Neki bi do dugogodišnjeg ekskluzivnog prava na uređenu plažu mogli i bez javnog natječaja - to su hoteli, kampovi i turistička naselja ako je plaža "s turističkim sadržajima izgrađenim izvan granice pomorskog dobra povezana u funkcionalnu, infrastrukturnu i prostornu cjelinu". Čak i samo jednu ugostiteljska ili smještajna jedinica u području ugostiteljsko turističke namjene izvan naselja omogućiti će koncesiju na plažu bez javnog natječaja
Neki bi do dugogodišnjeg ekskluzivnog prava na uređenu plažu mogli i bez javnog natječaja - to su hoteli, kampovi i turistička naselja ako je plaža "s turističkim sadržajima izgrađenim izvan granice pomorskog dobra povezana u funkcionalnu, infrastrukturnu i prostornu cjelinu". Čak i samo jednu ugostiteljska ili smještajna jedinica u području ugostiteljsko turističke namjene izvan naselja omogućiti će koncesiju na plažu bez javnog natječaja
Sandra Benčić, saborska zastupnica Možemo!, Đuro Capor, vijećnik stranke Srđ je grad u dubrovačkom Gradskom vijeću i Dušica Radojčić, vijećnica Možemo! u pulskom Gradskom vijeću pojasnili su na jučerašnjoj tribini pod nazivom "ZA slobdne plaže" sporne odredbe prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, koji je trenutno na javnom savjetovanju.
Odredbe tog Zakona izazvale su veliko negodovanje na cijeloj obali, a glavni razlog je što građani prepoznali da njegov cilj nije, kako tvrdi Vlada, zaštita pomorskog dobra, već njegovo iskorištavanje i privatizacija putem višedesetljetnih koncesija.
Pomorsko dobro je opće dobro svima na korištenju pod jednakim uvjetima. Tako stoji i na početku Zakona.
Kvaka je u brojnim zakonom predviđenim iznimkama koje to pravilo poništavaju. O tim je iznimkama u uvodnoj prezentaciji govorila Dušica Radojčić, naglasivši da su predložena rješenja očita posljedica lobiranja izravno zainteresiranih skupina odnosno njihovih apetita za dodatnom zaradom putem komercijalizacije obale i ekskluzivnog prava na korištenje nečega što što je do sada bilo opće dobro. Obalni je prostor najvrjednije javno dobro preostalo nakon pljačkaške pretvorbe i privatizacije, a ovim se Zakonom ona samo nastavlja. Istaknula je uvođenje obaveze davanja koncesije za gospodsarsko korištenje
uređenih plaža.
Gospodarske djelatnosti koje je prema važećem zakonu moguće obavljati putem koncesijskih odobrenja (na pulskim je plažama trenutno izdano stotinjak takvih odobrenja), prema novom Zakonu bilo bi moguće obavljati samo putem koncesija na plaže. Koncesijska odobrenja (ili dozvole, po novom Zakonu) bilo bi moguće izdati samo na prirodnim plažama.
Neki bi do dugogodišnjeg ekskluzivnog prava na uređenu plažu mogli i bez javnog natječaja - to su hoteli, kampovi i turistička naselja ako je plaža "s turističkim sadržajima izgrađenim izvan granice pomorskog dobra povezana u funkcionalnu, infrastrukturnu i prostornu cjelinu". Čak i samo jednu ugostiteljska ili smještajna jedinica u području ugostiteljsko turističke namjene izvan naselja omogućiti će koncesiju na plažu bez javnog natječaja.
S obzirom da će o tome što je "funkcionalna gospodarska cjelina" odlučivati jedinice lokalne i područne samouprave, možemo zamisliti što će s pomorskim dobrom učiniti korupcija i pogodovanje.
Benčić je dala širi kontekst povezujući Zakon o pomorskom dobru sa Strategijom razvoja turizma, o kojoj se nedavno raspravljalo u Saboru i koja ne rješava niti jedan od gorućih problema pretjerane turistifikacije i preizgrađenosti obale. Ta se Strategija svodi na povećanje broja gostiju, a ne kako do više koristi za zajednicu, premda je poznato da više od 65 posto prihoda od turizma odlazi izvan zemlje. Njom je zacrtano povećanje udjela hotelskog smještaja u turističkim kapacitetima, pa se investicije u izgradnju hotela žele potaknuti ekskluzivnim pravom korištenja plaža.
