Suzana Jašić: Ne pristajem na prijedlog Kaštijuna o povećanju cijene odvoza i zbrinjavanja otpada!

Ovih je dana aktualna problematika Potoka, vodotoka Pazinčice i Zarečkog krova. Zadnjih nekoliko godina taj je prirodni resurs turistički eksploatiran, dolazi do prevelikih gužvi, gomila se smeće. Neki zemljoposjednici bi tamo gradili parkinge. Veliki je problem motocrossera koji onuda voze. Svojevremeno mi je prijateljica, koja je pohađala pazinski kolegij, kazala da je to područje skrivena oaza, odlazili bi tamo poslije škole i uglavnom uživali u miru i tišini. Je li to stvar prošlosti?

Dogodile su se društvene mreže. Je, to je stvar prošlosti. Na žalost.

Fotogenična lokacija, Instagram?

Tako je. Istraženo je kako je najveću lavinu pokrenuo post na Instagramu iz 2018. koji je odmah dobio 15 tisuća lajkova.

Nekidan je na tu temu organiziran skup, a nakon kojeg ste Vi na Facebooku napisali da je bilo dosta napetosti u zraku i da se nitko nikome nije htio zamjeriti. Tko kome? Očito ljudi imaju različite stavove.

Zajednica se po pitanju valorizacije Potoka već dugo ne može složiti, nekome to znači zaštiti Potok i ostaviti ga kakvim jest, drugima to znači komercijalizacija, a trećima oboje s nekakvom mjerom, ali i mjera je rastezljiv pojam. S druge strane, Potokom upravljaju Hrvatske vode, a dio koji teče kroz Pazin je pod zaštitom Nature Histrice.

Grad Pazin, dakle, time uopće ne gospodari?

Grad je tu jedan od dionika. A oko Potoka su većinski privatne parcele starosjedioca. Iluzorno je očekivati da će Grad Pazin čarobnim štapićem pronaći rješenje, moramo se dogovoriti.

Koji je Vaš stav?

Moje privatno mišljenje, koje nije racionalno, nego izuzetno emotivno, je da Potok treba sakriti od javnosti i turista, da je toliko mali i krhak da ga treba čuvati i držati za lokalne ljude i našu djecu.

Koji je onda Vaš stav kao gradonačelnice?

Upitala sam sebe otkud mi pravo da mislim da ja volim Potok više od onog starosjedioca koji tamo živi i želi, recimo, napraviti parking. I on voli taj Potok. Želim da se kao zajednica najprije 'čujemo', zato smo u utorak organizirali predavanje dr. Rubinića, velikog stručnjaka u području hidrologije. Čuli smo što kaže struka, vode će biti sve manje. Kolega Sloković je analizirao stanje na terenu, razgovarao je sa svim dionicima, od poljoprovrednika, preko vlasnika parcela i poduzetnika, do najvjernijih dobrih duhova Potoka, i svima je zajedničko mišljenje da je situacija neodrživa. Na sljedećem sastanku poslušat ćemo što se predlaže i pronaći rješenje za ovu godinu i možda krenuti u dugoročnije planove. Nema rješenja s kojim će biti svi zadovoljni i nema idealnog rješenje. Ali moramo napraviti nešto što je u ovom trenutku najmanje loše za Potok.

Spomenuli ste kolegu Radenka Slokovića. Glas Istre je u srijedu pisao da je on radio terensku analizu Potoka, za to će dobiti 19 tisuća kuna, a on je ujedno i čovjek s vaše kandidacijske liste. Je to morao raditi baš on? Nije li mogao tu analizu napraviti netko drugi?

Tko?

Ne znam. Ja pitam vas. Sigurno ima netko tko je mogao.

Kolega Radenko Sloković se dugo godina bavio Potokom i poznaje sve uključene u tu temu i dobro moderira, realan je. Na našoj listi je dio ljudi koji su činili građansku inicijativu 'Moj Potok'. Razmišljala sam ugovoriti organizaciju civilnog društva ili ustanovu. No onda sam uvidjela koliko te strategije i analize koštaju. A ljudi izvana i ne znaju ove naše toponime. Željela sam nekog tko situaciju poznaje u dušu i tko shvaća zašto na Zarečkom krovu svako toliko nastaju grafiti ‘tourists go home'. No, očekivala sam propitivanja i to je u redu.

