Tonči Tadić: "Putin je u teškom psihičkom stanju jer se događa nešto što nije predvidio, grozničavo traži izlaz iz situacije i zato je sad najopasniji!

Da počinje novi, neizvjestan svjetski poredak moglo se zaključiti od zastrašujuće Putinove izjave prvog dana invazije na Ukrajinu 24. veljače, kada je ruski predsjednik kazao: "Tko god se pokuša umiješati, posebno zaprijetiti našem narodu, treba znati da će reakcija Rusije biti trenutna i da će vas dovesti do takvih posljedica kakve nikada u svojoj povijesti niste doživjeli. Spremni smo za svaki ishod”. U međuvremenu su i Putin i Lavrov još aludirali ili otvoreno spominjali nuklearno oružje.

Dovoljan povod za razgovor s dr. sc. Tončijem Tadićem, nuklearnim fizičarom s Instituta Ruđer Bošković.

Prošlotjedni napad ruskih snaga na najveću nuklearnu elektranu u Europi, onu u Zaporožju, nazvao je zločinom i velikom glupošću koja bi najviše naštetila Rusima. Putina ne smatra paranoidnim manijakom, već 'pokvarenim gadom i jako zlim čovjekom", dok prijetnje nuklearnim ratom smatra jeftinim blefom.

Tadić je, s druge strane, upozorio naše građane da ne uzimaju jod jer, kako veli, "ako dođe do nuklearnog rata, jod će biti zadnja stvar koja će vam trebati; uzimate li ga preko mjere, uništit ćete štitnjaču i jetru". 

-  Nakon ruskog napada na nuklearku Zaporožje poručujete javnosti da se ne ukopava u grob, strahujući od nuklearnog rata.

- Pa naravno. Nije se, zapravo, dogodilo ništa. Rusi nisu oštetili oklop reaktora, nisu oštetili sam reaktor, niti su oštetili uklopno postrojenje koje provodi struju u nuklearku.

- Možda nisu to ni htjeli.

- Kad počneš pucati oko nuklearke, svi oko tebe se počnu pitati imaš li uopće mozak.

- Taj su dan i ukrajinski civili tijelima štitili prilaz nuklearki.

- Naravno. Od šest reaktora, još uvijek je u pogonu jedan koji ujedno služi kao izvor struje i toplana za Zaporožje.

- Zar nije to bio pravi ruski cilj?

- Ukrajina se jako oslanja na nuklearnu energiju. Oni su tu stvarno znalci. Cilj Rusa je zapravo ostaviti Ukrajinu bez električne energije. Ali, to je logika dječjeg vrtića. Time se neće poraziti ukrajinska vojska. Jedna postrojba na bojištu ne treba električnu mrežu da bi funkcionirala.

To znači maltretiranje stanovništva koje neće imati grijanje, koje neće moći skuhati ručak, napuniti mobitel ili laptop. Naravno, silne će probleme imati bolnice koje liječe ukrajinske civile i vojnike, kao i rodilišta s inkubatorima koja ostaju bez struje. To su sve posljedice. Naša civilizacija se temelji na električnoj energiji.

Što ako Putin ipak ispali lokalni nuklearni projektil?

- Mimo svakog senzacionalizma ili dizanja panike, što bi se dogodilo da Rusi lokalno ispale jedan nuklearni projektil? Postoje analitičari koji kažu da Zapad ne bi baš odmah uzvratio i da ne bi odmah nastala kataklizma.

- To je dobro pitanje, međutim to povlači za sobom pitanje koliko treba nuklearnih eksplozija da starta nuklearni rat. Je li nuklearna eksplozija nad Kijevom povod za rat? Je li nuklearna eksplozija nad Rigom ili Varšavom povod za rat? Je li nuklearna eksplozija nad Zagrebom ili Pulom povod za rat? To je potpuno besmisleno zato što je NATO nuklearni savez i nuklearna prijetnja bilo kojoj zemlji članici znači združeni odgovor NATO-a. Mi, naravno, možemo spekulirati hoće li Putin upotrijebiti takvo nešto u Ukrajini, ali to bi Rusiju svrstalo na razinu divlje države, i s Putinom nitko više ne bi imao posla.

