Mnoge LGBTIQ+ osobe i dalje skrivaju svoje identitete na radnim mjestima, u školama ili unutar vlastitih obitelji. Mladi ljudi i dalje nam se obraćaju zbog odbacivanja, nasilja i problema s mentalnim zdravljem uzrokovanih društvenom stigmatizacijom. Upravo iz tog razloga uspješna povorka nije dokaz potpune jednakosti, nego pokazatelj da zajednica postoji i da je spremnija biti vidljiva. A za sve one osobe koje još nisu spremne na taj korak, mi ćemo ga utabati, pokušati olakšati put i dati do znanja da nisu same u ovoj borbi, kaže Andrea Vidović iz Procesa
Mnoge LGBTIQ+ osobe i dalje skrivaju svoje identitete na radnim mjestima, u školama ili unutar vlastitih obitelji. Mladi ljudi i dalje nam se obraćaju zbog odbacivanja, nasilja i problema s mentalnim zdravljem uzrokovanih društvenom stigmatizacijom. Upravo iz tog razloga uspješna povorka nije dokaz potpune jednakosti, nego pokazatelj da zajednica postoji i da je spremnija biti vidljiva. A za sve one osobe koje još nisu spremne na taj korak, mi ćemo ga utabati, pokušati olakšati put i dati do znanja da nisu same u ovoj borbi, kaže Andrea Vidović iz Procesa
„Daj si kuraja, iščimo si prava!“ moto je pod kojim će sutra, po treći put, ulicama Pule proći Povorka ponosa - Pula pride. Nakon "probijanja leda" povorkama pod geslima "Ćakule ne delaju fritule" 2024. i "Pula gre naprid" 2025., ovogodišnji naziv poziv je na hrabrost, solidarnost i zajedničku borbu za ravnopravnost LGBTIQ+ osoba, kažu nam organizatorice Povorke Andrea Vidović i Ana Bačić iz pulske udruge Proces s kojima smo razgovarali uoči same Povorke. Tema su nam bile promjene koje primjećuju nakon nekoliko uspješnih izdanja Pridea, položaj Pule u odnosu na ostatak Hrvatske, ali i problem takozvanih "konverzivnih tehnika" kojima se pripadnici LGBTIQ+ populacije podvrgavaju i kojima je posvećen značajan dio rada ove udruge u narednom razdoblju.
Dosta je pomaka ostvareno u posljednja dva do tri desetljeća kada su u pitanju prava osoba LGBTIQ+ populacije, ali stvarna i puna ravnopravnost, kažu nam Ana i Andrea, tek je daleki cilj.
Dok se dobra strana medalje ogleda u rađanju organiziranih oblika aktivizma, zakonskog priznanja životnih partnerstava i prava na udomljavanje djece, vele, ona loša krije konstantno prisutnu diskriminaciju, nasilje, govor mržnje i institucionalne prepreke.
"Vidljivost nije jednokratan čin, nego proces", kažu stoga iz udruge upravo tog imena, dodajući da "formalno priznata prava nisu dovoljna ako ih ne prati stvarna društvena jednakost".
Poseban naglasak ovogodišnjeg Pridea stavljen je na položaj transrodnih, interspolnih i nebinarnih osoba, kao i na nedostatak sustavne edukacije o LGBTIQ+ temama u obrazovnom sustavu. Povorka ponosa pritom nije samo događaj za LGBTIQ+ zajednicu, već i izraz solidarnosti sa svim marginaliziranim skupinama te zagovaranje društva koje ulaže u obrazovanje, brigu, socijalnu pravdu i ljudska prava.
Jedan od najvidljivijih pomaka, kaže nam Andrea, rast je broja sudionika i sudionica Pridea.
- Posebno nas veseli što među osobama koje nam se pridruže vidimo sve više mladih, obitelji, saveznika i onih koji možda prije nekoliko godina ne bi javno podržali Pride. Međutim, bilo bi pogrešno zaključiti da su problemi nestali samo zato što prosvjedi prolaze bez incidenata. Diskriminacija je danas često manje vidljiva, ali nije nestala. Mnoge LGBTIQ+ osobe i dalje skrivaju svoje identitete na radnim mjestima, u školama ili unutar vlastitih obitelji. Mladi ljudi i dalje nam se obraćaju zbog odbacivanja, nasilja i problema s mentalnim zdravljem uzrokovanih društvenom stigmatizacijom. Upravo iz tog razloga uspješna povorka nije dokaz potpune jednakosti, nego pokazatelj da zajednica postoji i da je spremnija biti vidljiva. A za sve one osobe koje još nisu spremne na taj korak, mi ćemo ga utabati, pokušati olakšati put i dati do znanja da nisu same u ovoj borbi, veli Andrea.
