Upravno vijeće Brijuna "zatečeno" aferom. Ako ništa nisu znali godinama, čemu onda uopće služe?

Nakon brojnih medijskih napisa koji već duže potresaju Nacionalni park Brijuni napokon se oglasilo Upravno vijeće te ustanove, na čijem je čelu načelnik Sektora za zaštićena područja i ocjenu prihvatljivosti pri Upravi za zaštitu prirode Josip Hren.

Riječ je o tijelu koje bi, prema svojoj ulozi i ovlastima, trebalo nadzirati upravljanje nacionalnim parkom i upozoravati na eventualne nepravilnosti, no iz njihova priopćenja koje su s debelim zakašnjenjem objavili na stranicama nacionalnog parka proizlazi kako o ozbiljnim optužbama i događajima na Brijunima nisu znali ništa.

Upravno vijeće, koje uz Hrena čine Mirko Jurkić (nekadašnji HDZ-ov kandidat za gradonačelnika Pule op.a.), Franka Vojnović, Martina Gljuščić i Martina Hervat, tvrdi kako je "zatečeno medijskim objavama i snimkom bivšeg ravnatelja".

Iako poslovanje i dokumentaciju unutar nacionalnog parka sada češljaju nadležna istražna tijela, a protiv bivšeg ravnatelja i njegovog zeta kojemu prijeti i izvanredan otkaz, podnesene su kaznene prijave, Upravno vijeće očito je zadnja karika u lancu. A trebalo bi biti prva.

Stoga se postavlja pitanje što je Upravno vijeće radilo i koja je njegova stvarna funkcija ako nisu imali nikakvih saznanja o sumnjivim javnim nabavama, zapošljavanjima i lovačkim seansama na otočju.

Umjesto preuzimanja odgovornosti ili barem nekog suvislog objašnjenja oko mogućih propusta u nadzoru, Upravno vijeće u svom se obraćanju javnosti uglavnom poziva na ograničene ovlasti i naglašava kako nije tijelo koje provodi nadzor nad konkretnim aktivnostima niti istražuje nezakonitosti.

Jasno je da nakon sve ozbiljnijih optužbi koje izlaze u medije članovi Vijeća pokušavaju jasno povući crtu između sebe i događaja koji potresaju jednu od najvažnijih hrvatskih zaštićenih prirodnih zona.

Iz zapisnika koji su sastavili vidljivo je kako Upravno vijeće snažno podržava aktualnu ravnateljicu kao i mogućnost udaljavanja djelatnika s radnog mjesta, pa i otkaza onima za koje se utvrde osnove za takve mjere. Istovremeno i dalje nema odgovora na ključno pitanje kako je moguće da tijelo zaduženo za upravljanje ustanovom nije ranije reagiralo, upozorilo ili barem zatražilo provjeru ako su se razne nepravilnosti koje su u međuvremenu iscurile u medije na otočju godinama odvijale.

Posebno je zanimljiv dio u kojem Upravno vijeće obrazlaže proceduru izlučenja divljači i zakonske okvire lovnih aktivnosti, čime pokušavaju ostaviti dojam da je problem prvenstveno administrativne ili stručne naravi. Međutim, interes javnosti nije samo na "procedurama", već i na mogućim zlouporabama sustava, pogodovanjima i načinu upravljanja parkom. Upravo zato i zakašnjelo obraćanje više djeluje kao pokušaj saniranja reputacijske štete i "pranja ruku" od odgovornosti, nego istinski stvarni pokušaj rasvjetljavanja svega što se događalo na Brijunima.

Tim više što Upravno vijeće nije samo formalno ili neko ceremonijalno tijelo bez konkretnih ovlasti. Prema Statutu Javne ustanove ono, među ostalim donosi odluke o stjecanju, opterećenju i otuđenju nekretnina u vlasništvu ustanove vrijednih od 150 tisuća pa sve do 1,5 milijuna eura, odlučuje o raspolaganju imovinom i sklapanju pravnih poslova milijunske vrijednosti te daje suglasnost na planove nabave i njihove izmjene.