Istaknula je i da je problem u tome što je Vlada različitim izmjenama poreznih zakona smanjila prihode gradova i općina, ne napravivši ništa da taj manjak prihoda kompenzira. Zato su JLS spremne podržati svaku, pa i najgoru investiciju i gradnju, samo kako bi osigurale prihod od komunalnog doprinosa i naknada. U monokulturi turizma te se investicije smještaju na obali i postaju presudan faktor devastacije priobalja (podsjetivši da je upravo argumentacija komunalnog doprinosa bila glavi argument gradonačenika i investitora u slučaju Lungomare).
Benčić se osvrnula i na poražavajuću činjenicu da se Zakon nije uopće dotakao zaštite pomorskog dobra kao prirodnog dobra i vrlo ugroženog eko-sustava o kojem ovisi ribarstvo. Najavila je da će čitava opozicija u Saboru stati u zaštitu pomorskog dobra i tražiti drugačiju regulaciju, ali i naglasila da inicijativa neće biti uspješna ostane li samo na saborskoj opoziciji - ako se građani ne uključe i ne izraze svoje negodovanje, bez građanskog pritiska neće doći do promjene, Vlada ima većinu i usojit će Zakon.
Đuro Capor je svoje izlaganje započeo s tekstom transparenta na jednom od prosvjeda u Dalmaciji organiziranog zbog prijedloga Zakona: "Koncesiju ne tražim niti bih vam je dao".
Nastavio je govoreći o puzajućoj privatizaciji nečega što pripada svima nama, o posezanjima kojih će biti još i koje vidi kao dio širih nastojanja Vlade koja su u suprotnosti s interesom zaštite okoliša priobalja i interesa lokalne zajednice. Ta se nastojanja mogu iščitati i razumjeti tek kad se usporede sa Strategijom razvoja turizma, prostornim planovima, strategijama gospodarskog razvoja i drugim dokumentima - tek se tada u cijelosti može razumjeti intencija zakonodavca.
Opisao je situaciju u Dubrovačko-neretvanskoj županiji koja ima oko 100.000 turističkih kreveta i raste za 5 do 6.000 kreveta u privatnom smještaju svake godine, u kojoj u 50 novoplaniranih izdvojenih turističkih zona na obali stane još 50.000 kreveta.
Mogućnost "funkcionalne cjeline" tih novih objekata s plažom vidi kao priliku za podizanje vrijednosti zemljišta špekulantima, kojima će to biti prilika za veliku dodatnu zaradu. Posljedica takvog nerazumnog povećanja i monokulture turizma snosi lokalna zajednica, koja s tim modelom ne može živjeti, uništava se kultura, društvo i priroda.
Već sada nema dovoljno ljudi koji mogu opsluživati postojeći stupanj ovisnosti o turizmu. Do početka prave sezone u Dubrovniku je ove godine izdano 2000 dozvola za rad strancima, te se treba upitati što će biti kad se izgradi dodatnih 50.000 smještajnih jedinica. Interesi skupina mešetara su iznad odgovornog pristupa razvoju lokalne zajednice, zaključio je Capor.
U Hrvatskoj živi 3,9 milijuna Hrvata, u prošloj godini rođeno je 32.170 djece, dok je umrlo 51.275 osoba. To znači, naveo je Plenković, da nam se na dan rodi 88 djece, a umre 140 osoba. U prvih deset mjeseci ove godine rođeno je svega 26.749 djece, dok je umrlo 43.275 osoba
''Da bilo tko nekoga pozove na kavu SMS-om ili mobitelom, osoba svojevoljno odlučuje hoće li otići na tu kavu ili neće. Ja osobno, da me nepoznati broj zove, sigurno sam da ne bi otišla na tu kavu", kazala je državna tajnica * "Drugo, činjenica je da se sastanak dogodio, a gospodin Kekin, kad je vidio da je u zabludi, nije otišao nego je ostao više od 15 minuta i razgovarali su o nečemu o čemu mi ne znamo", rekla je Petrijevčanin Vuksanović
'Njegov se posao odvija u birtiji, kako mi je sam rekao. Nađe se s predstavnikom neke firme koja razmatra da uzme njegovu pjesmu, onda se nađe s nekim iz Gornjih Drenovaca koji bi radio svirku za kirbaj, pa se nađe s kim tko hoće da mu se napiše pjesma, itd. Meni to u sto godina ne bi palo na pamet da je to klopka pravog Nikice Jelavića, a vi možete tvrditi da sam ja naivna'', kazala je
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
