Gradonačelnica Pazina i županijska vijećnica (Možemo!) Suzana Jašić oštro je odgovorila HDZ-ovim vijećnicima na današnjoj Skupštini koji su za probleme Kaštijuna prozivali Grad Pulu i Istarsku županiju, poručivši da HDZ govori o političkoj odgovornosti nakon što su, kako je rekla, "potrovali pola Hrvatske".
Naglasila je da Istra nema plan upravljanja destinacijom, prostorni plan i plan gospodarenja otpadom koji bi trebali biti međusobno povezani. Istaknula je i da nije jasno kako su nastale velike količine bala SRF-a i viškova otpada.
- Veličina teritorija i prihodi od stvaratelja otpada nisu isti. Istok je žrtvovan davno u industriju, jug je ugrožen zbog Kaštijuna, a centar Istre ima problema s otpadom godinama. Imamo Istraplastiku, u zoni Ciburi stiže otpad s Kaštijuna i Holcima. Tamo stižu bale s Kaštijuna, stare i nove, i smrde kao na jugu Istre, upozorila je Jašić. Ključ zdravog društva je povjerenje. Toga više nema. Zato nam se događaju građani. Politika dogovaranja ispod žita i klijentelizam su mrtvi i to je prošlost, samo toga ti ljudi još nisu svjesni, poručila je Jašić.
Nezavisna županijska vijećnica Koviljka Aškić upozorila je na velike razlike u odvajanju biootpada među istarskim gradovima. Prema podacima koje je iznijela na sjednici, Umag odvaja 1,8 posto, Rovinj i Labin po 0,5 posto, dok su Pula i Medulin na osam posto.
Pritom je naglasila da se podatak za Umag odnosi na zeleno granje, dok je odvojeno prikupljanje biootpada u Umagu na kućnom pragu praktički na nuli.
Aškić je odbacila i prebacivanje odgovornosti isključivo na Istarsku županiju zbog toga što još nije donesen županijski Plan gospodarenja otpadom. Smatra da se pojedina rješenja mogu pokrenuti i bez izmjena prostornih planova.
-Županija ne može nikome nametati rješenja, a mi već sada možemo graditi kompostane i bioplinska postrojenja bez ikakvih izmjena, poručila je. Smatra i da bi Kaštijun trebao zabraniti dovoz otpada komunalnim društvima s obale koja ne odvajaju najmanje 30 posto otpada. Prema njezinim riječima, takva bi zabrana obuhvatila gotovo sve. Aškić je upozorila i na ideju premještanja uređaja za sušenje mulja s Kaštijuna na neku drugu lokaciju u Puli, ocijenivši takav potez suludim.
Vijećnik Damir Kajin iz Nezavisne liste Borisa Miletića otvorio je pitanje kamo se odvozi otpad s Kaštijuna, tko organizira njegov prijevoz i po kojoj cijeni.
Tko vozi - Pripuz, Damir, Peđa ili Miletić? , naveo je.
- Vjerojatno lokacija nije idealna, ali da nema Kaštijuna, u Istri bismo imali napuljski scenarij, upozorio je Kajin.
HDZ-ov vijećnik Mario Bratulić izravno je prozvao vlasnike Kaštijuna, Grad Pulu i Istarsku županiju, ustvrdivši da nisu uspjeli dovesti sustav u red.
Upozorio je da više od polovice otpada dolazi iz zapadne Istre, dok se posljedice problema, kako je naveo, u velikoj mjeri prelamaju preko južne Istre. Kritizirao je i činjenicu da županijski Plan gospodarenja otpadom još nije donesen.
-Vlasnici su najodgovorniji za stanje na Kaštijunu, prvenstveno Grad Pula i Istarska županija, kazao je Bratulić. Pozvao je gradonačelnika Peđu Grbina da se manje bavi politiziranjem, a više konkretnim rješenjima.
-Pokrenite se, ne sazivajte sjednice, već recite građanima Istre što ćete napraviti. Spremni smo biti podrška i uključiti se, poručio je Bratulić. Naglasio je da je Vlada spremna pomoći u rješavanju problema, ali da prvi korak moraju napraviti lokalne vlasti.
