Tatjana Uzelac: Na pet minuta udaljenosti ili na 500 metara mora biti dostupno najmanje 16 kvadrata zelene površine po stanovniku * Ogroman je problem cijeli istočni dio Pule. To je najveći toplinski otok u gradu! Po GUP-u su tamo ucrtane poljoprivredne površine, a u stvarnosti ih više nema, što zbog požara, što zbog drugih faktora. Taj nedostatak zelenila treba pod hitno nadomjestiti. I zato u Puli hitno treba provesti urbanu sanaciju na čak 900 hektara površine
Tatjana Uzelac: Na pet minuta udaljenosti ili na 500 metara mora biti dostupno najmanje 16 kvadrata zelene površine po stanovniku * Ogroman je problem cijeli istočni dio Pule. To je najveći toplinski otok u gradu! Po GUP-u su tamo ucrtane poljoprivredne površine, a u stvarnosti ih više nema, što zbog požara, što zbog drugih faktora. Taj nedostatak zelenila treba pod hitno nadomjestiti. I zato u Puli hitno treba provesti urbanu sanaciju na čak 900 hektara površine
Tatjana Uzelac, diplomirana inženjerka građevine koja je nagrađena nacionalnom nagradom za projekt kišnih vrtova kojima je gotovo riješen problem poplava u Puli, te arhitekt, magistar u urbanim strategijama Bruno Juričić, vodeći su autori Strategije zelene urbane obnove Pule do 2030.godine, čije će nepoštivanje za posljedicu u relativno brzoj budućnosti, sukladno EU standardima, imati poreze na CO2.
Nije nebitno da je ovaj dvojac razradio metodologiju uvođenja zelene infrastrukture i kružne ekonomije u prostorne planove i projektiranje, što je važno prilikom raspisivanja natječaja za javnu nabavu i projektiranje novih zgrada, ali i za brownfield investicije u postojeće objekte.
Danas popodne će gradski vijećnici odlučivati o prihvaćanju ove strategije, čiji je cilj, među ostalim, uspostava 300 hektara novih zelenih površina zasađenih stablima do 2030. godine.
Ovaj stručni tandem u 'prvom čitanju' predstavio je strategiju na sjednici Gradskog vijeća prije tri mjeseca, da bi u međuvremenu pristiglo 50-ak primjedbi koje su, veli nam u uvodu Tatjana Uzelac, gotovo sve prihvaćene.
Vijećnica Možemo! Dušica Radojčić zatražila je na prvom čitanju strategije koncem listopada u zeleni katastar Pule uvedu i Muzil, Vallelunga, dio štinjanskog priobalja, Karšiole?
Uzelac: Od početka su navedeni u strategiji. Mi smo ih naveli kao urbane točke, ali smo prepustili prostornim planerima da odrede veličinu tih točaka. Mi smo naveli sve. Strategiju smo radili ina osnovu austrougarskog vojnog pojasa.
Juričić: Kritika ili naputak vijećnika Možemo! ticao se nečeg što trebaju odraditi prostorni planeri. Postoji razlika između strategije i prostornog planiranja.
Uzelac. Sad su u izradi izmjene GUP-a pa se može i u tom pravcu djelovati.
Što su tražili građani u primjedbama?
Uzeac: Tražili su nove pješačke i biciklističke staze, da se ne sade oleandri jer su otrovni. Važno je reći da Pula ima ogromne zelene površine, ali nisu svima jednako dostupne. Novi pravilnik o prostornom planiranju od 1. siječnja regulira da mora biti na pet minuta udaljenosti ili na 500 metara dostupno najmanje 16 četvornih metara zelene površine po stanovniku.
Što ćemo s betoniranim Kaštanjerom, Monvidalom?
Uzelac: Šijanska šuma podmiruje skoro cijeli grad, ali je mnogima udaljena. No, pravi je problem cijeli istočni dio Pule, gdje su po GUP-u ucrtane poljoprivredne površine, a u stvarnosti ih više nema, što zbog požara, što zbog drugih faktora. Taj nedostatak zelenila treba pod hitno nadomjestiti. To je najveći toplinski otok u gradu! I zato u Puli hitno treba provesti urbanu sanaciju na čak 900 hektara površine.
Juričić: U studiju su uključene i zgrade, od sanacije starih do planiranja novih, ali na prihvatljiv način, odnosno od odabira materijala za gradnju do smanjenja otpada pri gradnji. Otpad je greška dizajna jer sve što planirate ima neku uporabnu vrijednost, i to višestruku.
Tatjana Uzelac: "Evo vam samo jedan primjer da se vidi koliko je to otišlo daleko: cementara Nexe iz Našica je prošle godine uložila 300 milijuna eura u novu tehnologiju za smanjenje ugljičnog dioksida, a cementara Holcim iz Koromačna sada radi tehnologiju i idu na spuštanje 75 posto CO2. Znači, nije to samo nešto ‘zeleno’, nego je to stvarno novi iskorak, novo razmišljanje, kompletno novi sustav upravljanja i gospodarstva"
Što je sada prioritet?
