STEVAN MUIDŽA 2007. GODINE: Nikad se na Valkanama nećemo baviti turizmom!

Zadnjeg dana kolovoza 2007. godine, dakle prije malo više od 15 godina, Stevan Muidža je na skupštini dioničara Istra Cementa izjavio kako tvrtka nikad neće svoja zemljišta koristiti u turističke svrhe.

- Većinski vlasnik ne planira nikakve poslove s atraktivnim nekretninama na turističkom području već se isključivo oslanja na osnovnu djelatnost cementare, proizvodnju aluminatnog cementa, izjavio je Stevan Muidža, a njegova je izjava naglašena u podnaslovu članka koji je za Glas Istre napisao Paulo Gregorović.

Kako je Muidža na račun malih dioničara većinskom vlasniku uštedio milijune kuna

Razlog zbog kojeg je Muidža tada dao takvu izjavu prilično je jasan. Nekoliko skupštinara usprotivilo se najavljenoj odluci da kao manjinski dioničari svoje dionice nominalne vrijedne 1.800 kuna prodaju većinskom vlasniku, tvrtki Botev iz Amsterdama, za 1.080 kuna.

Spomenuti skupštinari, koji su novinara Gregorovića zamolili da ne spominje njihova imena jer su na skupštinu došli za vrijeme radnog vremena, tvrdili su da tvrtka vrijedi znatno više jer ima 110.000 četvornih metara na atraktivnim lokacijama na Valkanama, parcelu od 8.000 metara uz more u Banjolama te druge u kamenolomu Stoja i Valbonaši.

Tadašnji član uprave Istra Cementa Stevan Muidža odgovorio im je da se tvrtka ne namjerava baviti turizmom. Muidžino objašnjenje naravno nije bilo iskreno, ali je tadašnjem većinskom vlasniku uštedjelo 500.000 eura, sve na račun malih dioničara, ponajviše djelatnika i penzionera cementare.

Vrijedi napomenuti da je socijaldemokrat Stevan Muidža u to vrijeme, kao i danas, sjedio u vrhu pulskog SDP-a.

Muidža ovih dana nije želio komentirati svoju izjavu iz 2007. godine. Iz Max City-ija stigao nam je tek korporativni odgovor u kojem je tadašnji i sadašnji član uprave predstavljen kao - pojedinac.

- Nemamo saznanja o pojedinačnim razgovorima ili izjavama pojedinaca prije 15 godina, odgovorili su investitorske tvrtke.

Šolak je kontrolu na Valkanama preuzeo puno prije 2015. godine? 

Druga stvar koja je vidljiva iz Gregorovićevog članka iz 2007. godine je podatak da je tvrtka MEP - Mid Europa Partners, u kojoj je jednu od ključnih uloga imao Dragan Šolak, već 2006. ušla u vlasništvo pulske cementare i sve njene imovine. MEP je kasnije promijenio ime u United grupa.

Taj je podatak bitan jer demantira tvrdnju sadašnjih vlasnika da su projekt na Valkanama kupili tek kad je već bio prostorno-planski definiran. Temeljem informacija sa spomenute skupštine, pokazuje se da su ga kupili puno ranije.

Iz Šolakove kompanije demantiraju tu tezu.

- Informacija koju imate je pogrešna i lako provjerljiva. 2006. godine Heidelberg cement prodaje tvornicu fondu MEP, dok Dragan Šolak s partnerima postaje vlasnik godinama kasnije kako su to predstavnici tvrtke u više navrata ranije komunicirali, odgovorili su nam iz Max City-ija ne navodeći koje je to godine bilo, kao ni koju je poziciju u MEP-u tada imao Šolak. 

Treći podatak iz članka sa skupštine je također zanimljiv. Naime, Muidža je tada prisutnima izjavio da u kamenolomu Max Stoja imaju koncesiju za eksploataciju do 2014. godine iz čega se može iščitati da tvrtka Istra Cement tada nije bila vlasnik terena na kojima se danas uzdiže Max Stoja.

Danas se na dijelu kamenoloma planiraju vile a ključni sukob u nesretnoj pulskoj koaliciji počeo je upravo kada su iz platforme Možemo! prozvali Zoričićevu vijećnicu Ivanu Mohorović za sukob interesa jer je njezin muž radio na urbanističkim i arhitektonskim planovima za te vile.

Ivana Mohorović i njezin suprug Željko, kao i kolege Stevana Muidže iz SDP-a, kasnije su postali glavni lobisti turističkog projekta na Valkanama.

Tko u stvari upravlja Hotelom Valkane?

Polako izlaze na vidjelo i drugi zanimljivi detalji. Analizom vlasničkih papira tvrtke Istra Cement BV iz Amsterdama koja je vlasnik projekata u Max Stoji, Valkanama, Banjolama i Valbonaši, naši su vrijedni čitatelji otkrili zanimljiv podatak. Kompanija je u većinskom vlasništvu luksemburške tvrtke EECR Istra, koja je dio šireg imperija srpskog tajkuna Dragana Šolaka.

Međutim, usluge menadžmenta ili upravljanja za tvrtku Istra Cement BV obavlja nizozemska kompanija TMF Management BV smještena na istoj adresi Luna Arena u Amsterdamu.

Ista je tvrtka u Hrvatskoj bila iznimno aktivna u vlasničkom preslagivanju nakon sloma Agrokora, odnosno uklanjanja Ivice Todorića s čelnog mjesta kompanije. Štoviše; članovi uprave nove kompanije Fortenova, uključujući i Fabrisa Peruška, postavljeni su po nalogu TMF-a.

Tvrtka sama sebe predstavlja kao kompaniju koja se bavi korporativnim uslugama.

- Nakon provjere dokumentacije i preuzimanja tvrtke od strane nas i Europske banke za obnovu i razvitak kao suvlasnika, zadržali smo dio lokalnog menadžmenta kao i stranog administratora što je vidljivo iz javno dostupne dokumentacije svih ovih godina, jednako kao što smo zadržali dio dobavljača i partnera s kojima smo bili zadovoljni, objasnili su nam neimenovani predstavnici investitora (vjerojatno Zoran Kostić) svoj odnos s TMF-om.

TMF kažnjen zbog skandala u Africi

Nizozemski apelacijski sud TMF-u je prošle godine dosudio kaznu od 600.000 eura zbog nezakonitosti u poslovima u Mozambiku. Evo komentara predstavnika Otvorenog društva (Open society) koji je pratio taj slučaj.

- Korupcija nije neki apstraktni koncept. Ona uništava živote stvarnih ljudi. Tvrtke koje se bave financijskim uslugama poput TMF-a, koje sudjeluju u međunarodnim prijevarama, moraju odgovarati za svoje pogreške. Skandal s prikrivenim dugovima i ekonomska kriza koja je uslijedila uskratili su mogućnost vladi Mozambika da omogući osnovne usluge svome stanovništvu, izjavio je Malcolm Dort iz Otvorenog društva.

 

Godinu dana ranije sličnu kaznu TMF je platio i u Singapuru. Tvrtka je, između ostalog, specijalizirana za iznalaženje poreznih rješenja, u pravilu u korist privatnih kompanija, a na račun državnih proračuna. Za Muidžu i Kostića poslovanje s TMF-om nije problem.

- Naše poslovanje je u potpunosti u skladu sa zakonom, a osim nekoliko tabloida iz susjedne države ne postoji nijedna institucija ili organizacija svih ovih godina koja bi to dovodila u pitanje, zaključili su.