Sindikat Istre, Kvarnera i Dalmacije upozorava na probleme koji, prema njihovim tvrdnjama, traju godinama i traže ozbiljnu reakciju nadležnih institucija, ravnateljica ustanove iznosi drukčiju sliku. Na niz primjedbi odgovara podacima, odbacuje dio optužbi i upozorava na svakodnevne izazove u organizaciji rada
Sindikat Istre, Kvarnera i Dalmacije upozorava na probleme koji, prema njihovim tvrdnjama, traju godinama i traže ozbiljnu reakciju nadležnih institucija, ravnateljica ustanove iznosi drukčiju sliku. Na niz primjedbi odgovara podacima, odbacuje dio optužbi i upozorava na svakodnevne izazove u organizaciji rada
Manjak zaposlenika, zahtjevni rasporedi rada, nezadovoljstvo obračunom plaća, pritužbe na pritiske prema sindikalnim članovima te zabrinjavajuće informacije o postupanju prema korisnicima dio su problema na koje upozorava Sanda Sanković iz Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije. Sindikat je od nadležnih institucija zatražio inspekcijske nadzore, no, prema riječima sindikalne predstavnice, zasad nema naznaka značajnijeg poboljšanja radnih uvjeta.
Problemi u Domu za odrasle osobe "Vila Marija" u Puli nisu novi niti se mogu svesti na jedan uzrok. Prema riječima Sande Sanković, voditeljice pulskog ureda Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije, riječ je o nizu međusobno povezanih poteškoća koje se odražavaju na zaposlenike i organizaciju rada, ali potencijalno i na kvalitetu skrbi o korisnicima.
- Problem se sastoji od više komponenti. Prva je nedostatak kadra, posebno njegovatelja. Postoje pravilnici koji određuju potreban broj stručnih radnika u odnosu na broj korisnika i stupanj njihove samostalnosti. Međutim, potrebno je detaljno provjeriti koliko stvarno zaposlenih ima u odnosu na propisane standarde, objašnjava Sanković.
Prema njezinim riječima, događa se da jedna medicinska sestra tijekom dvanaestosatne smjene pokriva dva kata, odnosno približno 140 korisnika.
- Pa da se raščetvori, ne bi mogla obaviti sav posao koji je čeka. A kako se to odražava na korisnike? Tako da medicinska sestra samo prolazi pokraj njih jer se ne može svakome dovoljno posvetiti. Ti ljudi na kraju postaju brojevi, a ne osobe sa svojim potrebama i problemima. Nitko nije u takvoj ustanovi zato što to želi, nego zato što mu je potrebna skrb, ističe Sanković.
Posebno zabrinjava pitanje zadržavanja zaposlenika. Sanković upozorava na svojevrstan paradoks: riječ je o državnoj ustanovi u kojoj zaposlenici imaju određenu sigurnost zaposlenja i prava poput regresa, božićnice i godišnjeg odmora, a ipak postoje problemi sa zadržavanjem radnika.
- Poslodavac je država, što bi u načelu trebalo biti poželjno radno mjesto. Međutim, radnici svejedno odlaze. Treba se zapitati zašto. Posao je težak, to nitko ne osporava, ali upravo zato organizacija rada i odnos prema zaposlenicima moraju biti kvalitetni, smatra Sanković.
Jedan od ključnih razloga sindikalnog nezadovoljstva jest organizacija radnog vremena. Sanković objašnjava da Dom već godinama primjenjuje nejednak raspored radnog vremena, koji omogućuje različito trajanje smjena i raspodjelu radnih sati tijekom određenog razdoblja.
- Kada sam ravnateljicu Tinu Načinović pitala zašto Dom toliko dugo radi u sustavu nejednakog rasporeda radnog vremena, odgovorila mi je da nema dovoljno radnika za pokrivanje smjena u uobičajenom turnusu. Dakle, umjesto da se riješi problem nedostatka zaposlenika, organizacija rada prilagođava se tom nedostatku, navodi Sanković.
Posebno problematičnim smatra to što zaposlenici, prema njezinim informacijama, rasporede često dobivaju samo tjedan dana unaprijed.
- Ljudi imaju privatne živote, obitelji, obveze i liječničke preglede. Trebali bi znati kada rade barem mjesec dana unaprijed. Međutim, rasporedi se izdaju za kraća razdoblja. Smatram da se time izbjegavaju obveze koje proizlaze iz promjena već utvrđenog rasporeda, uključujući određena uvećanja za rad, tvrdi Sanković.