Juričić: Najvažnije je sada učiniti zeleni katastar jer će se u suprotnom plaćati penali na ugljični dioksid. No 'zeleno' ne znači, kao što velika većina misli, samo zelene parkove i stabla, već i postojeće zgrade, brownfield područja, uporabljeni materijali, na kraju i reciklirani materijali. Pulske tvrđave, iako u prostornim planovima nemaju zelenu već markicu druge boje, također su dio zelene infrastrukture, jer ne stvaraju ugljični dioksid, dok ga nova gradnja, (zauzimanjem nove površine, transportom, električnom energijom, materijalima) stvara. Kad se brownfield investicije (ulaganja u postojeće kapacitete) spoji sa zelenim površinama, to je pun pogodak.
Uzelac: Da biste mogli potraživati sredstva za novu izgradnju, morate imati nulto stanje CO2, osim s postojećim zelenim površinama, stablima, i sa svim nekretninama u gradskom vlasništvu jer oni ne stvaraju novi ugljični dioksid CO2. Evo vam samo jedan primjer da se vidi koliko je to otišlo daleko: cementara Nexe iz Našica je prošle godine uložila 300 milijuna eura u novu tehnologiju za smanjenje ugljičnog dioksida, a Holcim iz Koromačna sada radi sada tehnologiju i idu na spuštanje 75 posto ugljičnog dioksida. Znači, nije to samo nešto ‘zeleno’, nego je to stvarno novi iskorak, i novo razmišljanje, kompletno novi sustav upravljanja i gospodarstva.
Koliko se u zelenu infrastrukturu uključuju građevinari?
Uzelac: Pametni investitori ulaze u zelenu infrastrukturu, kad su posrijedi fasade, krovovi. NBS sustavi ('rješenja u skladu s prirodom'') su jeftiniji, prilagođeni klimatskim promjenama. Krovni vrtovi zadržavaju oborinske vode minimalno 24 sata, velika većina ne treba navodnjavanje. U kišnim vrtovima košnja trave je jedanput, a ne 12 puta kao dosad.
Juričić: Kad je u pitanju energetska učinkovitost fasada, umjesto 15 centimetara izolacije, dovoljno je tri milimetra tekućeg pluta. On je posebno pogodan za stare građevine, za profilacije pročelja ako su zgrade pod konzervatorskom zaštitom. Pluto je ekološki materijal.
Ali je skup?
Uzelac: Novi materijali su trenutno sigurno skuplji zbog ulaganja u tehnologiju, ali u životnom vijeku građevine u konačnici sigurno isplativiji. Jer, osim financijske konstrukcije sada se gleda i ona ekonomska. To nije isto. Financijsku čini novac, a ekonomsku i ostale dodane vrijednosti, u konačnici smanjenje potrošnje struje odnosno nula CO2.
Strategija podrazumijeva dva nova centralna gradska parka, na Kaštijunu i Pragrandeu. Pustimo trenutno Kaštijun zbog smrada i problema odvoza otpada. Je li Pragrande moguće transformirati u park do strategijske 2030. godine, dakle za nepunih šest godina?
Uzelac: Jako je to jednostavno. Nije to ne znam kako velika investicija. Pragrande je očuvana gradska površina, ali sada nepristupačna i neuređena. Tamo svakako treba paziti i osigurati pojas za životinje, koje šetnice neće ugrožavati. velik je to prostor, 20 do 30 hektara.
Je li onda najveći problem mentalni? Svijest? Neznanje?
Tatjana Uzelac: Da, taj bi park trebao biti održavan, vizualno lijep, da ljudi dolaze tamo, da Pula napokon ima novi centar koji neće biti betoniran. Pula zaslužuje centralni park!
Što se tiče Kaštijuna, on je svima problem, no nama je rješenje. Za kružnu ekonomiju treba minimalno 200 tisuća ljudi , ne može to biti kružna ekonomija samo grada Pule nego cijele Istre, a možda i šire, to još ne znamo… Tamo je državno vlasništvo koje se može staviti u svrhu gradskog parka. Tako je u Europi, Njemačkoj, Sloveniji. Konkretno, imate u Ljubljani deponij koji je saniran i napravljen javni park. To znači dakako da nema smrada i da nikom ne smeta. Kaštijun može biti pokretačka snaga novog razmišljanja i rada.
U strategiji zelene urbane obnove Pule do 2030. važno je citirati ovaj dio o modelu kružnog gospodarenja prostorom i NBS sustava odvodnje površinskih i oborinskih voda. NBS ('nature-based solution') znači 'rješenja u skladu s prirodom'.
"Razvoj nekog područja, urbanizacija i promjena namjene zemljišta utječe na režim tečenja površinskih i oborinskih voda, njihov volumen i raspodjelu te njihovu dispoziciju. U skladu s tim može se reći da planiranim namjenama novih površina stanovanja, industrijskih zona, cestovnih pravaca i drugih namjena direktno utječemo na okoliš i hidrološki ciklus".
