Sanja Radolović: “Kreditni rejting ne možete namazati na kruh – građani žive inflaciju, a ne statistiku”

Saborska zastupnica SDP-a Sanja Radolović istaknula je danas tijekom saborske rasprave o Polugodišnjoj informaciji o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u drugom polugodištu 2024. godine te u prvom polugodištu 2025. godine, čija je podnositeljica Hrvatska narodna banka, kako se Vlada sve češće poziva na rast kreditnog rejtinga kao dokaz uspješnosti ekonomske politike, dok istovremeno većina građana svakodnevno osjeća pad životnog standarda i kontinuirani rast troškova života.

Istaknula je kako kreditni rejting sam po sebi ne znači mnogo građanima jer njime ne mogu platiti režije, stanarinu niti kupiti osnovne životne namirnice, naglasivši da građani ne žive od statistike, nego od realnih prihoda i cijena s kojima se suočavaju svaki dan. “Možete li kreditni rejting staviti na stol za večeru? Možete li njime platiti režije ili kupiti djetetu tenisice? Ne možete. Građani ne žive od kreditnog rejtinga – oni žive s inflacijom,” poručila je Radolović, dodajući kako kreditni rejting ne mjeri kvalitetu života građana nego isključivo sposobnost države da vraća dugove financijskim institucijama. 

Upozorila je kako se paralelno s tim “uspjesima” bilježi snažan i dugotrajan rast cijena, pri čemu su cijene hrane kumulativno porasle za oko 42 posto, dok su pojedini osnovni proizvodi poskupjeli i znatno više, poput kruha za oko 65 posto, mlijeka za oko 45 posto, jaja za 101 posto, šećera za 75 posto, voća za oko 34 posto, povrća za 43 posto te krumpira čak 136 posto. Naglasila je kako su upravo ti proizvodi temelj svakodnevne potrošnje i da njihov rast najviše pogađa najranjivije skupine. 

Istaknula je kako su troškovi stanovanja postali jedan od ključnih problema, pri čemu u Hrvatskoj postoji i do 130.000 kućanstava bez trajno riješenog stambenog pitanja, dok velik broj građana izdvaja više od 40 posto svojih prihoda na stanovanje. Upozorila je kako rast stanarina i cijena nekretnina dodatno pogoršava situaciju, osobito za mlade obitelji i podstanare, dok su istovremeno cijene energenata u pojedinim razdobljima rasle i oko 10 posto u svega nekoliko mjeseci. 

Radolović je posebno upozorila na apsurdnu situaciju na tržištu, istaknuvši kako su brojni proizvodi na hrvatskim policama skuplji nego u državama u okruženju poput Njemačke, Austrije ili Slovenije, i to čak i kada je riječ o proizvodima proizvedenima u Hrvatskoj.  Naglasila je kako je takva situacija dodatno neprihvatljiva s obzirom na to da su plaće i mirovine u tim državama znatno više nego u Hrvatskoj. “Građani u Hrvatskoj često plaćaju više nego građani u bogatijim državama, i to za iste ili čak domaće proizvode. To jasno pokazuje da tržište ne funkcionira u interesu građana,” istaknula je. 

U tom kontekstu upozorila je i na odgovornost institucija, naglasivši kako ključna regulatorna tijela nisu adekvatno reagirala na rast cijena i tržišne poremećaje. “Hrvatska narodna banka, Državni inspektorat i Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja imali su alate i odgovornost reagirati, ali građani s pravom imaju osjećaj da nisu bili zaštićeni,” poručila je. 

Radolović je naglasila i širi kontekst životnog standarda, istaknuvši kako hrvatski radnici s prosječnom bruto satnicom od oko 16,5 eura ostvaruju tek oko 44 posto prosjeka eurozone, dok više od 70 posto građana spaja kraj s krajem, a mirovine su među najnižima u Europskoj uniji.  Upozorila je i kako više od 80 posto građana smatra da se cijene neće vratiti na prijašnje razine, dok 77 posto ne vjeruje da je Vlada adekvatno upravljala rastom cijena. 

Naglasila je kako službeni podaci o inflaciji ne odražavaju stvarni teret za građane jer oni najveći dio svojih prihoda troše upravo na ono što je najviše poskupjelo.  “Službena inflacija može biti 4%, ali za građane koji većinu prihoda troše na hranu, režije i stanovanje ona je višestruko veća. U Hrvatskoj imamo preko 300 tisuća umirovljenika koji primaju 400 eura mirovine i njima inflacija nije 4% nego 40% ” dodala je. 

Upozorila je i kako rast državnih prihoda, osobito kroz PDV, izravno prati rast cijena, pri čemu prihodi od PDV-a rastu za oko 1,5 milijardi eura godišnje. “Što su cijene više, država ubire više.

Dok građani plaćaju skuplji kruh, energiju i stanovanje, državni proračun raste,” naglasila je.

Posebno je istaknula kako teret krize nije ravnomjerno raspoređen, naglasivši da su banke u 2024. ostvarile oko 1,5 milijardi eura dobiti, a u 2025. oko 1,4 milijarde eura, dok raspolažu s oko 14 milijardi eura viška likvidnosti.  “Dok građani stežu remen, banke ostvaruju rekordne profite.,” poručila je. 

Zaključno je naglasila kako Hrvatska treba promjenu ekonomskih prioriteta i politike usmjerene na zaštitu standarda građana, stabilizaciju cijena, jačanje domaće proizvodnje i povećanje kupovne moći. Istaknula je kako se uspjeh države mora mjeriti kvalitetom života građana, a ne isključivo makroekonomskim pokazateljima, kao što su kreditni rejting i BDP. “Građani ne trebaju bolje brojke na papiru, nego bolji život u stvarnosti,” zaključila je.