Politika i društvo

poslovanje uljanika i dalje mistično

SAMIR HADŽIĆ: Ne želim ponavljati greške iz prošlosti, ali točno je da sam zaposlio neke od bivših članova uprave

U ekskluzivnom intervjuu, Samir Hadžić, direktor Uljanik Brodogradilišta 1856, govori nam o novougovorenim poslovima te potvrđuje kako je većina, od 270 sadašnjih djelatnika, zaposlena bez natječaja. Kooperante nije želio otkrivati, no otkrio je kako jedini on u tvrtki ima ugovor na četiri godine. Ostali ugovori sklopljeni su na tri mjeseca, od kojih neki i s članovima bivše uprave


 
6 min
Martina Pereša ⒸFOTO: Manuel Angelini
Samir Hadžić

U ekskluzivnom intervjuu, Samir Hadžić, direktor Uljanik Brodogradilišta 1856, govori nam o novougovorenim poslovima te potvrđuje kako je većina, od 270 sadašnjih djelatnika, zaposlena bez natječaja. Kooperante nije želio otkrivati, no otkrio je kako jedini on u tvrtki ima ugovor na četiri godine. Ostali ugovori sklopljeni su na tri mjeseca, od kojih neki i s članovima bivše uprave

Sjednica optužnog vijeća u Aferi Uljanik održava se, nakon odgode, 24. siječnja na riječkom Županijskom sudu. Županijsko državno odvjetništvo je, naime, ponovno podiglo optužnicu protiv dvanaestorice bivših čelnika Uljanika i pravne osobe Uljanik plovidbe iz Pule.

Uoči sjednice, razgovarali smo s direktorom tvrtke Uljanik Brodogradnja 1856, Samirom Hadžićem.

Možemo li čuti rezime učinjenog nakon dobivenog kredita Države u iznosu od 32,5 milijuna kuna u svibnju prošle godine?

Mi smo ukupno, i kroz vlastite prihode, u pokretanje proizvodnje uložili otprilike 50 milijuna kuna. Uspjeli smo skupiti ljude koji imaju znanje i koji su bivši uljanikovci. Dogovorili smo gradnju jednog manjeg broda, 535. Stigao je materijal pa uskoro to počinjemo raditi. Riječ je o ribarici dužine dvadesetak metara. Pokrenuli smo i suradnju s Fincantierijem za kojeg proizvodimo cijevi i sekcije. Na vidiku su nam i neki novi ugovori koje bismo uskoro trebali potpisati, pa ćemo o tome naknadno. Imamo 270 zaposlenih, ali fali nam još radnika; brodomontera, varioca i cjevara. Kad sam postao odgovorna osoba imali smo 33 zaposlenih, i to su bili uglavnom vatrogasci i zaštitari.

Uljanik Brodogradnja 1856

Na koji se način provode zapošljavanja odnosno otvaraju li se natječaji za nova radna mjesta i, ako da, kako se oni provode? Nije nam to baš vidljivo s obzirom na to da internetske stranice tvrtke nisu dugo ažurirane.

Istina, počeli smo raditi i na tome. Inače, Uljanik je imao dvije tisuće i četiristo zaposlenih. Neki od njih su čitav svoj radni vijek proveli ovdje. Dolazili su na naš poziv i vraćali se. Preko Zavoda za zapošljavanje bili smo objavili tek natječaj za zanimanja brodomonter i varioc. Mi doslovce sad za sad zovemo ljude koji znaju posao. Nastavit ćemo tim putem, a i natječajima ako bude potrebno. Bude li nužno, možemo ići i na outsourcing.

Dakle, ne zapošljavate putem natječaja već se bivši djelatnici javljaju vama ili ih vi zovete natrag?

Pa da. Kako rastemo tako nam se vraćaju bivši radnici pa čak i oni koji su, u međuvremenu, napustili Hrvatsku.

Uljanik Brodogradnja 1856
Na koji način su zasnovani radni odnosi i na koje vrijeme?

Zaposleni su na ugovore o radu na tri mjeseca. Želimo biti oprezni dok ne dogovorimo jače poslove. Nadamo se kako ćemo u budućnosti zapošljavati za stalno.

Angažiraju li se i novi kooperanti ili se posluje i dalje s onima s kojima se poslovalo i ranije?

Ne, gledamo se ekipirati samostalno. Imamo dvije manje kooperantske tvrtke s kojima smo popunili nedostatak radnih mjesta za zanimanja kojih nije bilo na tržištu.

Možemo li znati o kojim tvrtkama se radi?

Pa nove su firme tako da ne bih o tome. Shvaćam vaše pitanje. Ne poslujemo s bivšim kooperantima jer nemamo taj obim posla za koji bi nam to bilo potrebno. Radi se o 30-ak zaposlenika, to vam mogu reći. Ne želimo ponavljati priče iz prošlosti.

Samir Hadžić
Kad smo kod toga, nastavlja se suđenje nekima od bivših Uljanikovih menadžera. Utječe li to ikako na vaš rad?

Nije baš da pratim, ali iz medija sam shvatio da je optužnica protiv njih ponovno podignuta zbog određenih nedostataka radi kojih je bila vraćena. Radi se o poslovima na brodovima unazad x godina što nema direktne veze s onime što se dogodilo Uljaniku, iako ne mogu ulaziti u detalje. Sud će to utvrditi.

Međutim, do naše redakcije došla je informacija kako surađujete s nekadašnjim direktorom Uljanik Pomorstva za usluge, Elvisom Pahljinom te bivšim direktorom Uljanik Brodogradilišta, Eduardom Milovanom. Obojica su pod optužnicom. Je li ta informacija točna?

Oni nisu zaposlenici Uljanik Brodogradnje 1856.

