U prostorijama SDP-a u Puli danas su press konferenciju održali saborska zastupnica Sanja Radolović te načelnici općina Vižinade i Tinjana, Goran Hrvatin i Marko Ferenac.
Sanja Radolović u samom uvodu istaknula je kako odgođeno izjašnjavanje o amandmanima i mogućim drugim čitanjem postaje jasno kako je Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju loš da čak i među vladajućima očito nema potporu.
- Samo zahvaljujući struci, koju su u prvom redu okupili Udruga Sidro, Krijesnice i Sindikati vladajući nisu ukinuli Državni pedagoški standard što je bila očito namjera. Ironično, isti se danas niti ne poštuje, a nijednom nije podneseno izvješće o Državnom pedagoškom standardu Hrvatskom saboru, kao što nije niti izrađena analiza provedbe istoga, a što bi trebala biti obveza resornog Ministarstva znanosti i obrazovanja, kaže Radolović.
- Ovo je već četvrti prijedlog izmjene Zakona koji nema veze s tekstom kojeg je izradila radna skupina za izmjenu zakona o predškolskom odgoju i obrazovanja te iza ovakvog prijedloga zakona ne stoji struka, govori i doda je da se ovim izmjenama Zakona degradiraju svi zaposlenici u sustavu ranog predškolskog odgoja i obrazovanja, ali i djeca i roditelji.
- Paradoks je kako cijeli sustav trenutno počiva na velikom trudu naših odgojitelja i svih zaposlenika u sustavu, koji su među najobrazovanijima u EU, a paralelno su među najniže plaćenima u EU. S druge strane, ovim izmjenama Zakona želi se zapošljavanjem učitelja razredne nastave na mjesta odgojitelja „riješiti“ suficit učitelja razredne nastave na tržištu rada i deficit odgojitelja kojih trenutačno nedostaje otprilike 3 tisuće, a u dugoročnoj percepciji otprilike 7 tisuća. Ovakva vrsta prekvalifikacije ne postoji u drugim zemljama i sustavima odgoja i obrazovanja, navela je.
U prijedlogu izmjena Zakona vezano za zapošljavanje pomoćnika za djecu s teškoćama u razvoju i stručnih komunikacijskih posrednika, predlagatelj ističe da se takve osobe mogu zaposliti u dječjem vrtiću. SDP tvrdi da je to potpuno pogrešna formulacija jer sukladno potrebama djece s teškoćama u razvoju, pomoćnici i komunikacijski posrednici moraju se zaposliti u dječjem vrtiću, a novac za to treba osigurati iz državnog proračuna.
- Ovim izmjenama Zakona samo se pokušava sustići brojka od 96% djece obuhvaćene predškolskim odgojem i obrazovanjem koju su si vladajući zacrtali u Nacionalnoj razvojnoj strategiji do 2030. godine kako bi se odobrio Nacionalni plan otpornosti i oporavka u dijelu odgoja i obrazovanja, bez da su osmislili tko će financirati kadrove i „hladni pogon“ u smještajnim kapacitetima koji se planiraju izgraditi. Naime, svi znamo da je u Hrvatskoj tek 83% djece obuhvaćeno ranim predškolskim odgojem i obrazovanjem, dok je prosjek EU 96%, a za postizanje te brojke potrebno je proširiti broj mjesta za 22.000, čime je Sanja Radolović zaključila svoje obraćanje.
Na temu financiranja iz državnog proračuna govorili su Marko Ferenac i Goran Hrvatin, načelnici Vižinade i Tinjana koji su naveli problematiku koja pogađa male sredine.
Općina Vižinada tijekom 2019. i 2020. godine izgradila je novi dječji vrtić u okviru programa koje je država zagovarala, čime je povećan teret financiranja plaća djelatnika i troškova održavanja samog vrtića skoro za 3 puta, rekao je Marko Ferenac, načelnik Općine Vižinada.
- Zalažemo se za to da se država preuzme u cijelosti ili dio obveze financiranja troškova organizacije predškolskog odgoja jer je to jedini pravi put u postizanju ujednačene ekonomske cijene vrtića, odnosno da svaki roditelj, bez obzira gdje bio plaća istu cijenu za boravak svog djeteta u vrtiću. Vrtići i jaslice su danas potreba, a ne luksuz, te ako ćemo se voditi time da svako dijete treba biti upisano u vrtić, tada bi trebalo ići u tom smjeru da se spuste financijska sredstva jedinicama lokalne samouprave i omogući svima pohađanje vrtića pod jednakim uvjetima.To što netko živi u ruralnoj sredini ne smije biti zapreka u odnosu na nekoga tko živi u gradu, zaključio je.
Goran Hrvatin, načelnik Općine Vižinada, rekao je kako isti problemi muče Vižinadu, Tinjan i sve ostale općine u Hrvatskoj.
- Oni koji su koristili dostupna sredstva EU za rekonstrukciju, dogradnju, obnovu ili izgradnju dječjih vrtića imaju problem s financiranjem s tekućim troškovima rada. Međutim, ja ću se vrlo kratko osvrnuti na dodatni problem koji imamo s državom, a tiče se uplate sredstava od strane nadležne agencije u okviru sufinanciranja koje nam je odobreno. Nas u Tinjanu koštao je vrtić oko 11 milijuna kuna za što smo dogovorili kredit, sufinanciranje nam je odobreno u iznosu od 8 milijuna kuna, sve ugovorene stavke smo ispoštovali, a država nam još nije uplatila sredstva koja su ugovorena u okviru sufinanciranja, rekao je Goran Hrvatin.
- Mi kao općine imamo veliki problem što se tiče financiranja jer kao što ste čuli financiramo cijeli rad vrtića samostalno, a sada još i kašnjenje uplate ugovorenih iznosa sufinanciranja znači da i cijeli kredit za taj vrtić moramo podmirivati iz proračuna, zaključio je svoje obraćanje Goran Hrvatin, načelnik Općine Tinjan.
