Brazilka organizirala prostituciju u Hrvatskoj i ucjenjivala klijente
Nakon što su djevojke odradile posao, novac koji su za to dobile od svojih klijenata dijelile su s 28-godišnjakinjom
U nedjelju, 27. ožujka, u Zagrebu je u 87. godini života umro istaknuti hrvatski pravnik Vladimir - Đuro Degan, član suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), priopćeno je u ponedjeljak iz HAZU-a.
Vladimir-Đuro Degan rođen je 1935. u Bosanskome Brodu. Pravo je diplomirao u Sarajevu 1957., doktorirao 1963. u Ljubljani, a između 1959. i 1971. usavršavao se na Haškoj akademiji za međunarodno pravo.
Od 1969. do 1981. predavao je usporedne političke sustave i međunarodno pravo na Fakultetu političkih znanosti u Sarajevu, a od 1981. predavao je na Pravnom fakultetu u Rijeci.
Od 1985. do 1997. bio je upravitelj Jadranskog zavoda Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a od 1997. do 2021. bio je njegov voditelj.
Predavao je na brojnim sveučilištima u bivšoj Jugoslaviji i u inozemstvu.
Član suradnik HAZU bio je od 1990.
Između 1991. i 1995. bio je hrvatski član u ekspertnim skupinama o ljudskim i manjinskim pravima, te o sukcesiji država na Međunarodnoj konferenciji o bivšoj Jugoslaviji. Između 1996. i 2001. bio je član hrvatske delegacije na pregovorima o pitanjima sukcesije bivše Jugoslavije.
Za svoj rad primio je više priznanja i nagrada, među ostalim i Državnu nagradu za znanost za životno djelo za 2012. za područje društvenih znanosti.
Glavna su mu djela "Tumačenje ugovora u međunarodnom pravu" (L’Interpretation des accords en droit international, 1963.), "Pravičnost i međunarodno pravo" (L’Équité et le droit international, 1970.), "Međunarodno pravo mora i izvori međunarodnog prava" (1989.), "Izvori međunarodnog prava" (The Sources of International Law, 1997.) i "Međunarodno pravo" (2000.).
Nakon što su djevojke odradile posao, novac koji su za to dobile od svojih klijenata dijelile su s 28-godišnjakinjom
Najviša temperatura zraka većinom će se kretati između 2 i 6, a na Jadranu od 11 do 16 Celzijevih stupnjeva
"Ovdje se ne treba zbuniti i misliti da EK nešto predlaže sua sponte (svojevoljno). To je smišljeno drugdje. Oni to provode, ali u tom lancu interakcije, države poput Hrvatske i Slovačke i mnoge druge ne sudjeluju. Mi s tim nemamo veze, nitko nas ne pita niti će nas ikada pitati. Osjećam sažaljenje za one koji misle da nešto predstavljaju, ... a nitko ih ništa ne pita", rekao je Milanović
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.