Sudbina jednog od posljednjih većih zelenih prostora u središtu Pule, ponovno je u fokusu javnosti zbog planova o izgradnji parkirališta. O važnosti tog područja i njegovu bogatom vodnom sustavu razgovarali smo s dugogodišnjom ekološkom aktivisticom profesoricom Teodorom Beletić, dok Vesna Martinko iz Građanske inicijative Protiv sječe! objašnjava zašto su pokrenuli peticiju kako bi Pragrande ostao – divlje srce grada
Sudbina jednog od posljednjih većih zelenih prostora u središtu Pule, ponovno je u fokusu javnosti zbog planova o izgradnji parkirališta. O važnosti tog područja i njegovu bogatom vodnom sustavu razgovarali smo s dugogodišnjom ekološkom aktivisticom profesoricom Teodorom Beletić, dok Vesna Martinko iz Građanske inicijative Protiv sječe! objašnjava zašto su pokrenuli peticiju kako bi Pragrande ostao – divlje srce grada
O Pragrandeu, 'Divljem srcu Pule' i njegovom očuvanju razgovarali smo s profesoricom u mirovini i dugogodišnjom ekološkom aktivisticom Teodorom Beletić, koja živi u neposrednoj blizini Pragrandea i već desetljećima sudjeluje u građanskim inicijativama za zaštitu tog područja.
Susreli smo se na terenu, tijekom obilaska dijelova Pragrandea na kojima se, prema aktualnim planovima, predviđa izgradnja čak tri parkirališta.
Beletić ističe kako borba za očuvanje Pragrandea traje desetljećima, te naglašava da se temelji na ideji da to područje treba ostati "divlje srce grada".
- Pragrande je izuzetno važan prostor, osobito u doba klimatskih promjena i u kontekstu održivog razvoja grada. Na neki način, kroz povijest je upravo ovo područje određivalo sudbinu Pule, objašnjava nam i poručuje da se radi o iznimno bogatom vodnom sustavu.
Posebno ističe izvor Fontanela, koji je stoljećima imao veliku važnost za život u gradu.
- To je područje bogato vodom i izvorima. Fontanela je vječni izvor koji je imao veliku važnost za građansku povijest Pule. Na tom prostoru nekada je bilo mnogo bunara, a prema nekim podacima čak i stotinjak, veli.
Pokazujući nam teren, Beletić navodi kako su tragovi tih bunara i danas djelomično vidljivi, iako su mnogi tijekom vremena zatrpani ili uništeni. Na nekim mjestima još se mogu prepoznati kamene strukture koje su bile dio tog sustava.
Tijekom obilaska prisjetila se incidenta s izlijevanjem kanalizacije u tom području.
- Kad se dogodilo izlijevanje kanalizacije, Vodovod je reagirao prilično brzo i sanirao dio problema. Ujedno su očistili kanal i tada se ponovno otvorio pogled na izvor koji prije nije bio vidljiv zbog vegetacije, objašnjava, te podsjeća da je upravo tijekom jedne šetnje, dio građana nanovo pokazao interes za povijest i značaj Pragrandea.
Podsjetimo, prostor Pragrandea već je bio u središtu gradskih planova kroz projekt 'Zeleno srce grada', koji je pokrenula administracija bivšeg pulskog gradonačelnika Filipa Zoričića. Projekt je predviđao uređenje gotovo 24 hektara zone kao velike gradske zelene površine, no procijenjeni troškovi s početnih oko tri milijuna eura narasli su na oko 20 milijuna - gotovo sedam puta više.
Zbog složenih imovinsko-pravnih odnosa i povećanja troškova, sredstva planirana iz EU fondova kasnije su preusmjerena na druge projekte, pa realizacija projekta zasad nije pokrenuta.
Beletić smatra da su planovi za izgradnju parkirališta doneseni prebrzo i bez cjelovitog promišljanja.