I uopće ne surađujete s njima?

Nemamo direktne suradnje.

Pojasnite nam to.

Pa ne znam sad, mi imamo nekoliko firmi s kojima radimo preko ugovora. Rade li oni za njih, ja u to ne ulazim.

U redu. Spominjalo se i ime Amre Pende, predsjednice Nadzornog odbora nove tvrtke Alpha Adriatic odnosno nekadašnje Uljanik plovidbe, tvrtke koja će na suđenju biti trinaestooptužena. Zatim imena Aleksandra Kajteza i svojedobno kazneno prijavljenog Serđa Pajkovića, bivšeg člana uprave Uljanik brodogradilišta. Ni oni ne rade za Uljanik Brodogradnju 1856?

Kajtez nije zaposlenik Uljanik Brodogradnje 1856, dok gospođa Pende i gospodin Pajković jesu, i to zbog svoje stručnosti. Koliko znam, oni nisu optuženici. Oni su bili ovdje kroz stečajeve i onda sam ih ja osobno zaposlio.

Imaju li i oni ugovore na tri mjeseca?

Tako je.

Dakle, nema razlike između uprave i ostalih zaposlenika?

Nikakve. Samo sam ja, nakon isteka zadnjeg ugovora koji je trajao 6 mjeseci, dobio ugovor na četiri godine.

Uljanik Brodogradnja 1856

Uljanik Brodogradnja 1856 sad ima i tri nova suvlasnika; Motortech iz Pule, Plazma tehniku iz Galižane te Trgometal iz Žminja. Iz stečajne mase zajednički su otkupili 2,06 posto poslovnog udjela. Kako poslujete s njima?

Motortech je i godinama prije bio firma koja je radila na našem koncesijskom području i to se samo nastavilo. Preostale dvije tvrtke osnovale su firmu Metal Marine d.o.o. Suradnjom smo zadovoljni, sve se radi u cilju komercijalnih potreba. 

Kakve su projekcije za budućnost u smislu novih poslova i proizvodnje?

Uvijek je cilj graditi brodove. Gradnja 526 je također u našem vlasništvu. Gledamo da je završimo i prodamo. Država u Uljaniku ima i gradnju 531, za koju mislimo da ćemo je i završiti, mada će to ipak biti odluka Vlade Republike Hrvatske.

Gradi li se i suhi dok, kako se može čuti u inženjerskim kuloarima?

Kao što rekoh, imamo nekoliko planiranih projekata ali neću još izlaziti javno s tim. Trebali bi to objaviti uskoro, nadam se.

Uljanik Brodogradnja 1856

Sada je već jasno kako je osoba koju ste mnogo puta spominjali kao svojevrsnu spasiteljicu Uljanika, Ilirjana Croata Medur, HDZ-ova županijska vijećnica. Ima li ona ikakvog utjecaja na poslovanje tvrtke?

Ja odgovaram vlasnicima, a to su Republika Hrvatska, Uljanik brodogradilište u stečaju i prije spomenute tvrtke. Oni jedini mogu, kroz Skupštinu, imati utjecaj na poslovanje Društva. Gospođa Medur je bila ta koja nam je otvorila vrata i pomogla da nas se čuje. Radi toga smo dobili priliku za otvaranje firme, prenošenje koncesije i sve preduvjete za nastavak rada. No, nitko ne pokušava utjecati na naš rad.

Ni savjetodavno?

To ne utječe na poslovanje.

Dakle, imate podršku Vlade i Ministarstva gospodarstva. Kakva je suradnja s Gradom Pula?

Promjenom vlasti rješavaju se sva otvorena pitanja s čime se bilo stalo, a neću ulaziti u razloge zašto. Mislim da je Grad shvatio da je osim turizma i proizvodnja budućnost. Osobno bih htio da gradimo jedan do jedan i pol veliki brod godišnje, s tisuću stalno zaposlenih i visokim tehnološkim uvjetima za rad. To bi me zadovoljilo.


Nastavite čitati

Pula
 

Projektom o mletačkoj baštini škole iz Istre i Veneta vrednuju zajedničku povijest i grade novo prijateljstvo

Danas je otvorena izložba "Kulturna baština Mletačke Republike" (“Il Patrimonio culturale della Serenissima”), priređena u sklopu prekograničnog obrazovno-kulturnog projekta "Škole iz Venecije, Rovinja i Pule kreatori sadržaja za kulturnu baštinu Mletačke Republike" čiji je cilj povezivanje mladih s dvaju obala Jadrana i njihovo kreativno uključivanje u projekte koji ističu zajedničku povijest, tradicije i običaje između Veneta i Istre, uz potrebu za prevladavanjem nesporazuma i trauma iz prošlosti * U utorak u Veneciji potpisano bratimljenje između pojedinih škola iz Veneta i Istre

Pula
 

Con il progetto sul patrimonio della Serenissima, le scuole dell'Istria e del Veneto valorizzano la storia comune e costruiscono un'amicizia nuova

Oggi presso la Scuola Medio Supriore Italiana di Pola è stata inaugurata la mostra "Il Patrimonio culturale della Serenissima", pensata nell'ambito del progetto educativo e culturale transfrontaliero "Scuole di Venezia, Rovigno e Pola, creators per il patrimonio culturale della Serenissima". L'obiettivo del progetto è quello di connettere i giovani delle due sponde dell'Adriatico e di coinvolgerli creativamente in progetti che mettano in evidenza la storia, le tradizioni e gli usi comuni tra il Veneto e l'Istria, unitamente alla necessità di superare incomprensioni e traumi del passato. Martedì a Venezia è stato firmato il gemellaggio tra alcune scuole del Veneto e quelle dell'Istria

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.