Tek trećina žena izabranih u lokalnoj vlasti, strankama jeftinije platiti kaznu

 Žene čine tek nešto više od 30 posto izabranih u lokalnoj vlasti, pokazuje istraživanje Ženske mreže Hrvatske predstavljeno u petak na okruglom stolu o paritetu u Zagrebu, na kojem je upozoreno da stranke radije plaćaju kazne nego da poštuju zakonsku kvotu za žene na listama.

Na lokalnim izborima 2025. na listama je bilo gotovo 43 posto kandidatkinja, ali je izabrano tek nešto više od 30 posto žena, a samo 19 posto lista imalo je ženu na prvom mjestu, rekla je Mirjana Kučer iz splitske udruge Domine, predstavnica istraživačkog tima Ženske mreže Hrvatske.  Među županima, gradonačelnicima i načelnicima žena je samo 14 do 15 posto.

Od 2017. do 2025. zastupljenost žena u lokalnoj politici porasla je za oko tri posto. Kad bi se takav rast nastavio, paritet bi se, prema njezinim riječima, postigao tek za 20 do 25 godina.

U fokus grupama u Zagrebu, Splitu, Bjelovaru, Pakracu i Križevcima istraživačice su razgovarale s 24 lokalne političarke. Žene, kako je rekla, “uvijek ulaze zato što su visoko motivirane, zato što žele promjene”, ali se i dalje suočavaju sa seksizmom, omalovažavanjem i medijskim linčom. Mnoge zbog toga i zbog obiteljskih obveza nakon prvog mandata odustaju.

Koordinatorica Ženske mreže Hrvatske Sanja Juras upozorila je da “kvote bez sankcija često ostaju mrtvo slovo na papiru” te da se mreža zalaže za paritet 50:50.

Pravobraniteljica: Stranke radije plaćaju kazne

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić upozorila je da se kvota od 40 posto, propisana od 2008., redovito krši: nije je poštovalo 19 posto lista na parlamentarnim i 17 posto na lokalnim izborima. 

Stranke, kako je rekla, radije plaćaju novčane kazne nego da poštuju zakon, a podaci o prekršajnim postupcima nisu dostupni. Upozorila je i da su žene na listama često nisko rangirane, a najmanje ih je među nositeljima lista.

Gradska zastupnica Iva Ivšić (Možemo) upozorila je pak u raspravi da su se kazne izricale čak i kad je na listama bilo previše žena.

Ljubičić predlaže odbacivanje lista koje ne poštuju kvotu i uvođenje paritetnog ili poluparitetnog modela, u kojem se na listi naizmjence redaju kandidati i kandidatkinje. Odbacivanje lista Ustavni sud ukinuo je 2015., ocijenivši da je novčana kazna razmjernija.

Bivša predsjednica UN-ova Odbora za uklanjanje diskriminacije žena (CEDAW) Dubravka Šimonović zalaže se da se paritet upiše u Ustav i Zakon o ravnopravnosti spolova, “jer se upravo sad razmatraju zakonske izmjene”.

Lugarić: 40 posto nije paritet, nego zakonski minimum

Predsjednica saborskog Odbora za ravnopravnost spolova Marija Lugarić (SDP) navela je da kvotu nije poštovalo 32 od 165 lista na parlamentarnim izborima 2024. i 343 od 2139 lista na lokalnim izborima 2025., a pravobraniteljica je u analizi presuda zabilježila i kaznu od samo 150 eura za jednu listu.

“U praksi to znači da je strankama jeftinije plaćati kaznu nego poštivati zakon”, rekla je Lugarić. Na parlamentarnim izborima 2024. žene su činile 42,1 posto kandidata, ali samo 17,8 posto nositelja lista, a izabrano ih je 37. Danas ih je 49, no razliku čine, kako je rekla, žene koje su ušle kao zamjene za muškarce koji su otišli na druge funkcije.

“Ako žene čine polovicu stanovništva, mi danas moramo ponovno objašnjavati zašto trebaju imati polovicu političke moći”, izjavila je Lugarić Hini.

Potpredsjednica Sabora Sabina Glasovac (SDP), koja je, kako je rekla, jedina žena u Predsjedništvu Sabora, poručila je da “kvote nisu nikakva privilegija”. “Kvote su jednaka šansa i to je demokracija”, rekla je.

Predsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba Matej Mišić (SDP) istaknuo je da je u zagrebačkoj Skupštini 45 posto žena, 21 od 47 zastupnika, ali da HDZ, Domovinski pokret i Jedino Hrvatska među deset zastupnika nemaju nijednu ženu.

U videoporukama su se obratile i zastupnice u Europskom parlamentu. “Jedno je donositi odluke o ženama, a drugo je donositi ih zajedno sa ženama”, poručila je Biljana Borzan (SDP), navodeći Finsku kao primjer zemlje sa znatno većom zastupljenošću žena u lokalnom vodstvu nego Hrvatska. 

“Smatram da naša borba uvijek traje i ona ne prestaje, bez obzira što netko kaže da danas imamo jednaka prava. Nemamo jednaka prava”, poručila je Željana Zovko (HDZ).

U zaključku okruglog stola moderatorica Marina Švagelj Jažić iz Ženske mreže Hrvatske, koja je vodila fokus grupu u Križevcima, istaknula je da prepreke s kojima se žene suočavaju nisu pitanje njihove osobne motivacije, “već sustavni problem koji zahtijeva i sustavna rješenja”. Istaknuto je da treba razlikovati formalni ulazak žena u politiku od njihove stvarne mogućnosti da ravnopravno suodlučuju i upravljaju javnim resursima.