- Prošlogodišnje istraživanje o nasilju nad novinarima odnosno novinarkama Global Unesco Fonda pokazalo je da su novinarke češći „target“ od muških kolega, zbog stereotipa da ih je lakše ušutkati. Tako je 49 posto ispitanih novinarki doživjelo govor mržnje, 48 posto uznemiravanje privatnim porukama, 25 posto prijetnje fizičkim nasiljem te 18 posto prijetnje seksualnim nasiljem, kazala je danas tijekom radionice na temu Žene i mediji – pojmovi i praksa, Jelena Jokanović doktorantica Pravnog fakulteta u Beogradu.
U Fažani je, naime, upravo u tijeku 4. međunarodni multimedijalni novinarski festival, Fažana Media Fest, koji je ove godine posvećen temi Žene i mediji.
Objektivizacija žena u povijesti
Jokanović je danas polaznike radionice podsjetila na nekoliko primjera objektivizacije žena u povijesti.
Jelena Jokanović
- 1967. godine u Washingtonu je, u neposrednoj blizini kompleksa muzeja, stajala reklama za stjuardese na kojoj je pisalo „Svaki umoran poslovni muškarac koji sjeda u avion, ima pravo gledati u lijepu djevojku“. Takve reklame koje su sugerirale, između ostalog, da je muškarac taj koji radi i umoran je, bile su česte nakon rata kad su se muškarci vraćali s ratišta i morali si tražiti posao, pojašnjava Jokanović.
Eliane Vogel-Polsky
No, konkretna reklama sugerira i da stjuardese mogu biti samo lijepe i mlade žene.
Tako je godinu kasnije u Belgiji stjuardesama nakon četrdesete godine života bio uručen otkaz, dok su muški kolege mogli raditi do mirovine. Stjuardesa Gabrielle Defrenne tužila je stoga državu te u dugotrajnom procesu konačno pred Europskim sudom za ljudska prava 1976. godine postigla jednaka prava s muškim kolegama, a po njezinoj je odvjetnici Eliane Vogel-Polsky nazvana i ulica u Briselu.
Neravnopravnost postoji i u suvremenom društvu
- Ipak na razini Europske unije financijski jaz u plaćama za iste poslove između muškaraca i žena i dalje se kreće oko 20 posto, a prema nekim stručnim procjenama Balkan će za 60 godina dostići potpunu spolnu ravnopravnost. Ovdje bih samo voljela spomenuti da 1995. godine kada sam ja studirala, silovanje u braku kao kazneno djelo nije ni postojalo, kazala je Jokanović.
Navela je potom i nekoliko primjera reklama s kraja osamdesetih godina prošlog stoljeća u kojima su žene i dalje bile objektivizirane. Riječ je o seksualno eksplicitnim sadržajima kojima se nastoji prodati proizvod koji, u pravilu, koriste muškarci.
- Tu se radi o stereotipima da će muškarci pohrliti kupiti neki proizvod koji marketinški stručnjaci plasiraju na takav način. Međutim, što smo više okruženi takvim reklamama to je veća opasnost da ćemo lakše opravdati nasilje nad ženama kad se ono dogodi, upozorila je beogradska pravnica.
Stereotipi, predrasude, diskriminacija, govor mržnje
Sudionicima radionice objasnila je potom razlike između stereotipa, predrasuda i diskriminacije, pa se tako moglo čuti kako su stereotipi neopravdane generalizacije među ljudima koje mogu biti i pozitivne i negativne, dok su predrasude uvijek negativne. Diskriminaciju, veli Jokanović, znamo često brkati s ponašanjima koja naprosto nisu pravedna ili nisu moralna.
DISKRIMINACIJA
Prema hrvatskom Zakonu o suzbijanju diskriminacije, postoje 23 osnove prema kojima se može vršiti diskriminacija. On kaže da se može vršiti i prema osobi koja je povezana s grupom koja je u društvu iz nekog razloga diskriminirana. To je asocijativna diskriminacija. Nadalje, ona može biti direktna - primjerice kad stomatolog ne želi pružiti uslugu osobi koja ima HIV, ali i indirektna – kada se prema jednakima ponašamo nejednako zbog nekog obilježja
Ilustracija: Pixabay
Primjerice, na američkim benzinskim crpkama neko se vrijeme zapošljavalo samo muškarce više od 170 centimetara bez ikakvog dodatnog obrazloženja, iako je bilo jasno da se takvom, naizgled neutralnom, normom želi spriječiti zapošljavanje Latinoamerikanaca.
Na primjeru Roma i poteškoća koje oni imaju u obrazovnom sustavu evidentno je da država (Srbija, op.n.) ne stvara uvjete koji bi dozvolili njihovu asimilaciju, uz sve mehanizme i konvencije koje imamo, jasna je bila Jokanović.
Tanka granica između govora mržnje i slobode izražavanja
Okupljenima je kazala i kako je život kreativniji od prava pa je tako vrlo teško pronaći granicu između govora mržnje i slobode izražavanja. Ipak, veli, govor mržnje ne mora nužno uključivati poziv na nasilje niti biti sankcioniran Kaznenim pravom.
- Struka će se, doduše, složiti oko toga da je govor mržnje svako stigmatiziranje, zatim svaka prijetnja ili uznemiravanje. S tim da je vrlo važno tko je izgovorio tako nešto, na kojem mjestu i u kojem kontekstu, pojasnila je Jokanović.
Na samom kraju odaslala je poruku kako su pitanja rodne ravnopravnosti pitanja i žena i muškaraca te kako je obaveza svakog od nas reagirati na nasilje.