Pula se svakako nalazi na popisu tolerantnijih sredina i dvije uspješno održane povorke, koje je podržala gradska uprava, s rastućom su podrškom građana jasan pokazatelj pozitivnih promjena, kažu u udruzi Proces, ali da posao nije ni približno završen i da su formalna podrška i stvarna uključenost često različite stvari, pokazao je, podsjećaju, ovogodišnji slučaj iz Karlovca gdje je Grad po prvi put financijski podržao Karlovac Pride, ali je paralelno Procesovoj putujućoj izložbi "24 BACI", koja prikazuje fotografije poljubaca LGBTIQ+ osoba i prošle je godine uspješno predstavljena pulskoj publici, onemogućeno gostovanje u javnim i galerijskim prostorima u Karlovcu, što je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova ocijenila kao postupanje primjerom loše prakse.
- Posebno zabrinjava činjenica da je nakon reakcija medija i Pravobraniteljice uslijedilo javno priopćenje Grada Karlovca u kojem se odbacuje odgovornost za diskriminatorne posljedice vlastitih odluka te se organizatore javno proziva zbog navodnog nepoštivanja procedura. Takva retorika dolazi u trenutku kada su organizatori Karlovac Pridea primali prijetnje nasiljem, kada su se na društvenim mrežama širili govor mržnje i nesnošljivost te kada je LGBT zastava ponovno bila uništena u javnom prostoru, objašnjavaju Ana i Andrea.
Broj incidenata tijekom same povorke nije jedino mjerilo položaja LGBTIQ+ osoba. Pravo pitanje glasi: mogu li zapravo LGBTIQ+ osobe tijekom cijele godine slobodno koristiti javni prostor, prikazivati svoje živote, iskazivati nježnost i sudjelovati u društvu bez straha od osude, prepreka ili diskriminacije? Upravo po tom kriteriju još uvijek postoji mnogo prostora za napredak.
Ovogodišnju organizaciju Pridea obilježila je i neobična situacija vezana uz koncert Maksima Mrvice koji je trebao biti održan istoga dana u Malom rimskom kazalištu. Iako je termin Pridea bio poznat unaprijed, organizatorima je predloženo da tijekom koncerta ostanu unutar prostora Zajednice Talijana Circolo i ne koriste terasu kao prethodnih godina.
- Kroz cijelu povijest LGBTIQ+ pokreta osobe su bile gurane u svoja četiri zida. Zato nam je bilo važno primijetiti da smo se ponovno našli u situaciji u kojoj se od nas očekuje da budemo manje vidljivi od drugih“, kaže Andrea Vidović. Koncert je u međuvremenu otkazan, no cijela situacija, smatraju organizatorice, pokazala je zašto Pride i dalje postoji.
- Tri dana prije Pula Pridea hrvatska nogometna reprezentacija igrala je svoju prvu utakmicu na Svjetskom prvenstvu. Grad Pula odlučio je upravo toga dana, na jedan dan, skinuti zastavu duginih boja s Komunalne palače, kaže Ana i dodaje: "Zastava je, na zahtjev udruge Proces, postavljena 17. svibnja povodom IDAHOBIT-a i trebala je ostati istaknuta do kraja lipnja. Zašto je uklonjena baš na dan utakmice? Kako se „veliki domoljubi” ne bi osjetili uvrijeđeni i pokušali je skinuti? Zato što se domoljublje navodno iskazuje isključivo navijanjem za reprezentaciju? Queer osobe također su građanke i građani ove zemlje. I mi navijamo, živimo, radimo i sudjelujemo u društvu. Pa ipak, ponovno se događa da postajemo nevidljivi upravo onda kada je najvažnije da budemo vidljivi".
Važan dio budućeg rada udruge bit će i novi europski projekt posvećen konverzivnim tehnikama, odnosno pokušajima promjene ili potiskivanja seksualne orijentacije, rodnog identiteta ili rodnog izražavanja. Projekt će trajati godinu i pol dana te uključivati nacionalno istraživanje, edukacije, radionice i izradu smjernica za medijsko izvještavanje. Organizatorice upozoravaju da se takve prakse ne pojavljuju samo unutar religijskih zajednica, već i u obiteljima, školama, neformalnim savjetovanjima te pojedinim pseudo-terapijskim praksama.