- Lako za posao, nego bi li to značilo automatski početak svjetskog nuklearnog sukoba?

- Ne znam odgovor na to pitanje, jer o tome nikad nije bilo jasno stajalište Zapada. Ali, da se razumijemo, mi do prije 15 dana nismo mogli ni u snu sanjati da će do doći do rata ove skale pa se to pitanje nije ni potezalo. Što ne znači da ne postoje isplanirane opcije kako s time izaći na kraj. Recimo, da hipotetski Putin to i napravi, to ne bi dovelo do kraha obrane Ukrajine.

To bi samo pojačalo rat i uvjerilo Ukrajince i ostatak svijeta da je Putin luđak kojeg treba na svaki način zaustaviti, jer će inače svi doći na red. Svaka nuklearna bomba koju bi taj lik mogao baciti na Ukrajinu najviše bi kontaminirala samu Rusiju zato što zračne struje uvijek idu od zapada prema istoku!

- Ne dokazuju li te Putinove prijetnje potrebu za nuklearnim razoružanjem?

- Ma naravno! Nuklearno razoružanje mora biti cilj. Tome su vodili i pregovori o smanjenju nuklearnog oružja još u doba Sovjetskog saveza. No, i najsvježiji  tzv. Novi START, sporazum o ograničenju strateških nuklearnih bojevih glava, koji su još potpisali Obama i Medvedev ide u tom pravcu. Obje strane imaju oko 1.500 strateških bojevih glava, možda i nešto više.

- U biti, ravnoteža straha čuva nam planetu.

- Više i bolje od bilo kojeg anti-raketnog štita koji, doduše, postoji. Europa svoje antibalističke sustave ima, Rusija ima naslijeđene od Sovjetskog  saveza, ali to je na četvrtini originalnog potencijala, i što se tiče satelita i što se tiče radara. Imaju navodno dobre antibalističke rakete, ali ako su one jednake kvaliteti koju sada u Ukrajini pokazuje ruska vojska, onda se nemaju čemu veseliti. Kako bilo, najpametnija obrana od nuklearnog oružja je da ga uopće nema.

- Koliko je Putin samostalan ili lud?

- On je u teškom psihičkom stanju jer se događa nešto što nije predvidio i sada grozničavo traži rješenje i izlaz iz situacije.

- Sad je najopasniji.

- Točno, pazite on je lišo prošao kod napada na Gruziju, prošao je lišo kod nasilja u Siriji, prošao je lišo od početka rata u Ukrajini, i nakon aneksije Krima, i uspostavljanjem “SAO Krajina” na istoku Ukrajine. U svim tim okolnostima nitko na Zapadu nije posebno reagirao, dok je gospođa Merkel isticala vječno prijateljstvo s Putinom. Poruka koju je on dobivao posebno od Njemačke odnosno od gospođe Merkel bila je ta da njih uopće ne zanima koliko će Ukrajinaca Putin pobiti. Bitno je da plin teče. Iz te poruke Putin je iščitao da, ako i ozbiljnije zarati s Ukrajinom, reakcije neće biti.

- Na koncu, pitanje koje se tiče vas. Kako danas sa znanstvene strane gledate na svoje višegodišnje bavljenje politikom?

- Gledam, zapravo, dobro jer mi je to iskustvo razjasnilo na koji način funkcioniraju politički sustavi i na koji se način donose odluke, i da iza svake političke oduke stoje procjene; dobre ili loše.

- Je li se osobno smatrate boljim znanstvenikom ili političarom?

- Sad razgovarate sa znanstvenikom koji je bio na privremenom radu u politici (smijeh).