'Imamo odgovore 17 zemalja, obično se ide na dnevni dohodak i onda se on multiplicira određenim brojem i onda iznos kazne bude definiran na taj način. Ako imate visoke dnevne dohotke kazne bi mogle biti puno veće nego danas ', kaže ovaj profesor s Fakulteta prometnih znanosti
'Imamo odgovore 17 zemalja, obično se ide na dnevni dohodak i onda se on multiplicira određenim brojem i onda iznos kazne bude definiran na taj način. Ako imate visoke dnevne dohotke kazne bi mogle biti puno veće nego danas ', kaže ovaj profesor s Fakulteta prometnih znanosti
Marko Ševrović s Fakulteta prometnih znanosti gostujući u RTL Danas rekao je kako za MUP rade analizu u kojem im je zadatak istražiti mogućnosti da bi se visna kazni plaćala prema dohotku, odnosno prema imovini koju prekršitelj u tom trenutku ostvaruje i tako bi se kazne prilagodile imovinskom statusu, prenosi Tportal.
Na novinarski upit može li biti nepravdi jer primjerice vozač jurilice limuzine može biti prijavljen na minimalac ili nezaposlen, prometni stručnjak odgovara kako je to moguće.
'To je intencija ovoga što želimo istražiti. Najprije ćemo vidjeti kako je to u europskim zemljama. Vidjet ćemo kakav je efekt takve mjere, daje li pozitivne ili ne rezultate i vidjeti koje su mogućnosti da takvo nešto napravio. Trebaju biti neki preduvjeti, ali opet kažem, vodit ćemo se iskustvima EU', odgovara Šavrović kojemu je trenutno teško reći, kako je dodao, kolika bi mogla biti najviša kazna.
'Imamo odgovore 17 zemalja, obično se ide na dnevni dohodak i onda se on multiplicira određenim brojem i onda iznos kazne bude definiran na taj način. Ako imate visoke dnevne dohotke kazne bi mogle biti puno veće nego danas ', kaže profesor s Fakulteta prometnih znanosti.
'Preliminarno možemo vidjeti da zemlje koje imaju najbolji score sigurnosti prometa imaju taj oblik imovinskog cenzusa. Tu možemo izvući zaključak da postoji određena dobra veza, ali nećemo ništa prejudicirati dok ne napravimo cijelo istraživanje i donesemo zaključke', poručuje Ševrović koji kaže kako očekuje da će u idućih mjesec do dva uspjeti napraviti te dati na razmatranje nakon čega bi se trebalo krenuti prema višim instancama.
'Prometna struka daje input, ali moramo uključiti i druge struke, pitanje je hoćemo li uopće dati zaključak da je to dobro', zaključio je Ševrović.
Njen protukandidat nezavisni Boris Miletić potrošio je 14.400 eura. Od donatora je dobio dvostruko više nego je potrošio, 28.200 eura, a najviše su mu donirale tvrtke Adriatic kampovi iz Zagreba, 10.000 eura, te križevački Radnik, 8.000 eura, koji slovi kao HDZ-ov donator
"Dogodilo se ono što smo željeli, a to je da se i unutar pravosudnog sustava i medijske struke osvijestilo o kakvom se problemu radi i da je upravo rano prepoznavanje SLAPP tužbi ključan alat kojim će se odvratiti pravosuđe da uđe u sudske postupke", kazala je ministrica Nina Obuljen Koržinek
Ponegdje malo kiše ili lokalni pljusak s grmljavinom, u prvom dijelu dana uglavnom na sjevernom Jadranu, a zatim u gorskoj Hrvatskoj i unutrašnjosti Dalmacije
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
