PRETRPANI PEDIJATRI I GINEKOLOZI NERADO PRIMAJU NOVE PACIJENTE "U Puli ne mogu pronaći pedijatra za svoje dijete. Kada je bolesno odlazimo na hitnu i tamo čekamo satima"

"U Puli ne mogu pronaći pedijatra za svoje dijete. Kada je bolesno odlazimo na hitnu i tamo čekamo satima. Nema ga tko cijepiti, bez toga ne može u vrtić, a ja ne mogu tražiti posao", ispričala nam je ukrajinska izbjeglica Olha koja već nekoliko mjeseci boravi u Puli i nema adekvatnu medicinsku skrb.

Njezin problem nije usamljen. Kolegica koja boravi u Puli ne može pronaći ginekologa, iako je trudna više mjeseci.

Ukrajinske izbjeglice dijele sudbinu Istrana

- Imamo uređen status, uredno plaćamo sva davanja pa čak i dopunsko, ali našli smo se u doista nezavidnoj situaciji, ispričala nam je, strahujući da ih ne žele primiti jer dolaze kao izbjeglice, dodajući da problema oko podizanja lijekova imaju čak i u ljekarnama u našem gradu.

Ante Ivančić

Ante Ivančić, dugogodišnji ravnatelj Istarskih domova zdravlja, koji na ovoj funkciji ostaje do kraja godine, uvjerava nas da ovaj problem nema nikakve veze s tim da se radi o žiteljima, odnosno izbjeglicama iz Ukrajine, jer oni imaju sva prava kao bi ih primio kao i ostali građani, već s dugogodišnjim problemom manjka zdravstvenog kadra, a posebice pedijatara i ginekologa.

Na ovaj način zapravo dijele sudbinu svih stanovnika Istre, odnosno Pule i cijele Hrvatske.

Pedijatri nerado primaju nove pacijente

U Puli, doznajemo, trenutno radi pet pedijatara, od toga su tri u domu zdravlja, a dvije pedijatrice su privatne. Iako prema kriterijima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, svi još mogu primati pacijente to nerado čine.

Ivančić naglašava da administrativni limit nisu formalno dosegli (iako je on daleko viši nego po standardima europskih zemalja), no u praksi, priznaje, teško primaju nove pacijente jer naprosto imaju previše posla s već postojećim malim pacijentima.

Unsplash

U pravilu nema klasičnog odbijanja pacijenta, već se pokušava preusmjeriti pacijente na druge ambulante i vjeruje da se to dogodilo i vašoj sugovornici, pojašnjava Ivančić.

- Iz europskih fondova dobili smo novac za četiri specijalizacije iz pedijatrije na koje ponovo ne šaljemo nikoga. Troje kolega se javilo i na kraju svo troje odustalo, navodi nam ravnatelj. Na pitanje zašto odustaju veli da se radi o iznimno teškoj specijalizaciji, a da je posao pedijatra vrlo zahtjevan.

Mali pacijeti uvijek isti, ali roditelji...

"Mali pacijent uvijek su isti, no roditelji su se promijenili i čine taj posao sve zahtjevnijim - veliki su njihovi zahtjevi, njihove sumnje u medicinu. Stoga se mlade kolege odlučuju za manje naporne struke, s manje stresa" navodi naš sugovornik.

Drugi veliki problem u Puli, a i u cijeloj Istri, jest manjak ginekologa. 

- Iz naše ustanove su u posljednje tri godine četiri ginekologa otišla u Zagreb i Rijeku, na klinike. Pula ih trenutno, u sklopu Domova zdravlja, ima šest i formalno primaju i nove pacijente, no u praksi (kao kod pedijatara) za njih nemaju vremena i gužve su velike, priznaje ravnatelj Istarskih domova zdravlja.

No najveći problem, dodaje, trenutno nije u Puli već u Poreču gdje je jedna ginekologinja otišla u Rijeku, a specijalizantica Doma zdravlja završava specijalizaciju za nešto više od godinu dana.

- Ovdje manjak trenutno rješavamo prekovremenim radom, a dolaze  nam kolege iz OB Pula i umirovljeni ginekolog iz Rijeke, navodi Ivančić.

Istarski domovi zdravlja

Kako istovremeno, u cijeloj Hrvatskoj specijalizacije dobiva na stotine liječnika, bit će zahtjevno naći zamjene, jer se „bazen naprosto ispraznio“, navodi naš sugovornik te dodaje da mladi na našem području već odavno ne izabiru zdravstvene studije u broju koji bi pokrio potrebe Istre.

- Drago nam je da smo, osim pedijatrije, ipak uspjeli popuniti sva ponuđena mjesta, u nekim dijelovima Hrvatske se nitko nije ni javio. Kada se liječnici vrate imat ćemo odličan kadar, no da tada nastale "rupe" moramo nekako pokrpati, veli.

Naši liječnici odlaze na zapad, onima s istoka nismo aktraktivni

Manjak kadrova u zdravstvu, naglašava Ivančić, europski je problem. U Engleskoj trenutno štrajkaju medicinske sestre i djelatnici saniteta. U Njemačkoj se svaki mjesec jedan odjel zatvori i to su udarne vijesti u tamošnjim medijima.

