Udruga 'Primalja i obitelj' naplaćuje svoje radionice, a dobila je najviše novaca od Grada Pule. Na rang listi nije bila ni blizu vrha!

Grad Pula je na nedavno provedenom natječaju udrugama koje djeluju na području socijalne skrbi, zdravstva i veterinarstva dodijelio sredstva u ukupnom iznosu od 163.000 eura. Najviši pojedinačni iznos u području zdravstva, ukupno 10.541 euro za dva programa, pripao je udruzi „Primalja i obitelj“.

Riječ je o udruzi koja se bavi edukacijom i podrškom trudnicama, rodiljama i budućim roditeljima, pa je nesumnjivo riječ o društveno važnom radu. Ipak, pozornost privlači činjenica da su, po ocjenama stručnog povjerenstva, programi udruge završili tek na 23. i 38. mjestu ukupnog poretka. Dodatna pitanja otvara i podatak da je više sredstava od, primjerice, Lige protiv raka, Kluba žena liječenih od karcinoma dojke ili Društva osoba s tjelesnim invaliditetom južne Istre dobila udruga sudjelovanje na dvosatnoj radionici, gdje zna biti i do 20 polaznika, naplaćuje kroz obaveznu donaciju od 30 eura po osobi. Pritom na svojim društvenim mrežama i otvoreno promovira obrt „Primalja Teuta“, u sklopu kojeg predsjednica udruge Teuta Grdinić naplaćuje svoje usluge edukacije i savjetovanja. 

Pogledavši liste koje je objavio Grad Pula, zanimalo nas je kako se ta udruga naknadno našla na samom vrhu te hoće li se nakon izdašnog gradskog sufinanciranja radionice i dalje naplaćivati.

Sada su radionice - besplatne

Za početak smo nazvali Teutu Grdinić i upitali je jesu li radionice sada besplatne.

- Budući da smo nedavno dobili sredstva od Grada Pule, radionice će od sada biti besplatne i više se neće naplaćivati 30 eura po osobi – odmah nam je kazala Grdinić, što je tijekom razgovora više puta i potvrdila.

Na pitanje smatra li problematičnim to što se putem neprofitne udruge promovirao njezin vlastiti, komercijalni obrt, odgovorila je da na to dosad nije gledala na taj način te dodala da će s društvenih mreža ukloniti svaku takvu promociju. To je, kako smo ubrzo uočili, i učinila. A kako objašnjava činjenicu da su njezini programi, iako su na rang-listi povjerenstva bili 23. i 38., po dodijeljenim sredstvima na kraju završili na 1. i 6. mjestu?

- Stvarno sam se i ja iznenadila što smo ove godine dobili toliko. Mi se već godinama javljamo na te natječaje, ali uvijek dobijemo puno manje iznose. Ja sama pišem prijavu za program i zaista nemamo nekakvu vezu u Gradu ili nešto što bi nam omogućilo da dobijemo novce umjesto drugih. Za svaki sam program tražila maksimalnih 10 tisuća eura, dok su drugi očito tražili manje, pa je ispalo da smo dobili najviše – rekla je Grdinić.

Skok s 23. na 1. mjesto

I doista, za svaki su program udruge mogle tražiti maksimalno 5.000 eura u području socijalne skrbi te 10.000 eura u području zdravstva. Povjerenstvo, koje su činile Nada Tadić, Marina Diković, Ana Kokan Kostelić, Alma Tomljanović, Vanja Marković i Danijela Kasumović-Maružin, pritom ih je ocjenjivalo, a udruge su najviše mogle dobiti okruglih 100 bodova.

Udruga „Primalja i obitelj“ na natječaj je prijavila dva programa – „Savjetovalište za dojenje“ te istoimeni program „Primalja i obitelj“, a za svaki je zatražila maksimalnih 10.000 eura. Prvi je program ocijenjen s 93 od 100 bodova, čime je završio na 23. mjestu i po mišljenju povjerenstva zaslužio 5.450 eura, dok je program „Primalja i obitelj“ dobio 86 bodova, zauzeo skromno 38. mjesto i po mišljenju povjerenstva zaslužio 5.091 euro.

U obrazloženju za Savjetovalište za dojenje povjerenstvo je navelo da je riječ o programu koji je „vrlo plemenit i koristan kako za dijete tako i za majku“ te da će koristi od njega imati „cijela zajednica i sustav“. Za drugi program izostale su takve pohvale, pa je uglavnom navedeno da ga treba bolje opisati jer nema jasno definirane korisnike i rezultate. No, na konačnoj listi, koju je svojim potpisom potvrdio i pulski gradonačelnik Peđa Grbin, došlo je do obrata: programi udruge „Primalja i obitelj“ završili su na 1. i 6. mjestu. Kako je do toga došlo, pokušali smo doznati službenim upitom Gradu Puli. U odgovoru je istaknuto da nitko nije intervenirao u listu ni u bodovanje koje je predložilo povjerenstvo.

„Povjerenstvo je bilo sastavljeno od šest stručnjaka iz znanstvenih i stručnih institucija s područja Grada Pule – Pola, kao i nezavisnih stručnjaka za područja obuhvaćena prioritetnim temama natječaja. Stručno povjerenstvo rangiralo je prijave prema ostvarenim bodovima, od najvišeg prema najnižem, te je na temelju toga predložilo iznose financijskih sredstava. Predloženi iznosi ovisili su o traženim sredstvima udruga, specifičnostima pojedinih programa i projekata te stručnoj procjeni kvalitete prijava, uključujući opravdanost troškova i druge relevantne kriterije. Odluka gradonačelnika o dodjeli sredstava temelji se na prijedlogu stručnog povjerenstva koje je ocjenjivalo pristigle prijave. U postupak ocjenjivanja nije bilo nikakvih intervencija u pogledu iznosa, ocjena niti bilo kojeg drugog elementa evaluacije“, piše u dopisu iz Grada.

Tko je tražio više, dobio je više

Premda se u odgovoru spominje opravdanost troškova, dovoljno je primijeniti malo matematike da bi se uočio obrazac po kojem su udruge dobile sredstva. Neovisno o ukupnom zatraženom iznosu, sve su udruge, ovisno o mjestu na listi, dobile otprilike polovicu onoga što su tražile. Udruge s maksimalnih 100 bodova, primjerice, dobivaju oko 58 posto traženog iznosa, a taj udio pada i s manjim brojem bodova (za udruge s 90 bodova iznosi 52 posto). 

Kako je maksimalan iznos koji se po programu mogao tražiti, 10.000 eura, osim Kluba žena liječenih od karcinoma dojke GEA zatražila još jedino udruga Primalja i obitelj, upravo ju je ta okolnost pogurala prema vrhu liste. Tako je za program koji je bio 23. na listi dobila 5.450 eura, odnosno 54,5 posto traženog iznosa, dok je za program koji je bio 38. na listi dobila 5.091 euro, odnosno 50,91 posto traženog iznosa. Drugim riječima, iz dostupnih podataka proizlazi da za konačan iznos nije bilo presudno samo mjesto na rang-listi, nego i to koliko je pojedina udruga tražila. Tko je tražio više, u pravilu je dobio i više, čak i kada po broju bodova nije bio među najbolje ocijenjenima. Postavlja se zato pitanje služi li ovakav model financiranja doista tome da najviše nagradi najkvalitetnije programe, ili prije svega one koji su na vrijeme prepoznali logiku natječaja i zatražili maksimalan iznos. Ako je odgovor ovo drugo, onda problem možda nije u jednoj udruzi, nego u samom načinu raspodjele javnog novca.