Nitko ne spori da je Sloković stručan. Postavit ću pitanje ovako: kako biste vi reagirali da ste oporba, a da gradonačelnik IDS-a angažira nekoga sa svoje liste?

Grad gotovo svakoga dana angažira različite vanjske suradnike. Ne provjerava se tko je bio na čijoj listi.

Vi ste cijeli život u politici, što kroz GONG, što kroz aktivizam, pa kao oporba u pazinskom vijeću, i sada kao gradonačelnica. Vjerojatno znate da se dio klijentelizma događa i kroz te takozvane rascjepkane javne nabave. To se iskorištava, pogoduje se, a sve je po zakonu.

Da. Nepovjerenje je kad se to radi netransparentno. Kad javnost naknadno sazna. Mi smo odmah rekli da je on angažiran, proračun je javan i na web stranici “Pazin Otvoreni grad” se u realnom vremenu može vidjeti njegovo trošenje, a stavili smo i sve račune od 2009. godine. Žao mi je ako će ovakav slučaj možda spriječiti neku kvalitetnu osobu da se uključi ili javi na neki posao.

Što je s problemom iskipavanja otpada u napuštenoj hali Istraplastike, u kojoj nema nikakvog postrojenja za reciklažu? Talijanska tvrtka Natural Recycling Company istovarila je tamo smeće. Lani su građani trpjeli smrad, uokolo su harali žohari i štakori.

Tu se dogodio niz propusta.

Dozvolu je dala Istarska županija.

Ne mogu vjerovati da se to dogodilo. Potpuno mi je nevjerojatno da je ta hala dobila dozvolu za rad. Godinu dana je stizalo smeće, a onda im je inspektorat prije više od godinu i pol zabranio rad.

Ali, što sad s time? Smeće je još uvijek tamo.

Razgovarala sam s gotovo svima uključenima i nadležnima. Da je Republici Hrvatskoj, Državnom inspektoratu ili Ministarstvu imalo stalo do gospodarenja otpadom oni su to već mogli zbrinuti. I naplatiti se. Upravo završavamo kaznenu prijavu, upravnu tužbu i prigovor.

Na čiju adresu ide sve to?

Kaznena prijava ide počinitelju. Upravni spor, prigovor, Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, a upravna tužba spram DIRH-a.

Nedavno je održan sastanak po pitanju vlasničkog restrukturiranja Kaštijuna. Što je odlučeno?

Vrlo sam jasno rekla da ne pristajem na povećanje cijene.

To sam zapravo htjela pitati. Uđe li Pazin u vlasničku strukturu, a bude li se višak otpada odvozio van Istre, hoće li gradovi, pa i Pazin, plaćati višu cijenu odvoza i zbrinjavanja otpada?

Dobili smo tablicu iz koje je vidljivo koliko koji grad odlaže na Kaštijun. Grad Pazin i susjedne općine debelo su ispod određenog limita koji je određen, količine se smanjuju i one su tijekom cijele godine slične, nema 'pikova'. Turistički gradovi u ljetnim mjesecima prelaze taj limit. Prva varijanta dogovora je da gradovima koji ne prelaze taj limit cijena odvoza i zbrinjavanja ostane ista, a da se onima koji prekoračuju povećava. Protiv tog rješenja su oni koji ljeti prekoračuju limite, posebice gradovi zapadne obale.

Koji?

Rovinj, Poreč… Na zadnjem sastanku dobili smo prijedlog da se cijena podigne svima. Pitala sam zašto. Direktor Kaštijuna mi je odgovorio: zato da bismo bili likvidni i da bismo preko ljeta mogli zbrinuti višak otpada. Moje sljedeće pitanje je bilo: ‘Što to ima s Pazinom?’ Što da kažem građanima? Stvarate manje miješanog otpada, više odvajate otpad, ali podići ćemo vam cijenu. Dakle, ne! Očekujem da se ipak pronađe neko pravednije rješenje.

Je li se s vama složio neki od Gradova?

Buzet.

Grad ste zatekli u debelom minusu. Koliko on sad iznosi?

Završili smo prošlu godinu s četiri milijuna kuna minusa, ali će se to u ovoj godini opet popesti na šest.

Bivši gradonačelnik Renato Krulčić je također zatekao loše stanje. Nije se potrudio popraviti ga?