Sindikat upozorava i na nezadovoljstvo plaćama, osobito nakon promjene koeficijenata u državnim i javnim službama 2024. godine.
Sanković objašnjava da su zaposlenici ustanova za odrasle osobe sa psihičkim teškoćama ranije imali dodatak od 25 posto zbog specifičnih uvjeta rada, koji je novim sustavom integriran u koeficijente.
- Kolege tvrde da im taj dodatak nije odgovarajuće uračunat i da su zapravo financijski izgubili. Međutim, želim biti oprezna jer nisam sama detaljno izračunavala plaće. To treba provjeriti. Problem je i što su različita radna mjesta u sustavu socijalne skrbi izjednačena, iako uvjeti rada nisu jednaki, naglašava Sanković.
Dodatna pitanja otvara način evidentiranja i obračuna prekovremenog rada.
- Ako se prekovremeni rad, za koji je predviđeno uvećanje od 50 posto, u dogovoru pretvara u slobodne sate, onda jedan takav sat treba vrijediti sat i pol. Radnici su mi tvrdili da se kod njih računalo sat za sat. Na to sam upozoravala, ali iz ustanove su mi odgovorili da zaposlenice ne razumiju obračun, kaže nam.
Napominje da je obračun plaća kroz sustav Centralnog obračuna plaća složen te da bi za pouzdano utvrđivanje eventualnih nepravilnosti trebalo angažirati stručnjaka koji bi detaljno pregledao platne liste i evidencije radnog vremena.
Osim organizacijskih i materijalnih pitanja, sindikat upozorava i na informacije o mogućim pritiscima na zaposlenike zbog sindikalnog djelovanja.
- Članovi su mi govorili da im se na perfidan način sugerira da se iščlane iz sindikata. Na to sam upozoravala i Ministarstvo. Međutim, takve je stvari teško dokazati jer se ljudi, kada trebaju javno potvrditi što se dogodilo, često povuku. Razumijem ih jer se boje posljedica, objašnjava.
Naglašava da je mobing pravno zahtjevno dokazivati te da je potrebno razlikovati osobni doživljaj zaposlenika od postupanja koje se može potkrijepiti konkretnim dokazima. Stoga i navode o mogućim pritiscima, smatra, trebaju razmotriti nadležne institucije.
Posebno osjetljiv dio sindikalnih upozorenja odnosi se na informacije o mogućim nepravilnostima u postupanju prema korisnicima ustanove.
Sanković kaže da je od zaposlenika dobivala informacije o navodnom fizičkom sputavanju i zaključavanju pojedinih korisnika u sobe, pri čemu se postavlja pitanje postojanja odgovarajuće dokumentacije i odluka nadležnih osoba.
- To su informacije koje sam dobila od djelatnika. Ne mogu tvrditi da sam svemu osobno svjedočila. Međutim, riječ je o ozbiljnim navodima koje bi trebalo provjeriti, ističe.
Jesu li u pojedinim slučajevima postojale odgovarajuće odluke i dokumentacija te jesu li eventualne mjere ograničavanja kretanja bile opravdane, pitanja su koja zahtijevaju stručnu provjeru nadležnih tijela. Navodi koje prenosi sindikalna predstavnica zasad nisu neovisno potvrđeni.
Sanković spominje i informacije o fizičkim napadima pojedinih korisnika na zaposlenike, pri čemu napominje da nema neposredna saznanja o svim okolnostima tih događaja.
Jedan od problema na koje je sindikat posebno upozoravao odnosi se na podjelu hrane korisnicima. Prema riječima Sanković, njegovatelji obavljaju i poslove podjele obroka, iako takvi poslovi, prema sistematizaciji na koju se sindikat pozivao, nisu bili izričito navedeni u opisu njihova radnog mjesta.
- Kada sam na to upozorila ravnateljicu, odgovorila mi je da u opisu radnog mjesta postoji odredba o obavljanju drugih poslova po nalogu ravnatelja. Međutim, smatram da se takva odredba ne može koristiti za trajno obavljanje poslova drugog radnog mjesta, objašnjava.
Dodaje da joj je ravnateljica tijekom razgovora najavila mogućnost izmjene pravilnika o unutarnjem ustrojstvu kako bi se podjela hrane uključila u poslove njegovatelja.
