava postojeće društvene nejednakosti. Kulturne politike, koje bi trebale doprinijeti poboljšanju postojećeg stanja, nisu pak nikad bile eksplicitne, nego su više ili manje uspješno, formulirane na temelju intuicija iskusnih aktera u polju. Pitanja o tome razlikuju li se kulturna participacija u Hrvatskoj u odnosu na onu u drugim europskim zemljama, te u čemu je specifičnost Hrvatske u europskom kontekstu, stoga su dugo ostala neodgovorena. U prvom dijelu ovog predavanja iznose se spoznaje o ovim dvama temama, dobivene obuhvatnim istraživanjem kulturne participacije u devet europskih zemalja (Danska, Finska, Francuska, Hrvatska, Nizozemska, Srbija, Španjolska, Švicarska, Velika Britanija).

Rezultati istraživanja pokazali su da je, među istraživanim zemljama, Hrvatska na samom začelju po sudjelovanju u bilo kakvim kulturnim praksama povezanim s umjetnošću (podjednako offline i online). Pokazalo se, nadalje, da žene u Hrvatskoj manje sudjeluju u svakodnevnim kulturnim praksama izvan kuće, iako kao i drugdje prednjače u praksama povezanim s visokom kulturom. Utjecaj obrazovanja na sudjelovanje u praksama visoke kulture u Hrvatskoj je najjači među svim istraživanim zemljama, kao i razlika između praksi osoba s najvišim i onih s najnižim stupnjem digitalnih kompetencija.

U drugom dijelu predavanja pobliže se razmatraju kulturne prakse mladih. Naime, rezultati europskog istraživanja pokazali su da su mladi u Hrvatskoj digitalno pismeni ali da su uglavnom usmjereni na prakse poput praćenja influencera ili pregledavanje zabavnih video isječaka. Da bi se dobile početne spoznaje o tome u kojim sve kulturnim praksama mladi u Hrvatskoj sudjeluju, provedeno je istraživanje na temu u trima sveučilištima u Dalmaciji (Zadar, Split, Dubrovnik). Rezultati ovog istraživanja pokazali su da su mladi koji studiraju na spomenutim sveučilištima izrazito raslojeni i da su angažirani u vrlo različitim kulturnim praksama, među kojima gotovo da nema nikakvog kontakta. U završnom dijelu predavanja raspravlja se o tome kako bi kulturne politike trebale reagirati na dijagnosticirano stanje te predlažu mjere koje bi trebalo donijeti da se ono poboljša.

Podaci prikazani u prvom dijelu predavanja pribavljeni su istraživanjima provedenim u okviru Obzor 2020 projekta „Europsko popisivanje društvenih vrijednosti kulture kao temelj uključivih kulturnih politika u globalizirajućem svijetu“ (INVENT), koji je financirala Europska komisija (ugovor br. 870691). Podaci o kulturnim praksama mladih dobiveni su anketnim ispitivanjem provedenim u okviru projekta „Promjene rodnih odnosa u Hrvatskoj“ (NextGenderHR), koji financira Europska unija (program NextGenerationEU 01/08-73/23-2519-9).

Mr. sc. Mirko Petrić stručni je savjetnik pri Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar – Centar Split. Sudjelovao je u brojnim znanstvenim projektima u području urbane i kulturne politike, koje su financirali naručitelji poput Britanskog savjeta, Švicarske nacionalne zaklade za znanost, UNESCO-IFCD-a, Zaklade Kultura nova i programa Obzor 2020 Europske komisije. Bio je među utemeljiteljima Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu, gdje u svojstvu vanjskog suradnika i danas izvodi kolegije iz područja sociologije medija i semiotike.

Krešimir Krolo izvanredni je profesor na Odjelu za sociologiju Sveučilišta u Zadru. Znanstveno-istraživački i stručni interes vezan mu je uz polje sociologije medija, mladih i kulture. Znanstvene i stručne publikacije često objedinjuju navedene teme te je samostalno ili u koautorstvu objavio dvije znanstvene knjige te sedamnaest znanstvenih članaka u domaćim i međunarodnim časopisima (Poetics, Cultural Sociology, Cultural Trends). Trenutno je uključen u prijavu i realizaciju kompetitivnih domaćih i međunarodnih znanstvenih projekata koji se bave pitanjem medijsko-algoritamske pismenosti. Aktivni je zagovaratelj autonomnih participativnih praksi mladih te deliberativnih i participativnih praksi građana i građanki u zajednici.


Nastavite čitati

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.