U VALTURI UPOLA MANJE PUTNIKA NEGO PRIJE KRIZE Dok Zadar obara rekorde a Split prestiže Zagreb, Zračna luka Pula posluje s pola snage

Oporavlja li se Zračna luka Pula od kriznih godina pandemije? Odgovor je, nažalost, još uvijek ne.

Kriza izazvana pojavom virusa Covid-19 pogodila je civilno zrakoplovstvo snažnije nego ijedna u povijesti, prepolovivši u svega nekoliko mjeseci broj komercijalnih letova na globalnoj razini. Prema nekim procjenama, naime, svijet je početak pandemije dočekao s nešto ispod 50 milijuna letova i približno 4.8 milijardi putnika godišnje, da bi se već prve krizne godine ovaj broj spustio na ispod dvije milijarde i tek neznatno podigao godinu kasnije.

Drastično je ovo poremetilo procjene iz bezbrižnih godina prije pandemije koje su najavljivale da će do 2037. godine putničkim zrakoplovima godišnje letjeti preko osam milijardi putnika. Godine krize započete značajnim otkazivanjem letova isprva su stidljivo, a zatim i vrlo agresivno dovele do smanjenja broja zaposlenika u kompanijama i zračnim lukama i konačno do  smanjenog prometa. Civilno je zrakoplovstvo, sada je to sasvim jasno, iz krize izašlo kao jedan od najtežih gospodarskih ranjenika, značajno potkresanih krila.

Foto Manuel Angelini

Pula daleko od zlatnih brojki iz 2019. godine

U hrvatskim je zračnim lukama, u godinama koje su prethodile samom početku krize, poslovanje uglavnom odražavalo sliku blagostanja vidljivu diljem Europe. Pula je tako 2018. godine ponosno dočekala svog sedamstotisućitog putnika i nije se nazirala nikakva prepreka da uskoro dočeka i milijuntog. No, tada je sve pošlo po zlu.

Prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2020. godini Pula je doživjela pad poslovanja nezapamćen još od ratnih godina, izgubivši skoro 90 posto putnika u odnosu na godinu ranije. Pratio ju je Zadar s padom od 86 posto, a čak je i najveći Zagreb morao podnijeti udarac kojeg je donijelo smanjenje prometa od čak 73 posto.

Ali, već 2021. godine svijet se počeo oporavljati pa se i zrakoplovstvo počelo vraćati u stabilnost. Sporo, teško i ne bez žrtava, ali uglavnom sigurno. Povratak turizma na Jadran hrvatskim je zračnim lukama omogućio da prate svjetske trendove pa su prvi znakovi oporavka bili vidljivi već godinu dana nakon početka krize, da bi 2023. godine pojedine luke uspjele čak premašiti zlatno doba od prije pandemije. Pula, nažalost, nije među njima.

Zadar cvjeta, Split sustiže Zagreb, a Pula na pola snage

Iako će najprecizniju sliku stanja donijeti tek cjelogodišnji podaci, već i same brojke iz prvih devet mjeseci ove godine ukazuju na to da se brzina oporavka znatno razlikuje od grada do grada. Split je, primjerice, 1. listopada za samo osam posto zaostajao za ukupnim godišnjim brojem putnika u 2019. godini, dok su Zagreb i Dubrovnik bili 'kratki' za 18, odnosno 26 posto.

Zračna luka Pula, s druge strane, sa svojih 392.341 putnika na komercijalnim letovima, posljednjeg je dana rujna bila tek na pola godišnje brojke od prije četiri godine.

Ono što je vjerojatno najbolnije za najveći istarski aerodrom, podaci su iz Zračne luke Zadar koja je kraj posljednje pred-pandemijske godine dočekala s vrlo sličnim brojem putnika kao i Pula, ali je već u prvih devet mjeseci ove godine imala čak 45 posto više prometa nego 2019.

Štoviše, Zadar je, iako i sam izuzetno pogođen krizom, već 2022. godine, kada je većina zračnih luka još vidala rane, uspio premašiti brojke iz 2019. za 38 posto i po prvi put u svojoj polustoljetnoj povijesti dočekati milijuntog putnika. Zanimljivo je da je ovaj aerodrom ovako veliki uspjeh postigao s povećanjem broja letova od svega 24 posto.

Rast počeo, ali nije nastavljen

Vrijedi napomenuti da situacija u Puli nije djelovala posebno apokaliptično neposredno nakon krize, no postupni je rast  2022. zamijenila stagnacija koja je, nažalost, u konačnici Puli osigurala najgoru poziciju na tablici uspjeha hrvatskih aerodroma.

Kako bismo dobili još preciznije informacije, načinili smo i dodatnu usporedbu prvih devet mjeseci 2019. s istim razdobljem 2023. i uvjerili se da istarski aerodrom za 'kolegama' u prosjeku zaostaje i više nego što se na prvi pogled činilo.