Je. On ga je popravio, ali onda dođe predizborno vrijeme. Zamjeram što se malo previše zaigrao s proračunom u želji da dobije nove izbore. To se radilo pred svake izbore. Odbijam to raditi, pod cijenu da ne osvojim drgi mandat

Imate ambiciju biti gradonačelnica još jedan mandat?

Tko god se misli baviti gradonačelničkim poslom na ozbiljan način, jedan mandat nije dovoljan. Dva mandata su minimum jer za realizirati ozbiljan projekt treba nekoliko godina.

Suparnici su Vam u kampanji predbacivali da se s vašim dolasko na vlast neće dovršiti projekt izgradnje Doma za starije i nemoćne osobe. Kada se očekuje završetak tog projekta?

Projekt ide dalje. Ali moram reći, i ne samo za Dom, da je ovo izuzetno teška godina. Cijene sirovina lete u nebo. Nemam odgovor na to pitanje. Napravit ćemo sve da bude završen što prije.

Vaš stranački kolega Tomislav Tomašević 'reže' u Holdingu. Jeste li u Gradu Pazinu, ustanovama i poduzećima naišli na višak radnih mjesta, neefikasan, uhljebljen kadar?

Da su propisi i kolektivni ugovori malo drugačiji, sigurno bi bilo korekcija.

U smislu?

Doslovno korekcija. Nemamo višak ljudi.

Je li onda u planu neka nova sistematizacija?

Evo, 31. ožujka idemo na preustroj.

Gradske uprave?

Da. Dugo sam ga radila. Nejasno mi je kako neki naprave preustroj u mjesec dana, bez da uopće upoznaju sustav. Bilo mi je bitno vidjeti ljude, osjetiti atmosferu. Jer ne radiš preustroj za robote. 'Razbila' sam najveći odjel, odjel za komunalni sustav, prostorno planiranje i upravljanje imovinom. Tamo je najviše ljudi, ima najviše posla, najvidljiviji su i najveći je pritisak građana. Moj ured će se, pak, ubuduće više bavi pripremama projekata. Želim da ima koordinaciju i da u svakom trenutku mogu znati kako napreduje neki projekt.

Odjel za prostorno planiranje je inače odjel povoljan za pogodovanja s prostorno-planskom dokumentacijom, zemljištima. Jeste li naišli i na takve slučajeve?

Ne, ali nisam češljala što se događalo zadnjih 20 godina zato što se ne bih stigla baviti sadašnjošću i budućnošću. Pratim situaciju u Vodnjanu i mislim si: Postoji li išta što se tamo nije dogodilo?

Zašto je Pazin toliko financijski potkapacitiran, kako Vi kažete. Razumijem da ne može biti bogat kao Rovinj i Poreč, nema turizma…

Da karikiram, Poreč od parkinga zarađuje koliko mi od komunalnih doprinosa i naknada. Rovinj ima dva groblja, mi ih imamo 15. Imamo najveći broj naselja, a svako naselje ima groblje. Imamo najveći broj nerazvrstanih cesta u Istri oko kojih se moramo brinuti, 265 kilometara za održavanje na što ode milijun kuna godišnje. Kad govorimo o cijeni prikupljanja mješovitog otpada, imamo najveće područje koje naše komunalno društvo pokriva. Imamo velik prostor, rijetku naseljenost, a ne možemo selo s pet kućanstava ostaviti bez asfalta i rasvjete.

Situacija je s Pazinom bila drugačija, ali Vama su prijevremeni izbori donijeli još jednu pobjedu, većinu u Gradskom vijeću. Nakon toga ste, mislim u intervjuu za N1, kazali da ste zaključili da su građani intinuitivno i pametno izabrali, odnosno da su tako odlučili kako bi Vama kao gradonačelnici osigurali većinu da pokažete što možete. Mislite li da bi, ako dođe do izbora, isto trebali napraviti i građani i građanke Pule?

Različite su okolnosti. Ja sam tada još imala medeni mjesec i trajala je euforija. Tko zna što bi bilo da su se i u Puli održali drugi izbori u rujnu ili listopadu, ali što vrijeme više prolazi, dio kritične javnosti više raste, pogotovo ako svjedoče suradnjama koje nisu produktivne.

