Sanja Radolović: Inflacija jede plaće, dug u zdravstvu eksplodirao, a javne investicije ovise o EU fondovima

Saborska zastupnica Sanja Radolović (SDP) nastavno na prijedlog Državnog proračuna za 2026. godinu istaknula je kako, iako Vlada ponovno projicira inflaciju od 2,8 posto vidljivo je da su prošlogodišnje procjene bile značajno pogrešne – inflacija je odstupila za 0,9 posto, bez obrazloženja razloga takve pogreške. Također, unatoč dvostrukom zamrzavanju cijena osnovnih prehrambenih proizvoda te uvođenju tzv. izraelskog modela nadzora cijena, cijene hrane nastavile su rasti višestruko brže od opće inflacije. Hrvatska je po rastu cijena hrane na 2. mjestu u eurozoni, dvostruko iznad prosjeka (5,67 prema 2,66 posto). 

Vezano za EU fondove i prijedlog državnog proračuna Sanja Radolović je istaknula kako se otprilike 75 posto investicija u javnom sektoru planira iz EU fondova, što nije nužno loše kako bi se rasteretila sredstva iz državnog proračuna, međutim to ujedno i pokazuje ogromnu ovisnost hrvatskih javnih financija i vrlo je jasno da ukoliko Hrvatska ne bude uspješna u povlačenju sredstava iz EU fondova prijeti joj kolaps investicija u javnom sektoru.

Iako Vlada za 2026. planira rekordnih 4,7 milijardi eura prihoda od pomoći EU, ostvarenje prethodno planiranih iznosa bilo je značajno niže od očekivanja. Posebno je upitno hoće li se do 30. lipnja 2026. uspjeti realizirati preostala sredstva iz Mehanizma za oporavak i otpornost kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO), što nije „mala stvar“, jer zbrojeno, u proračunu za 2026. je tako povezano s NPOO-om ukupno oko 3,18 mlrd eura, od čega 2,01 mlrd eura bespovratno i 1,17 mlrd eura kroz zajam, a svaki neiskorišteni euro iz EU fondova nije samo broj na papiru, nego neizgrađeni vrtić, neobnovljena škola, bolnica, cesta itd. Također, kaže Radolović, zapinje isplata sredstava krajnjim korisnicima, a osim toga u posljednje vrijeme zapinju i postupci javne nabave. 

Natječaji “padaju” ili zbog nedostatka ponuda ili zbog previsokih cijena (uzrokovano visokom inflacijom i nedostatkom građevinske operative) ili zbog duge procedure oko žalbenih postupaka. S druge strane, iako NPOO i EU fondovi predviđaju financiranje dogradnje škola, vrtića i dalje nemamo prateću komponentu financiranja iz državnog proračuna za ono najbitnije - tko će u tim novim ili rekonstruiranim vrtićima, školama raditi, jer trenutačno imamo odljev kadrova iz svih područja javnog sektora – od obrazovanja do zdravstva.

Izuzev najveće stope inflacije i rasta cijena te prevelikoj ovisnosti o EU fondovima ozbiljne zamjerke mogu se dati na prijedlog Državnog proračuna vezano za fiskalnu održivost te stanje u ključnim javnim sustavima – zdravstvu, socijalnoj skrbi i tržištu rada.

Primjerice, unatoč snažnom rastu inflacije, hrvatski radnici ostaju među najniže plaćenima u eurozoni. Prosječna bruto satnica od 16,5 eura čini tek 44 posto prosjeka eurozone, što Hrvatsku svrstava pri sam vrh liste najlošije plaćenih radnika u privatnom sektoru. Izuzev radnika u privatnom sektoru gubitnici inflacije su umirovljenici te najmoprimci (studenti i podstanarske obitelji), dok su među najvećim dobitnicima banke i trgovci.

Sanja Radolović je istaknula kako su iz Kluba SDP-a u više navrata dali konkretne prijedloge za porezni model koji nagrađuje rad, a destimulira ekstra profite u prvom redu kroz reformu poreza na dobit kojom bi se uvele više porezne stope za poduzeća koja su tijekom inflacije ostvarila ekstra profite (primjer banaka koje su primile preko 1 mlrd eura kamata od Hrvatske narodne banke), smanjile porezne stope poslodavcima koji isplaćuju iznad prosječne plaće radnicima u svojoj industriji i stvorili novi mehanizmi za rast plaća u privatnom sektoru, budući da osobni odbitak više ne može biti glavni instrument povećanja plaća.

Radolović je istaknula kako u zdravstvenom sustavu imamo dramatičan rast duga i neodrživ model te da su dospjele obveze zdravstvenog sustava u razdoblju 2023.– 2025. porasle su s 398 milijuna na čak 862 milijuna eura, što predstavlja najveći rast u posljednjih nekoliko godina, a liste čekanja i usluga građanima nisu dobile na kvaliteti.

Dug prema veledrogerijama pokriva se tek djelomično, a opskrba lijekovima i liječenje pacijenata su ugroženi. Samo zdravstvene ustanove u prvih devet mjeseci 2025. ostvarile su novi deficit od 360 milijuna eura. Istodobno, cijena dopunskog zdravstvenog osiguranja povećana je za čak 60 %, bez jasnog obrazloženja kako će to poboljšati funkcioniranje sustava. Po pitanju socijalne politike Radolović je istaknula da je inkluzivni dodatak postao simbol neuspjeha Vlade, a oko 15.000 osoba je preminulo čekajući rješenje, odnosno nije dočekalo inkluzivni dodatak, a 105.000 osoba još čeka rješenje o inkluzivnom dodatku. S druge strane, kaže Radolović, umirovljenici su dobili poruku da njihova država jedan mjesec rada cijeni 6 eura i umjesto da se novac prikupljen u proračunu rastom inflacije preusmjeri u rast mirovina i socijalnih prava Vlada je političkom odlukom odlučila nagraditi banke i trgovačke lance koji imaju nikad veću dobit.

I treba reći unatoč svim EU fondovima koji su nam na raspolaganju, pet hrvatskih županija i dalje ima BDP na razini iz 2001. godine, a svaki peti građanin živi u riziku od siromaštva. To je porazna realnost u državi koja se hvali rastom kreditnog rejtinga i BDP-a, ali istovremeno nije sposobna ravnomjerno razvijati svoj teritorij niti pružiti osnovnu egzistenciju velikom dijelu svojih građana, a upravo su EU fondovi trebali biti odgovor na društvenu nepravdu, alat kojim ćemo smanjiti regionalne razlike i smanjiti siromaštvo u čemu je Vlada RH očito podbacila.