Sanković ne osporava da postoje praktični razlozi zbog kojih bi njegovatelji mogli sudjelovati u podjeli obroka, budući da dobro poznaju korisnike i njihove prehrambene potrebe. Ipak, smatra da se pritom ne smije zanemariti njihov osnovni posao, odnosno neposredna njega i pomoć korisnicima.
Uz organizaciju podjele obroka, među problemima koji se spominju nalaze se i nedostatak kuhinjskog osoblja te pritužbe povezane s prehranom korisnika.
Zbog problema na koje su upozoravali zaposlenici i sindikalni predstavnici, Sindikat Istre, Kvarnera i Dalmacije obratio se nadležnim institucijama i zatražio više inspekcijskih nadzora.
- Reagirali smo prema ustanovi i inspekcijskim službama. Dosad sam dobila službene odgovore tržišne i sanitarne inspekcije, koje nisu utvrdile nepravilnosti. Odgovore ostalih službi još čekamo, kaže Sanković.
Ističe i nezadovoljstvo dosadašnjom komunikacijom s upravom ustanove.
- Ne vidim dovoljno volje za konstruktivan razgovor i dogovor. Imali smo jedan osobni sastanak s ravnateljicom, na kojem smo otvorili niz pitanja, ali nisam stekla dojam da postoji stvarna spremnost da se problemi zajednički rješavaju, smatra Sanković.
Navodi i da je sindikat upućivao dopise Upravnom vijeću, ali da, prema njezinim riječima, na njih nije dobio odgovor.
Sanković naglašava da je rad u ustanovi koja skrbi o odraslim osobama sa psihičkim teškoćama iznimno zahtjevan te da zaposlenici svakodnevno snose veliku odgovornost.
- To su specifična radna mjesta. Nije svatko za takav posao, bez obzira na plaću. Potrebni su znanje, strpljenje i osjećaj za ljude. Ako radnik nema uvjete da kvalitetno obavlja posao, to se odražava i na njega i na korisnika, zaključuje Sanković.
O primjedbama sindikata zatražili smo očitovanje Tine Načinović, ravnateljice Doma za odrasle osobe Vila Maria. Ona potvrđuje da se ustanova posljednjih godina suočava s nedostatkom zaposlenika, posebno medicinskih sestara i njegovatelja, ali naglašava da je riječ o problemu prisutnom i u drugim ustanovama socijalne skrbi i zdravstva.
Prema njezinim podacima, Domu trenutačno nedostaje jedna medicinska sestra odnosno tehničar srednje stručne spreme, od ukupno 15 sistematiziranih radnih mjesta, te dva njegovatelja, od predviđenog 21.
Potvrđuje i da jedna medicinska sestra često pokriva dva kata te navodi da je riječ o približno 130 korisnika, od kojih je oko 120 potpuno pokretno i ne zahtijeva pojačanu njegu. U osobnoj njezi, dodaje, pomažu im njegovateljice.
Na pitanje o odlascima zaposlenika odgovara da su tijekom 2025. godine četiri osobe prekinule radni odnos na neodređeno vrijeme, dok su tri novozaposlene. U 2026. godini zabilježeno je osam prestanaka radnog odnosa i osam novih zapošljavanja na neodređeno vrijeme.
Osvrnuvši se na primjedbe o nejednakom rasporedu radnog vremena, Načinović ističe da je takav oblik organizacije rada predviđen Zakonom o radu te da se ustanova pridržava propisanih odredbi.
Objašnjava da rasporedi ovise o mogućnostima organizacije posla, posebno o neizvjesnosti povratka zaposlenika s bolovanja. Iako je zakonska obveza objaviti raspored najmanje tjedan dana unaprijed, tvrdi da ga nastoje objaviti i ranije.
Ravnateljica odbacuje primjedbe o nepravilnom obračunu prekovremenih sati, tvrdeći da su sindikatu već dostavljena obrazloženja i dokazi o isplatama.
- U nejednakom rasporedu radnog vremena višak sati prenosi se u sljedeći mjesec i ne obračunava se kao prekovremeni rad. S druge strane, rad po pozivu izvan predviđenog rasporeda, a unutar tjedan dana, smatra se prekovremenim radom te se tako i obračunava, u odnosu 1/1,5 sukladno zakonskim odredbama, navodi Načinović.
Dodaje da većina zaposlenika odabire isplatu naknade za prekovremeni rad umjesto korištenja slobodnih sati.
