Politika i društvo

suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

Umro Vladimir - Đuro Degan


 
1 min
HINA
Foto FaH/ Dario GRZELJ

U nedjelju, 27. ožujka, u Zagrebu je u 87. godini života umro istaknuti hrvatski pravnik Vladimir - Đuro Degan, član suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), priopćeno je u ponedjeljak iz HAZU-a.

Vladimir-Đuro Degan rođen je 1935. u Bosanskome Brodu. Pravo je diplomirao u Sarajevu 1957., doktorirao 1963. u Ljubljani, a između 1959. i 1971. usavršavao se na Haškoj akademiji za međunarodno pravo.

Od 1969. do 1981. predavao je usporedne političke sustave i međunarodno pravo na Fakultetu političkih znanosti u Sarajevu, a od 1981. predavao je na Pravnom fakultetu u Rijeci.

Od 1985. do 1997. bio je upravitelj Jadranskog zavoda Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a od 1997. do 2021. bio je njegov voditelj.

Predavao je na brojnim sveučilištima u bivšoj Jugoslaviji i u inozemstvu. 

Član suradnik HAZU bio je od 1990.

Između 1991. i 1995. bio je hrvatski član u ekspertnim skupinama o ljudskim i manjinskim pravima, te o sukcesiji država na Međunarodnoj konferenciji o bivšoj Jugoslaviji. Između 1996. i 2001. bio je član hrvatske delegacije na pregovorima o pitanjima sukcesije bivše Jugoslavije.

Za svoj rad primio je više priznanja i nagrada, među ostalim i Državnu nagradu za znanost za životno djelo za 2012. za područje društvenih znanosti.

Glavna su mu djela "Tumačenje ugovora u međunarodnom pravu" (L’Interpretation des accords en droit international, 1963.), "Pravičnost i međunarodno pravo" (L’Équité et le droit international, 1970.), "Međunarodno pravo mora i izvori međunarodnog prava" (1989.), "Izvori međunarodnog prava" (The Sources of International Law, 1997.) i "Međunarodno pravo" (2000.).


Nastavite čitati

Nezavisni tim evaluatora smatra da je Zakon o pravu na pristup informacijama kvalitetan

Voditelj evaluacijskog tima Edmond Miletić kao glavnu preporuku za unapređenje zakona istaknuo je nastavak institucionalne i organizacijske potpore instituciji povjerenika za informiranje, permanentnu edukaciju svih obveznika zakona i potrebu nastavka proaktivne objave informacija tijela javne vlasti  * Anketa je pokazala da čak 75 posto ispitanika nije znalo da građani imaju pravo žalbe povjereniku ako im tijelo javne vlasti uskrati pravo na informaciju te da nijedan ispitanik nije znao ime institucije koja štiti pravo građana na pristup informacijama

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.