Za razliku od Pule koja je posljednjeg dana rujna imala 45.5 posto manje prometa nego u istom razdoblju prije četiri godine, Zadar je sezonu završio s nevjerojatnih 1.132.729 putnika pa je stvarni rast u ovoj zračnoj luci u odnosu na 2019. i veći nego u prethodnoj usporedbi i iznosi čak 62.8 posto.

Podsjetimo, pulska je zračna luka, osim velikog broja komercijalnih, s početkom krize izgubila i strateški izuzetno važan jutarnji let za Zagreb, koji predstavlja nezamjenjivu poslovnu vezu s metropolom.

Nova je tablica pokazala i Zadar, iako daleko iznad ostalih, više nije usamljen na tronu zračnih luka koje ulaze u plus.

Zagreb u prvih devet mjeseci u odnosu na 2019. ima povećanje od 7,3 posto, dok se Split sa nešto stidljivijih 1,5 posto također doveo u sigurnu zonu. Još važnije od ovoga jest da se Split u rujnu približio trimilijuntom putniku, ali i pretekao Zagreb, postavši tako najprometnija zračna luka u prvih devet mjeseci godine. U skladu sa sezonalnošću, do kraja prosinca brojke će se vjerojatno ponovno vratiti u korist Zagreba koji najavljuje godišnji promet od 3,8 milijuna, no sasvim su dovoljan pokazatelj dobrog poslovanja Zračne luke Split.

Fiksni troškovi visoki, ali nepoznati

Poslovanje Zračne luke Pula jedna je od tema ovotjedne Skupštine Istarske županije pa je, u skladu s time, od tvrtke zatraženo očitovanje o poslovanju. Ipak, čini se da nećemo saznati konkretan plan oporavka niti kako se manjak prometa odrazio na financijsku situaciju u tvrtki. Županiji je naime, u odgovoru na zahtjev, umjesto izvješća o poslovanju, dostavljena Power Point prezentacija (dostupna ovdje) s prilično uopćenim podacima, u kojoj se navodi, primjerice, broj zaposlenih u turističkim djelatnostima smještaja, agencijskog poslovanja i hrane i pića, ali ne i broj zaposlenih u Zračnoj luci.

Podatak o zaradi i gubitcima nema i spominje se tek da su "fiksni troškovi na visokoj razini s obzirom na uslužnu i radno intenzivnu djelatnost". Iz operativnog dijela poslovanja podijeljen je tek podatak o broju letova i informacija da je razina prometa trenutno jednaka onoj iz 2016.

Izvješće sadržava i grafikon razvoja zrakoplovstva od 1945. na ovamo, a posebno posebno je zanimljivo da jednu cijelu stranicu zauzimaju ulomak Zakona o zračnim lukama kojim se opisuje njihova funkcija te podatak o vlasničkoj strukturi tvrtke.

Županija tako iz primljenog odgovora može "saznati" da je sama vlasnik 15 ove tvrtke, ali ne i njenu kadrovsku strukturu i financijsko stanje.

Istarsku smo županiju upitali je li ovakva vrsta izvješća zadovoljavajuća i postoji li neka dodatna kontrola poslovanja, a do primitka odgovora, iz dopisa ZLP-a izdvajamo još da se glavnim krivcima smanjenog prometa smatraju COVID kriza, oporavak od nje baziran na "autoturistima" te rat u Ukrajini.

Izlazak iz krize planiran je naručivanjem nekoliko studija, koje će, navodi se, obuhvatiti ulogu zračnog prometa na gospodarstvo i razvoj lokalne industrije i turizma, no nije poznato kada će biti naručene i koliko dugo će njihova izrada trajati, kao ni na koji će način one izravno pospješiti rad tvrtke.

Kao nezavidna okolnost navodi se i dominacija niskotarifnih zračnih prijevoznika koja povećava njihovu pregovaračku moć i stvara značajan pritisak na poslovanje zračne luke. S obzirom na to da su upravo Ryanair i Easyjet najviše povećali promet od 2020. godine, moglo bi se reći da se u Valturi ove aviokompanije istovremeno percipiraju i kao faktor oporavka i kao faktor njegovog usporavanja.

Konačno, kao značajan problem na putu poboljšanja poslovanja navodi se da Zračna luka Pula ima značajnu konkurenciju u ostalim zračnim lukama u regiji, poput Zagreba, Venecije, Ljubljane, Rijeke i Trsta.

Ipak, sudeći prema podacima Državnog zavoda za statistiku, poslovanje Zračne luke Rijeka i samo je poprilično loše da bi ovaj aerodrom susjedima bio značajna konkurencija. Zadru, uostalom, konkurencija ni zasmetala na putu uspjeha.