Član Vijeća iz redova zaposlenika HRT-a Dean Šoša ocijenio je Ugovor HRT-a s Vladom ''potpuno nepotreban i suvišan dokument'' od kojeg ni Vlada ni Hrvatska radiotelevizija nisu imale nikakve koristi
Član Vijeća iz redova zaposlenika HRT-a Dean Šoša ocijenio je Ugovor HRT-a s Vladom ''potpuno nepotreban i suvišan dokument'' od kojeg ni Vlada ni Hrvatska radiotelevizija nisu imale nikakve koristi
Programsko vijeće HRT u petak je primilo na znanje izvješće o ostvarenju programskih ciljeva i obveza HRT-a iz Ugovora s Vladom za prvo polugodište 2025. koje je predstavio glavni ravnatelj Robert Šveb istaknuvši da je HRT ispunio udjele programskih vrsta u skladu s ugovornim obavezama.
Šveb je istaknuo i minimalno odstupanje od propisanih kvota za sport za HTV 2 gdje je u prvih šest mjeseci ostvareno 6,79 od propisanih 7 posto udjela sporta na tom kanalu, ali je naglasio da očekuje kako će do kraja godine HRT u potpunosti nadoknaditi to odstupanje. Predstavljajući izvješće, naglasio je i da se HRT nalazi pred transformacijom koja će znatno promijeniti način distribucije i kreiranja sadržaja.
''Nova programska strategija stavila je publiku u središte programskih odluka prelazeći s tradicionalne podjele po kanalima na pristup prilagođen potrebama i navikama publike'', kazao je Šveb. Pojasnio je i kako je početak nove programske strategije na HRT-u vezan uz nekoliko pilot projekata među kojima su Juhuhu radio, Audioteka Dramskog programa Hrvatskog radija i Klub slušatelja Trećeg programa Hrvatskog radija.
Istaknuo je i kako je u sklopu strategije ”Digital first” druga sezona globalno popularne serije za mlade ”Sram” koja bilježi iznimno veliku gledanost i dokazuje prepoznatu potrebu obraćanja HRT-a novoj mlađoj publici i distribuciju sadržaja preko novih platformi te je ukratko predstavio i nove programske smjernice i razvoj javne radiotelevizije.
''Naglasak je stavljen na stvaranje djela trajne vrijednosti, privlačenje obiteljske publike u prime timeu, očuvanju stabilnosti sheme, kontinuirano osnaživanje vlastite proizvodnje, partnerstvo u kulturi i digitalnu prisutnost'', kazao je Šveb.
Sarnavka: Središnji dnevnik razarač demokratskog društva
Članica Programskog vijeća Sanja Sarnavka upozorila je i na problem informativnog programa HRT-a, a naročito na središnji dnevnik nazivajući ga ''razaračem demokratskog društva''.
''Čini mi se kao da ga urednici dogovaraju u uredu premijera, pa ga sukladno njegovoj želji i kreiraju'', ocijenila je Sarnavka. Član Vijeća iz redova zaposlenika HRT-a Dean Šoša ocijenio je Ugovor HRT-a s Vladom ''potpuno nepotreban i suvišan dokument'' od kojeg ni Vlada ni Hrvatska radiotelevizija nisu imale nikakve koristi.
''Mi se uglavnom bavimo matematikom i statistikom u tim ugovorima. Ugovor bi nas trebao prisiljavati da budemo bolji, ne da budemo samo statistički bolji, nego da budemo fundamentalno bolji u onome što je važno – a to je kvaliteta programskih sadržaja'', kazao je Šoša.
Predsjednik Programskog vijeća Danijel Labaš izvijestio je i da je zaprimio pismo Hrvoja Hitreca u kojem se navodi da bi se ''Smogovci'' ponovo mogli reprizirati te da Hitrec tvrdi kako je ta dječja serija ''u cijelosti proizvod HRT i njegovo vlasništvo i da nema nikakvih zapreka da se ''Smogovci'' ponovno repriziraju''.
Ravnateljica programa HRT-a Marija Nemčić upozorila je da je sa ''Smogovcima'' uvijek bio problem s pravima za glazbu i špicu, ali i sa starim autorskim ugovorima prema kojim svi glumci moraju dati suglasnost za ponovno prikazivanje te da će o problemima i eventualnoj mogućnosti prikazivanja te serije naknadno izvijestiti Programsko vijeće.
Najviše polemika i kritika odnosilo se na urbanistički projekt kojem se daje, rekli su arhitekti i urbanisti, prevelika moć, koji derogira prostorne planove i praktički se jedinicama lokalne samouprave naređuje da s urbanističkim projektima usklade svoje prostorne planove
"S vremenom sam zaključila da su tehničke specifikacije u nekim postupcima nabave unaprijed prilagođene i dogovorene s preferiranim ponuditeljima. Neki natječaji bili su namješteni, neke usluge su plaćene, ali nisu izvršene", svjedočila je tijekom istrage zaposlenica fakulteta koja je bila zadužena za javnu nabavu
Također, za materijalna sredstva koje je Hrvatska ustupila Ukrajini krajem 2024., njemačko ministarstvo obrane je u hrvatski državni proračun uplatilo nešto manje od 145 milijuna eura i za taj je iznos umanjila vrijednost nabave novih tenkova
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