Na navode o mogućim pritiscima na zaposlenike zbog članstva u sindikatu, Načinović odgovara da s takvim slučajevima nije upoznata. Tvrdi da nikada nije ispitivala zaposlenike o njihovu članstvu, napominjući da u ustanovi djeluju dva sindikata.
Ističe da je otvorena za razgovor sa zaposlenicima te da ih je više puta pozivala da joj se osobno obrate ako smatraju da su im uskraćena određena prava.
Istodobno iznosi i suprotne tvrdnje o postupanju sindikalne povjerenice.
Međutim, dobila sam informaciju da sindikalna povjerenica predmetnog sindikata vrši pritisak na djelatnike da se učlane u sindikat, kao i da su određeni članovi zbog njezinih postupanja samostalno tražili ispis iz sindikata jer su me o istome osobno obavijestili, kaže ravnateljica.
Na posebno osjetljivo pitanje o navodnom fizičkom sputavanju i zaključavanju korisnika, Načinović odgovara da se o primjeni restriktivnih mjera redovito dostavljaju izvješća Povjerenstvu za zaštitu osoba s duševnim smetnjama te da ustanova postupa u skladu sa Zakonom o zaštiti osoba s duševnim smetnjama.
Da nitko od korisnika nije fizički sputan niti zaključan, može se uvjeriti bilo tko tko dođe u ustanovu s obzirom da smo za posjete otvoreni cijeli dan, ističe ravnateljica.
Dodaje da je Dom nedavno organizirao dan otvorenih vrata povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja, na koji su bili pozvani i novinari, ali se, kako napominje, nisu odazvali.
Iz njezina odgovora, međutim, nije moguće utvrditi jesu li se mjere fizičkog sputavanja ili zaključavanja primjenjivale u ranijim pojedinačnim slučajevima, što je također bilo obuhvaćeno našim pitanjem.
Ravnateljica odbacuje tvrdnje da podjela hrane korisnicima njegovateljima oduzima vrijeme potrebno za njihove osnovne poslove. Objašnjava da su njegovatelji i prije njezina dolaska na čelo ustanove sudjelovali u podjeli obroka na stacionarnom odjelu. Zbog velikog broja bolovanja među kuhinjskim osobljem rad je dodatno prilagođen, pa njegovatelji sada uglavnom dijele i ručak.
Smatra da to ne utječe negativno na obavljanje njihovih redovitih zadataka jer je hranjenje korisnika ionako dio njihova posla i odvija se usporedno s podjelom obroka.
"U idealnoj situaciji imali bi zaposlen duplo veći broj djelatnika, ali su realnost i mogućnosti na žalost, potpuno drukčije", ističe Načinović, dodajući da se organizacija rada gotovo svakodnevno prilagođava potrebama ustanove.
Govoreći o inspekcijskim nadzorima, ravnateljica navodi da su posljednjih mjeseci ustanovu nadzirali nadležno ministarstvo, sanitarna i trgovačka inspekcija te inspekcija rada.
Prema onome što nam kaže, ustanova dosad nije dobila informaciju da je tijekom tih nadzora utvrđena bilo kakva povreda propisa.
Govoreći o razlozima čestih bolovanja, Načinović navodi da su mnogi zaposlenici stariji od 55, a neki i od 60 godina, te da imaju zdravstvene teškoće koje su, prema njezinoj procjeni, barem djelomično povezane s dugogodišnjim fizički i psihički zahtjevnim radom.
Načinović na kraju ističe da zaposlenici, unatoč otežanim uvjetima rada, ulažu velike napore kako bi korisnicima osigurali najbolju moguću skrb.
Skup je održan kao reakcija na postupke Uprave društva Holicim, odnosno na upućivanje poziva na iznošenje obrane koji prethodi donošenju odluke o izvanrednom otkazu ugovora o radu
Nužno je osigurati dostojanstvenu plaću, kako bi zadržali postojeće radnike, ali i osigurali da se budući natječaji ne zatvaraju bez ijednog prijavljenog kandidata
Štrajku će pristupiti čak 30 od 32 zaposlenika postrojbe * "Naši zahtjevi nisu bili ništa više nego da se plaće umaških vatrogasaca kreću i u korak s onima koji dijele njihovu sudbinu – plaćama drugih proračunskih korisnika. Dok su osnove plaće komunalnog redara u Gradu i spremačica u ustanovi u proteklih nekoliko godina narasle za 45 posto, taj je rast za vatrogasca iznosio svega 15 posto", kažu sindikalci
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