- Meni sve to izgleda prilično neplanski, kao da se želi što brže napraviti što više parkirališnih mjesta. Postavlja se pitanje vodi li se pritom računa o interesima građana i kvaliteti života ili je riječ o brzom rješenju koje će uništiti plodnu zemlju i vrijedno prirodno područje, kaže.
Naglašava da bi se o takvim zahvatima trebalo odlučivati tek nakon završetka prometne strategije grada.
- Ako se već izrađuje prometna strategija, onda bi trebalo pričekati da se cjelovito sagleda prometni problem u Puli. Grad star tri tisuće godina teško se može bez posljedica prilagoditi prometu 21. stoljeća. Zapravo bi promet trebalo prilagoditi gradu, poručuje Beletić.
Kao primjer navodi rješenja iz drugih europskih gradova, gdje se promet nastoji zadržati izvan povijesnih i prirodnih jezgri, uz jačanje javnog prijevoza.
- Centar grada treba maksimalno sačuvati, a Pragrande bi trebalo uređivati minimalnim intervencijama – stazama, klupama i rekreacijskim sadržajima – ali ga u osnovi ostaviti kakav jest, veli Beletić.
Prema njezinim riječima, riječ je o izuzetno vrijednom prirodnom području.
- Pragrande je zapravo mala močvara u samom centru grada. Takvi se sustavi danas u razvijenim zemljama čak umjetno stvaraju jer su važni za prilagodbu klimatskim promjenama. Oni upijaju vodu, sprječavaju poplave, stvaraju mikroklimu i snižavaju temperaturu ljeti. Radi se o pravom malom dragulju koji treba sačuvati i planski uskladiti s potrebama građana, poručuje.
Beletić je također aktivna u mjesnom odboru, koji je podržao inicijative građana za zaštitu Pragrandea.
"U mjesnom odboru podržali su inicijativu da se građani uključe u planiranje budućnosti ovog prostora. Smatramo da bi od samog početka trebalo pitati ljude koji ovdje žive kakvu budućnost žele za Pragrande".
Podsjeća kako je prije dvije godine u Društvenom centru Rojc održana fokus-grupa na kojoj su građani iznosili prijedloge za uređenje područja.
- Velika većina sudionika tada je bila za to da Pragrande ostane divlje srce grada – bez prometa i bez gradnje.
Prema njezinom mišljenju, posebno je važno očuvati to područje u kontekstu europskih politika koje sve više naglašavaju renaturalizaciju gradova, odnosno vraćanje prirode u urbani prostor.
- Dok zapadne zemlje uklanjaju beton i vraćaju prirodu u gradove kako bi poboljšale kvalitetu života, mi riskiramo uništiti gotovo prirodno rješenje koje već imamo, naglašava Beletić.
Beletić ističe da nitko nije protiv rješavanja problema parkiranja. Smatra da to ne bi trebalo raditi na štetu jednog od posljednjih zelenih prostora u središtu grada.
"Nije rješenje gurati automobile sve bliže centru. Naprotiv, parkirališta bi trebalo planirati dalje od centra, uz kvalitetan javni prijevoz".
Građanska inicijativa Protiv sječe! zato je pokrenula peticiju za zaštitu Pragrandea, kojom traže da se planirani zahvati zaustave dok se ne naprave stručne analize i ne uključe građani u odlučivanje.
- Tražimo da se najprije napravi ozbiljna stručna analiza i prometna studija, a tek onda donose odluke. Pragrande je previše vrijedan prostor da bi se o njegovoj sudbini odlučivalo brzopleto, zaključuje Beletić.
U nastavku fotografije mogućih lokacija parkirališta:
O samoj peticiji i njezinim ciljevima razgovarali smo i s njezinom pokretačicom.
Naime, Puležanka Vesna Martinko, eko-aktivistica i članica rukovodstva Građanske inicijative Protiv sječe!, u suradnji s aktivistima PS!-a Marinom Huber i Davorom Baljkom, nedavno je u ime ove organizacije pokrenula peticiju za trajnu zaštitu Pragrandea.