Upravno vijeće također odlučuje o davanju u zakup objekata i prostora ustanove, kao i o promjeni njihove namjene, određuje cijene ulaznica na prijedlog ravnatelja nacionalnog parka te odlučuje o drugim pitanjima utvrđenima Zakonom o zaštiti prirode, statutom i drugim propisima koji se odnose na upravljanje ustanovom, a koja nisu u nadležnosti ravnatelja.

Osim financijskih i upravljačkih odluka, Upravno vijeće sudjeluje i u donošenju ključnih strateških dokumenata Nacionalnog parka. Plan upravljanja te godišnji program zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja parka donose se uz suglasnost Ministarstva, a upravo je Upravno vijeće jedno od ključnih tijela uključenih u te procese. Vijeće donosi i Statut ustanove te Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu uz suglasnost Ministarstva, kao i Pravilnik o radu sukladno propisima koji uređuju radne odnose.

Drugim riječima, riječ je o tijelu koje ima izravan utjecaj na financijsko poslovanje, upravljanje prostorom, planiranje razvoja, unutarnju organizaciju i cjelokupno funkcioniranje Nacionalnog parka. Upravno vijeće stoga ne može biti tek fikus koji se aktivira tek kada u medijima ispliva prljavi veš jer njegova je zadaća kontinuirano pratiti rad ustanove, tražiti izvješća, nadzirati procese i reagirati na svaku ozbiljnu sumnju u nepravilnosti ili nezakonitosti.

Zato i  tvrdnja da su članovi Vijeća tek sada "zatečeni" informacijama koje su dospjele u medije otvara pitanje ne samo njihove informiranosti nego i odgovornosti. Jer ako Upravno vijeće nije znalo što se događa  postavlja se pitanje zašto nije znalo. A ako jest, onda se postavlja još ozbiljnije pitanje zašto je šutjelo sve do trenutka kada je priča postala javni problem koji više nije bilo moguće ignorirati.

U svom očitovanju Upravno vijeće navodi kako ih je ravnateljica izvijestila o poduzetim radnjama nakon medijskih objava te kako će ih nastaviti obavještavati o daljnjim koracima i suradnji s nadležnim institucijama. Ističu kako su "zatečeni" nedavnim objavama i snimkom bivšeg ravnatelja, ali i da će pružiti svu potrebnu podršku institucijama u okviru svojih ovlasti.

Istodobno naglašavaju kako Upravno vijeće nije tijelo koje provodi nadzor nad konkretnim aktivnostima u Nacionalnom parku niti provodi progon eventualnih počinitelja nezakonitih radnji. Podržali su aktualnu ravnateljicu u donošenju nužnih odluka, uključujući mogućnost udaljavanja djelatnika s radnog mjesta i eventualnih otkaza onima za koje se utvrdi odgovornost, uz obrazloženje da je to potrebno i kako bi se spriječio utjecaj na istražni postupak.

U dijelu priopćenja koji se odnosi na izlučenje divljači, Upravno vijeće naglašava kako je riječ o redovitoj aktivnosti održavanja propisanog brojčanog stanja divljači u skladu s Programom zaštite divljači za Brijune. Navode kako je riječ o osjetljivom otočnom ekosustavu bez prirodnih predatora, zbog čega nekontrolirani rast populacije predstavlja prijetnju ekosustavu i može dovesti do bolesti te križanja u srodstvu. Tvrde i kako izlučenje provode osobe koje imaju potrebne dozvole i dokumentaciju, dok su za nadzor lovnih aktivnosti i tretiranje mesa nadležne lovna i veterinarska inspekcija, koje su dodatno pozvane da provedu nadzor.

Na kraju Upravno vijeće izražava žaljenje zbog, kako navode, "stvorene medijske slike" o Brijunima koja narušava ugled Nacionalnog parka i njegovu turističku tradiciju, uz poruku da će nastaviti pružati podršku svim nadležnim institucijama tijekom postupka. Dakle, mediji su sada krivi što su odgovorni u nacionalnom parku djelovali kako su djelovali zbog čega su pojedinci i uhićeni.