Mislite da su trebali još tada raskinuti koaliciju?

I to su građani mogli kazniti. Građani u suštini vole vidjeti da se razgovara i pregovara, ne vole svađe.

Vi se kao gradonačelnica možete poistovjetiti s pulskim gradonačelnikom Filipom Zoričićem koji će bez većine možda teško provoditi odluke.

Bez obzira što smatram da u ovom slučaju s Valkanama griješi, Filip Zoričić i ja smo kolege po funkciji pa dijelom razumijem i njegovu perspektivu. Kada mi u Pazinu nismo mogli složiti većinu u Vijeću, pomislila sam: ‘Ako će ovako biti stalno, ja ništa neću moći raditi’. Sve se onda svodi na dogovore i klijentelizam unutar političkih opcija samo da si osiguraš većinu. I to nije dobro. Ali bez obzira na sve, odlično je da su nova lica ušla u politiku i da upravo stječu političko znanje i iskustvo, između ostalog, i kako surađivati, dogovarati i pregovarati.

U politiku ste formalno ušli na predprošlim lokalnim izborima. U Gradsko vijeće ušli ste kao nezavisna vijećnice s liste SDP-a. Možemo! je prije izbora artikulirao da s SDP-om nema koalicije. No nakon lokalnih izbora, potpisani su sporazumi u Zagrebu i u Puli, doduše tamo i s nezavisnom listom. Ali sada sve ipak puca. U Puli jučer definitivno, u Zagrebu je na klimavim nogama.

Za Zagreb ne znam detalje.

Možemo onda reći da je između SDP-a i Možemo! stalno ‘grbavo’. Kakva je vama bila suradnja s SDP-om prije nego što ste ušli u Možemo!?

U prošlom mandatu sam kao oporbena vijećnica imala dobru suradnju s SDP-om. U vijeću je svatko stvarao neku svoju političku priču, a kolege iz lokalog SDP-a su bili korektni. To je moj krug sličnog vrijednosnog sustava. Postoji priča i da SDP priprema koaliciju s Centrom za sljedeće izbore kako bi SDP maknuo Možemo! S jedne strane razumljivo je da u SDP-u možda misle da im je Možemo! veća konkurencija nego, primjerice, Centar ili IDS, ali s druge strane Možemo! i SDP nemaju iste birače jer je od SDP-a otišao jedan dio razočaranih i teško će im se vratiti.

Da je SDP dobro radio svoj posao, Možemo! možda nikada ne bi bio oformljen.

Tko zna, i Možemo i Nova ljevica.

No, zasad, jedni bez drugih, nacionalno, nemate puno koalicijskog potencijala.

Moj osobni stav je da se u Hrvatskoj HDZ ne može pobijediti bez šire koalicije.

Smatrate da bi SDP, Centar i Možemo ipak trebali pronaći zajednički jezik?

Mislim da je prioritet maknuti HDZ s vlasti.

Grad Pazin je raspisao natječaj za financiranje medija. Odlučili ste honorirati istraživačko novinarstvo. Jedan portal iz Pule, koji se ne bavi istraživačkim novinarstvom, dobio je novac na tom natječaju. Po kojem principu? Taj model preuzeo je potom i Grad Pula.

Kad sam došla u Grad, raskinula sam ugovore s portalima koji su peglali imidž Grada pa sad mediji idu na javni natječaj. No, htjela sam da, pored medijskih usluga, financijski podržimo i istraživačko novinarstvo kao javno dobro. Ali u tom dijelu natječaja dogodio se ‘bug' u sustavu bodovanja pa je presudio medijski doseg, a ne dokaz o istraživačkom novinarstvu. To je moja greška jer sam ja pisala natječaj pa sam odmah javila Gradu Puli da isprave tu grešku.

Evo onda, za kraj, nakon smjene IDS-a u nekoliko gradova i općina, je li se popravilo stanje medija u Istri? Ima li više, da tako kažem, novinarskih sloboda?

Popravilo se s dolaskom Istre24.

Sad će ispasti da smo se došli hvaliti kod gradonačelnice Pazina.

Ne. Ja to stvarno mislim. Već sam to rekla u nekoliko navrata. Razbucali ste scenu. Prijenos priopćenja nije novinarstvo, to je oglasna ploča. Nedostajalo je istraživanje.