''Danas je još i bolje raspoloženje među štajkašima nego prvog dana štrajka. Obavljaju se samo hitni poslovi, dok ostatak djelatnika ne radi'', kazala je Šušković za Hinu, istaknuvši da od početka štrajka u ponedjeljak u 7 sati do danas u podne nije stigla konkretna ponuda iz Vlade
''Danas je još i bolje raspoloženje među štajkašima nego prvog dana štrajka. Obavljaju se samo hitni poslovi, dok ostatak djelatnika ne radi'', kazala je Šušković za Hinu, istaknuvši da od početka štrajka u ponedjeljak u 7 sati do danas u podne nije stigla konkretna ponuda iz Vlade
Štrajk Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN) nastavljen je u utorak, a trenutno štrajka oko 5000 pravosudnih djelatnika, izvijestila je predsjednica SDLSN-a Iva Šušković.
''Danas je još i bolje raspoloženje među štajkašima nego prvog dana štrajka. Obavljaju se samo hitni poslovi, dok ostatak djelatnika ne radi'', kazala je Šušković za Hinu, istaknuvši da od početka štrajka u ponedjeljak u 7 sati do danas u podne nije stigla konkretna ponuda iz Vlade.
Dodala je kako Sindikat, prema zaključcima sa sastanka u Ministarstvu pravosuđa i uprave (MPU) održanom u ponedjeljak, ne može procijeniti hoće li resorno Ministarstvo ispuniti zahtjeve u cijelosti ili ponuditi neko kompromisno rješenje.
''Ukoliko bude ponuđeno kompromisno rješenje, to ćemo dati članstvu Sindikata na izjašnjavanje'', nadodala je.
Šušković je naglasila da je poslodavcu i radnicima u interesu da se problem riješi jer je zajednički cilj nastavak rada, a to, ističe, ovisi o tome koliko je Vlada spremna brzo reagirati na postavljene zahtjeve.
Štrajk sudskih službenika pokrenut je u ponedjeljak u 7 sati nakon što su suci pretprošle srijede postigli dogovore o povećanju plaća s Ministarstvom uprave i pravosuđa, nakon dvotjednog bijelog štrajka.
Županijski sud u Zagrebu odbio je u ponedjeljak Vladin zahtjev za zabranu štrajka pravosudnih djelatnika zbog većih plaća, obrazloživši kako štrajk ima dopušteni cilj i svrhu te da ne postoje razlozi zbog kojih bi štrajk bio nedopušten i nezakonit.
Početni zahtjev sa 400 smanjen na 300 eura povećanja
Predstavnici SDLSN poručili su u ponedjeljak nakon sastanka s ministrom pravosuđa i uprave Ivanom Malenicom kako im je samo prezentirana odluka Vlade za koju im je rečeno da će biti donesena neovisno o tome što kažu na sastanku.
Premijer Andrej Plenković rekao je u ponedjeljak nakon sastanka sa sindikatima da će od lipnja za 219.000 zaposlenika u državnim i javnim službama rasti plaće za 60, 80 i 100 eura, pri čemu će najviše porasti onima koji imaju najmanje plaće.
"Postavlja se tu pitanje tko je što predložio i na temelju čega je taj dogovor postignut, ali zapravo radi se odluci Vlade. Naravno da smo zadovoljni s time da povećanje svima ide, ali s obzirom na neizdrživo stanje u tijelima sudbene vlasti i državnom odvjetništvu i na paralelno izjašnjavanje našeg članstva tijekom dana kada su saznali za odluku Vlade, nastavlja se sa štrajkom", kazala je u ponedjeljak glavna tajnica SDLSN-a Marija Dill Bračić.
Zahtjev SDLSN-a za povećanje plaća od 400 eura za najniže rangirane službenike u pravosuđu sada se pretvorio u 300 eura kako "ne bi ispalo" da povrh Vladine odluke o povećanju traže i dalje isto.
S Malenicom su se u ponedjeljak sastali i predstavnici Sindikata pravosudnih policajaca Hrvatske (SPPH) koji su nakon sastanka poručili da će idućih dana razmotriti ponudu MPU oko povećanja plaća.
U SPPH nisu htjeli govoriti konkretno o ponudi, ali ističu kako je ponuda približna onome što su tražili i da bi ljudi s najnižim plaćama najviše osjetili ponuđeno povećanje.
„Vratimo dite materi“, poručio je Emil Daus (IDS), navodeći kako je 8. jedinica najbolji primjer izbornog inženjeringa. Nema opravdanja da su Matulji u 7., a Bakar i Novi Vinodolski u 8. izbornoj jedinici, kazao je i ustrajao da dva grada ostanu u 7., a Matulji u 8. izbornoj jedinici
Prije samog izglasavanja poreznog paketa, oporba je ponovila kritike navodeći da je riječ o „superhik reformi”, „pretakanju iz šupljeg u prazno”, „punjenju džepova najbogatijih” i rastu prosječne plaće tek za 6 do 7 eura
Prosječna cijena kupljenih oranica u jadranskoj Hrvatskoj lani je iznosila 39.193 kune po hektaru, što je 1.600 kuna manje nego u 2021., livada 18.696 kuna po hektaru ili 2.240 kuna više te pašnjaka 24.117 kuna po hektaru ili 1.196 kuna manje nego u 2021. godini
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
