Politika i društvo

tužna obljetnica

U Mariji Gorici održana komemoracija romskim žrtvama ustaškog zločina

Na mjesnom groblju u Mariji Gorici u nedjelju je prvi put održan komemorativni skup u znak sjećanja na stradanje skupine Roma u selu Hrastini, koje su u noći s 24. na 25. travnja 1945. godine ubili pripadnici ustaških jedinica iz Jasenovca


 
3 min
HINA
HINA/ Tomislav Pavlek

Na mjesnom groblju u Mariji Gorici u nedjelju je prvi put održan komemorativni skup u znak sjećanja na stradanje skupine Roma u selu Hrastini, koje su u noći s 24. na 25. travnja 1945. godine ubili pripadnici ustaških jedinica iz Jasenovca

Na mjesnom groblju u Mariji Gorici u nedjelju je prvi put održan komemorativni skup u znak sjećanja na stradanje skupine Roma u selu Hrastini, koje su u noći s 24. na 25. travnja 1945. godine ubili pripadnici ustaških jedinica iz Jasenovca.

Komemoraciju je organizirao Savez Roma u Republici Hrvatskoj "Kali Sara", koji je uredio spomenik u suradnji s Općinom Marija Gorica i saborskim zastupnikom romske i skupine nacionalnih manjina Veljkom Kajtazijem. 

Kajtazi, na čiji je prijedlog spomenik uređen, istaknuo je da je tu počinjen jedan od najvećih ustaških zločina nad Romima i Sintima za vrijeme NDH, o kojemu se do sada malo znalo i govorilo.

U konkretnom slučaju dugo se mislilo, i pogrešno interpretiralo, da se radi o pripadnicima židovske zajednice iz Njemačke i Austrije, a da su zločin nad njima počinili pripadnici nacističkih SS postrojbi njemačkog okupatora, rekao je Kajtazi.

No, zločin su počinili pripadnici ustaških jedinica iz Jasenovca - prvi ustaški obrambeni zdrug tzv. Luburićevci, naveo je.

Stoga, uz obnovljeno spomen-obilježje, rekao je, javnost žele upoznati s povijesnim činjenicama i tragedijom romskog naroda tijekom Drugog svjetskog rata.

Nacistička politika protiv Roma i Židova rezultirala je njihovim sustavnim progonom na ovim prostorima, rekao je Kajtazi istaknuvši da se toga moramo kontinuirano prisjećati kako se nikada više ne bi ponovilo.

Naša je moralna obaveza i politička dužnost, dodao je, da sve žrtve ustaškog zločina dostojno komemoriramo i istodobno na svakom mjestu zatiremo svaki trag nacizma te isključivanja drugog i drugačijeg na temelju entitetskih odrednica.

Posebno se to odnosi na žrtve koje su do sada bile anonimne ili zaboravljene, poput 43 romske žrtve maskara iz Hrastine, poručio je Kajtazi, ocijenivši da se nije radilo o pojedinačnim slučajevima već o planinskom istrebljenju cijelog jednog naroda.

Predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske Franjo Habulin poručio je da istinu treba ponavljati kako ne bi pala u zaborav te da se danas odaje počast nevinim ljudima koji su stradali od ruke ustaških zločinaca, od režima za koji, upozorio je, govore da je bio težnja hrvatskih građana.

No, on to nije bio niti je mogao biti, rekao je Habulin naglasivši da su žrtve nevini ljudi kojima je kolektivno presudio rasni zakon prema kojem neki nisu imali pravo na život.

Stoga je naša dužnost, rekao je, sačuvati sjećanje na njih kako ih mrak povijesnog revizionizma, koji buja i cvate već 30 godina, ne bi prekrio i ne smiju biti zaboravljeni. Ljudi kojima odajemo počast su kao i mnogi drugi dali svoje sutra za naše danas, budimo im zahvalni i poštujemo njihovu žrtvu, poručio je Habulin.


Nastavite čitati

PULSKA MUZIKOLOGINJA LADA DURAKOVIĆ: "Thompson je ogledalo poraza kulturne politike i sustavnog uzmicanja institucija pred agresivnijom desnicom, ali i anestetik za frustracije"

"Ustaško znakovlje na Thompsonovim koncertima nije više skandal, nego dio procesa institucionalne normalizacije povijesnog revizionizma a on pobuđuje kolektivna afektivna stanja, trenutke u kojima masa dijeli neki zajednički osjećaj - tugu, ponos, prkos, euforiju. Na probleme poput materijalne nesigurnosti, kulturne dezorijentacije, simboličke praznine - tko smo mi, što smo preživjeli, za što smo se borili, je li to ta Hrvatska koju smo sanjali - Thompson nudi odgovore“, ističe Lada Duraković „a njegovi odgovori glase: tvoja je patnja legitimna, pripadnost hrvatskom narodu sveta, tvoja žrtva je zaista zabilježena u povijesti"

Ministar vanjskih poslova Grlić Radman obavijestio Europu da se Hrvatima uskraćuje ulazak u Srbiju

Ministar je dodao da je od kolovoza prošle godine za 50 hrvatskih građana ili bio zapriječen ulaz u Srbiju ili se "radilo o uskraćivanju dozvole boravka, čak i protjerivanja onih koji su već bili u Srbiji" jer predstavljaju navodnu sigurnosnu prijetnju * Istovremeno, Ministarstvo vanjskih poslova preporučilo je svim državljanima da odgode sva putovanja u Srbiju koja nisu nužna s obzirom i na to da često dolazi do nasumičnog blokiranja prometnica zbog građanskih prosvjed

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.