Vijećnica Možemo! Helena Lozić Doklestić poručila je da građani nisu tražili sjednicu kako bi se utvrdilo tko je kriv, nego zato što ne mogu normalno živjeti zbog neugodnih mirisa.
-Građani koji žive pored Kaštijuna moraju normalno živjeti. Ako se to ne može, onda Kaštijun treba zatvoriti, istaknula je. Osvrnula se i na objašnjenja prema kojima je za neugodne mirise odgovoran mokri otpad koji dolazi u centar. Prema njezinim riječima, na prvoj odlagališnoj plohi A1 gori baklja, dok se druga ploha tek puni i na njoj baklje nema. Smatra da neugodni mirisi nastaju i zbog isparavanja procjednih voda.
Vili Basanesse (SDP) ocijenio je da je projekt Kaštijuna u Istri doživio kolaps te da posljedice plaćaju građani.
- Štetno djeluje na zdravlje prvenstveno zbog ljudskog faktora na svim razinama, od države, lokalne politike do takozvanih stručnjaka. Cijenu danas plaćamo svi, a neki koji su odgovorni i danas su među nama. Svima nam je jasno da je lokacija bila pogrešna, no oni koji su gurali projekt govorili su da je lokacija dobra i to se moralo dogoditi, kazao je Bassanese.
Kao jednu od ključnih pogrešaka naveo je ograničeni kapacitet postrojenja, pri čemu se, prema njegovu mišljenju, nije dovoljno vodilo računa o sezonalnosti i povećanim količinama otpada tijekom turističke sezone.
HDZ-ov vijećnik Endi Rimanić također je na odgovornost pozvao vlasnike.
- Osam godina gledamo loše upravljanje, prebacivanje krivnje i vrijeme je da se prestane gurati glava u pijesak. Kaštijun je zakazao u političkom upravljanju a njime su upravljale lokalne vlasti predvođene IDS-om, uz potporu SDP-a. Projekt koji je trebao biti moderna karika sustava gospodarenja otpadom, sveo se na odlagalište otpada gradova i općina, dok županijski Plan gospodarenja otpadom još nije donesen, naveo je Rimanić i poručio:
- Vrijeme je da karte stavimo na stol i snažnije uključimo Vladu. Nije točno da je Istra ostavljena na cjedilu niti da Vlada ne želi sudjelovati u rješavanju problema. Vlada je spremna razgovarati, poručio je Rimanić.
IDS-ov vijećnik Dalibor Paus upozorio je da se mora razgovarati o političkoj odgovornosti, ali je istodobno podsjetio na odgovornost Vlade koja ne želi preuzeti odgovornost zbog otpada u Gospiću. Kao jedno od mogućih rješenja predložio je pronalazak nove lokacije i izradu predstudije za još jedan centar za gospodarenje otpadom.
Suzana Jašić je podsjetila i na sjednicu održanu 26. srpnja 2017. godine, odnosno snimku od 47. minute nadalje, kada je, kako je navela, IDS-ov Valerio Drandić govorio kako će Kaštijunu biti potreban biootpad za proizvodnju SRF-a, odnosno goriva iz otpada.
Vijećnica Možemo! Dušica Radojčić kritizirala je način na koji se javnost informira o problemima Kaštijuna. Istaknula je da su prezentaciju koju je predstavio Bojan Blagonić građani trebali dobiti od samih vlasnika centra.
- Kada posao institucija odrade građanske inicijative, a reakcija vlasnika uslijedi tek nakon toga, tako se stvara nepovjerenje, upozorila je.
Ocijenila je da postojeće postrojenje ne radi u skladu s dozvolama i upozorila na kršenje temeljnih prava stanovnika okolnih naselja. Radojčić je navela da se trenutačno mijenja Zakon o gospodarenju otpadom te da bi trebalo inzistirati na izmjenama koje bi omogućile da se višak otpada, kada je to potrebno, odvozi na druge lokacije.
Istaknula je da je ministrici uputila zastupničko pitanje o mogućnosti nadogradnje postrojenja za biostabilizaciju na Kaštijunu.