Peticija kako nam kaže Martinko, dolazi u iznimno važnom trenutku za budućnost tog dijela grada, koji administrativno pripada Mjesnom odboru Gregovica.
Naime, gradske vlasti u Puli upravo donose odluke koje će odrediti dugoročnu sudbinu Pragrandea. Time se otvara i ključno pitanje - hoće li građani Pule uspjeti očuvati ovaj vrijedan prirodni prostor ili će on biti prepušten daljnjoj betonizaciji?
"No pasaran! To nikada nećemo dopustiti", poručuje Vesna Martinko, naglašavajući da Pragrande nije zapuštena i nevažna površina, već aktivan i vrijedan ekosustav čiji značaj daleko nadilazi njegove prostorne dimenzije.
Martinko naglašava da su na tom području stoljećima postojali izvori poput Fontanele koji su opskrbljivali vodom okolne vrtove i omogućavali život mnogim pulskim obiteljima.
- I danas Pragrande ima važnu ulogu u očuvanju kvalitete života u gradu: djeluje kao prirodni regulator temperature, ublažava ljetne vrućine, upija oborinske vode te filtrira zrak i vodu. Upravo zato predstavlja nezamjenjiv dio urbane infrastrukture koji se ne može nadoknaditi umjetnim rješenjima, poručuje Martinko, te dodaje:
"Pragrande želimo očuvati kao divlje zeleno srce grada te ga razvijati kao svojevrsni otvoreni botanički park. U taj proces želimo uključiti građanke i građane, ali i stručnu javnost. Nije li problematično prepustiti takvu odluku isključivo političarima", postavlja pitanje Martinko.
Nadalje Martinko podsjeća da prijedlozi za uređenje Pragrandea već postoje, te ističe da svi naglašavaju razvoj koji isključuje novu betonizaciju i u prvi plan stavlja prirodu.
- Među idejama se nalaze revitalizacija potoka Fontanela, uklanjanje planirane prometnice kroz područje Pragrandea, razvoj pješačkih i biciklističkih staza te uvođenje urbanih vrtova, voćnjaka i edukativnih sadržaja koji bi ovaj prostor pretvorili u svojevrsni divlji vodeni park u središtu grada.
Osim ekološke, biološke, zdravstvene i estetske vrijednosti, Pragrande ima i važnu kulturnu dimenziju. Na području gdje se danas nalazi Policijska uprava istarska svojedobno su pronađeni brojni ljudski ostaci. Zbog toga pojedini istraživači pretpostavljaju da bi upravo to područje moglo biti povezano s opisom Pule u djelu Božanstvena komedija talijanskog pjesnika Dantea Alighierija, podsjetila je Martinko.
Peticiju za zaštitu Pragrandea – Divljeg Srca Pule možete potpisati ovdje.
Kroz razgovor s gošćom, prevoditeljicom i urednicom Natašom Medved, publika je imala ekskluzivnu priliku upoznati se s procesom nastanka hrvatskog prijevoda romana iz prve ruke, a diskusija se povela o granicama i mogućnostima (materinjeg) jezika
Škripalo je, lupalo, lomilo se i slomilo - svako slovo natpisa koji je sadržavao četiri znaka za ime grada i dodatni amblem posrnule "Istre", pa tako dvaput, za dva natpisa na dva 'kantuna' zgrade, koja možda odavno nije na ponos Puli, ali je i dalje u zajedničkom sjećanju njenih stanovnika. I u srcu grada...
U sklopu festivala održava se ekipno natjecanje „Ekipa za 5+" za učenike od 3. razreda OŠ do 4. razreda SŠ i smotra istraživačkih učeničkih radova pod nazivom „Matematika+" za učenike od 1. razreda OŠ do 4. razreda SŠ
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