- Glavni problem Hrvatske je što smo dio Europske unije, ali smo jedna od njenih najrazvijenijih zemalja.  Naši zdravstveni djelatnici odlaze prema zapadu, već je na desetke liječnika iz Istre otišlo u Njemačku, Švedsku, Englesku i druge zapadnoeuropske zemlje, a liječnicima iz jugoistočne Europe nismo dovoljno atraktivni pa i oni migriraju prema zapadu. Doista smo u nezahvalnoj situaciji već godinama i to se svakako osjeća u sustavu, veli nam.

Istra, napominje, dijelu sudbinu Hrvatske. Situacije je ovdje lošija nego u Zagrebu ili nekim drugim velikim gradovima, ali ipak bitno bolja nego u drugim dijelovima Hrvatske.

- Pokušavamo sve da što više liječnika dođe upravo u našu regiju, no problemi oko kadra su, naglašava, dubljeg, strukturalnog karaktera koje oni, kao ustanova, ne mogu sami riješiti.

Osvrće se i na nedavni natječaj koji su Istarski domovi zdravlja objavili u prosincu, a kojim se, kako smo pisali, tražilo čak 53 djelatnika - od pedijatara, preko ginekologa do liječnika obiteljske medicine, sestara i drugih djelatnika. Tu su, dodaje, i zamjene za bolovanja, porodiljske, za specijalizacije i većinu tih mjesta su popunili.

Ostala su prazna već spomenuta ginekologija , pedijatrija i obiteljska medicina.

Jer, kako napominje, iako je liječnika brojčano više nego ikada, a broj stanovnika se je smanjio, oni opet kronično nedostaju. Pritom ih je sve više u bolničkim sustavima, a manjka ih u obiteljskim praksama.

Uz pedijatre i ginekologe, najizraženiji je, navodi, manjak medicinskih sestara, ali kronično nedostaje i
magistara biokemije, farmaceuta i farmaceutskih tehničara. Jednostavno ih se, pojašnjava, godinama nije educiralo dovoljno (studij je bio samo u Zagreb), a ljekarne su se otvarale na svakom koraku. Sada, dodaje, kada su se studiji otvorili u Splitu i Rijeci taj će se problem ublažiti , no tek kada prve generacije studenata stasaju.

Svi pacijenti imaju zdravstvenu skrb

Razgovarajući o ordinacijama obiteljske medicine navodi da je pogrešno tumačenje i teza koja se odnedavno može čuti o manjku od 17 obiteljskih liječnika i 25.000 pacijenta bez obiteljskog liječnika.

- Svih 114 timova (od toga je 47 u domu zdravlja, a drugi su privatni) je popunjeno i svim pacijentima je dostupan liječnik u punom radnom vremenu. Imamo 17 takozvanih timove bez nositelja, ali to je administrativni pojam za ugovaranje s HZZO om. To samo znači da nemamo ugovorenog liječnika na neodređeno vrijeme, ali tamo rade liječnici koji ispunjavaju sve svoje radne obaveze, ništa lošije od nekih koji rade u ugovornim ordinacijama, pojašnjava.

Kronično nedostaje i farmaceuta

- Koristimo i osoba poznanstva s području cijele bivše Jugoslavije. No borimo se na tržištu s drugim bolnicama, domovima. Nedavno smo uspjeli zaposliti liječnika internista iz Srbije u Umagu. Možda će on dobar glas pronijeti dalje, veli Ivančić.

Osvrnuvši se na konstataciju da im je voda sigurno došla "do grla" kada su liječnike počeli tražiti i putem Facebooka navodi da nije ništa čudno da se u današnje vrijeme liječnike i medicinske sestre traži i putem društvenih mreža.

Mentorstvo mladih liječnicima

- Prošlo je vrijeme kada su mlade generacije gledale oglase po novinama, stoga koristimo i Viber grupe i Facebook kako bi došli do nužnog kadra, posebice do mladih liječnika.

Novi mediji nisu samo sredstvo informiranja već i animiranja jer na njima mladi liječnici koji rade kod nas kolegama govore o dobrom iskustvima u radu u Istarskim domovima zdravlja i što im se sve nudi: od stana do mentorstva. Imamo sustav mentorstva u kojem prvih šest mjeseci mladog liječnika prati stariji kolega mentor, i to "jedan na jedan" što je stvarno, a ne samo formalno mentorstvo kakvo često doživljavaju za vrijeme specijalizacija.

Kao jedan od problema Ivančić vidi i taj što u Hrvatskoj liječnici rade mnoge poslove koji ne bi trebali. Treba ih, smatra on, rasteretiti kako bi se mogli baviti liječenjem za što su se i školovali.

- Vi u Europi nemate niti jednog liječnika koji pacijentu mjeri tlak, to je samo jedan od banalnih primjera. No pokazuje na što naši liječnici gube vrijeme. S druge strane, da bi se situacija u zdravstvu popravila, potrebno je poduzeti niz koordiniranih mjera, reformi i dubinskim promjena. Bez toga se situacija u neće biti napretka, zaključuje Ivančić.