- Otjecanje u urbanim sredinama različito je nego u prirodnim. U prirodnim sredinama najveći dio voda infilitrira se u podzemlje dok kod urbanih sredina različitom namjenom površina – objekti, prometnice, parkirališta i drugi vodonepropusni objekti mijenjaju osnovne komponente otjecanja. U urbaniziranim sredinama manji dio infiltrira se u podzemlje, razina podzemne vode opada, smanjuje se podzemno otjecanje, a nedostatkom zelenila smanjuje se i količina oborine koja isparava u atmosferu.
- NBS pristup odvodnji znači maksimalno oponašati odvodnju kao u prirodi pomoću ekonomski prihvatljivijih rješenja od klasičnog sustava, s minimalnim utjecajem na okoliš, unutar sliva, kroz prikupljanje, usporavanje, retencioniranje, infiltraciju i evapotranspiraciju uz prirodno pročišćavanje voda prije nego se ispuste u okoliš.
- To je suprotno načinima uobičajenih, klasičnih sustava odvodnje gdje se voda što brže izvodi iz sliva i točkasto pročišćava prije ispuštanja u konačni recipijent. Rješenja koja se daju NBS pristupom trebaju biti takva da sustav koji je predviđen bude jednostavan za upravljanje, zahtijeva malu ili nikakvu potrebu za energijom (osim izvora iz okoliša kao što je sunčeva energija itd.), te ekološki i estetski ne samo prihvatljiv nego i atraktivan.
U Republici Hrvatskoj prvi takvi sustavi primijenjeni su u Puli i Rovinju, a nakon 10 godina primjene takvih sustava vidljive su značajne promjene u zaštiti od poplava, ekonomskoj isplativosti, socijalnoj prihvatljivosti te utjecajima na okoliš i prilagodbu klimatskim promjenama, posebno vidljivu u smanjenju CO2.
Provedba NBS rješenja u Gradu Puli počela je 2007. godine projektom rekonstrukcije i odvodnje ulice Vladimira Nazora u Puli. Nakon izgradnje ulice, 2011. godine vidjelo se da način na koji je riješena odvodnja NBS sustavima funkcionira na najviše opterećenom središnjem gradskom slivu te da bi takvi sustavi mogli funkcionirati i na drugim dijelovima grada
Za svaki projekt napravljena je pored toga i analiza (jednostavnom metodom Schueler, 1987) godišnjeg tereta zagađenja te su se npr. za ulicu Vladimira Nazora dobile sljedeće vrijednosti: prije rekonstrukcije teret zagađenja: 2309,02 kg godišnje, nakon rekonstrukcije 270,34 kg zagađenja. Ušteda u samoj izvedbi bila je 100.000 eura
Neki od izgrađenih sustava odvodnje NBS sustavima u Gradu Puli:
1. Rotor Šijana – Šijanski sliv
2. Trg kralja Tomislava – Sliv Vidikovac-Veruda
3. Gradska obilaznica – Istočni sliv Pragrande
4. Smanjenje utjecaja na mješoviti sustav odvodnje gradske obilaznice – trgovački centar Pula City mall
5. Dječje igralište Valdebek
6. Lošinjska ulica – centralni sliv Pragrande
7. Nazorova ulica – centralni sliv Pragrande
Svi izgrađeni sustavi imaju i dodatne koristi osim onih vezanih za klimatske utjecaje, a to su:
- ekološki ( povećanje bioraznolikosti, pčele, leptiri i ostali kukci koji su prepoznali nova staništa u gradu)
- ekonomski – društveni – omogućeno dodatno druženje ljudi i socijalizacija, na Trgu kralja Tomislava otvoreni su i dodatni sadržaji: projektni biro, dućan ekoloških proizvoda, bistroi domaće hrane i napitaka)
-. financijsko – ekonomski – smanjenje početne investicije, smanjenje u održavanju, smanjenje teret zagađenja i u konačnici smanjenje CO2
Inicijativa rješavanja plavljenja NBS sustavima se nastavlja i dalje, a dio koji je još ostao za napraviti da bi se u potpunosti riješila plavljenja grada su:
- Ulica 43. Istarske divizije – cca 10 milijuna eura ( iz razloga potpune rekonstrukcije s ostalom infrastrukturom)
- Arsenalska ulica – cca 5 milijuna eura ( iz razloga potpune rekonstrukcije s ostalom infrastrukturom)
- Ulica Marsovog polja i nastavak Nazorove ulice do Trga Republike - cca 5 milijuna eura.
Rješenja treba planirati u multidisciplinarnoj suradnji u prostornom planiranju, urbanom projektiranju, krajobraznoj arhitekturi te posebno upravljanju vodama na nivou sliva, kaže se u strategiji.
Gradonačelnik Filip Zoričić zahvalio se autoru izložbe Hoyki što je na svoj način sačuvao baštinu te slike i identitete povijesnih pozicija koje mi, koji ih živimo svaki dan, niti ne vidimo te ih sada kroz njegovo oko vidimo puno jasnije i bolje
Izmjene će se izvršiti na liniji 1 Šijana-Stoja-Šijana i na liniji 25c Pula-Medulin-Ližnjan-Pula * U periodu od 10. - 13. svibnja djelatnici Pulaprometa vršiti će izmjene redova vožnje (naljepnica) na stajalištima javnog gradskog i prigradskog prijevoza
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