- Problem je što u Hrvatskoj ne znamo točan podatak o rasprostranjenosti. Upravo zato od ove godine provodimo naš prvi veći europski projekt koji će se baviti istraživanjem stavova o konverzivnim tehnikama, mapiranjem njihovih pojavnih oblika te edukacijom stručnjaka, mladih osoba i medija. Projekt će trajati godinu i pol dana i uključivat će nacionalno istraživanje, radionice, stručne edukacije i izradu smjernica za medijsko izvještavanje. Važno je naglasiti da konverzivne tehnike nisu nužno vezane samo uz religijske zajednice. One se mogu pojavljivati unutar obitelji, školskog sustava, neformalnih savjetovanja pa čak i kroz pojedine psihološke ili pseudo-terapijske prakse. Najopasnije kod njih jest to što osobi šalju poruku da je njezin identitet pogrešan i da ga treba mijenjati, što može dovesti do ozbiljnih posljedica za mentalno zdravlje, veli Andrea.
Ovogodišnji Pride posebno naglašava položaj transrodnih, interspolnih i nebinarnih osoba, koje su često nedovoljno zastupljene u javnim raspravama, zakonodavstvu i javnim politikama. Smatramo da se borba za ravnopravnost ne može voditi selektivno te da nitko ne smije ostati na margini, pa ni unutar same LGBTIQ+ zajednice.
- Ujedno želimo podsjetiti da je ovogodišnja Povorka dio puno šire priče o kontinuitetu borbe za ljudska prava. Od prve Povorke ponosa u Zagrebu 2002. godine, preko donošenja Zakona o suzbijanju diskriminacije i Zakona o životnom partnerstvu pa do prvih životnih partnera udomitelja i sve veće vidljivosti trans i interspolnih osoba, ostvaren je niz važnih pomaka. Međutim, iskustvo nas uči da vidljivost nije trenutak, nego proces te da zakonska prava često nisu dovoljna, ukoliko ih ne prati stvarna društvena jednakost, naglašava Andrea.
- Posebno nam je važno naglasiti da se ne borimo samo za prava LGBTIQ+ osoba. Borimo se za društvo u kojem i djeca, mlade osobe, žene, osobe s invaliditetom, osobe u beskućništvu, migranti i migrantice, strani radnici i radnice mogu živjeti dostojanstveno i sigurno. Želimo društvo koje ulaže u obrazovanje, brigu, solidarnost i ljudska prava, a ne u podjele, strah i isključivost, dodaje.
Uz organizaciju Pridea, Proces ove godine snažnije ulazi i u područje zagovaranja prava LGBTIQ+ osoba. U sklopu novog projekta planirani su sastanci s upravom Grada Pule, a među prioritetima su sustavnija podrška zajednici, veća vidljivost LGBTIQ+ tema u javnim politikama, edukacija stručnjaka i razvoj učinkovitijih mehanizama za borbu protiv diskriminacije. Istarska županija, ističu, već godinama podržava cjelogodišnji rad udruge, što omogućava da aktivnosti ne budu ograničene samo na Mjesec ponosa.
„Sugrađane često pitamo znaju li zašto zapravo imamo Povorku ponosa. Imamo je zato što se mnogi od nas još uvijek boje primiti partnericu ili partnera za ruku u centru grada. Zato što se bojimo pogleda, komentara i odbacivanja. Pride nije proslava zato što je sve riješeno. Pride je prostor u kojem barem jedan dan u godini možemo biti vidljivi bez isprike. Nadamo se da će jednog dana postati suvišan upravo zato što će svaka osoba moći živjeti slobodno svih 365 dana u godini“, zaključuju iz udruge Proces.
Povorka kreće sutra u 18 sati s pulske Portarate, a cijeli program Mjeseca ponosa možete pronaći ovdje.
Iako je široj publici najpoznatiji kao sin i nasljednik pionira koji je desetljećima oblikovao soundsystem scenu, Young Warrior posljednjih dvadeset godina gradi vlastiti glazbeni put. Njegov zvuk duboko je ukorijenjen u tradiciji britanskog roots reggaea i duba, koju uspješno nadograđuje suvremenim produkcijskim pristupom
"Ove godine vidjet ćemo nove filmove "Gorki Božić" Pedra Almodóvara i "Očevina" Pawela Pawlikovskog, nedavno prikazane na festivalu u Cannesu, a riječ je o autorskim teškašima koji svake godine s pravom izazivaju veliki interes filmofila i šire javnosti", najavio je izbornik programa Pulskog filmskog festivala Mario Kozina
Dragi roditelji moraju shvatiti da nije rješenje djetetu kupiti "skupu igračku" (koja razvija brzine preko 50 i više km/h) od par stotina ili tisuća eura, oprati ruke i pustiti ga na cestu da pogine ili ubije nekoga. To nije odgoj to nije ljubav. Također, ovo je apel i policiji da konačno stane na kraj ovakvom ponašanju i pooštri kontrole, jer društvene mreže su pune ovakvih "heroja" koji ugrožavaju sve nas, napisao je čitatelj
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
