(VIDEO) Tullio Vorano: "Rudari nisu proglasili Labinsku republiku jer im se nikakva republika nije motala po glavi"

U glasoviti štrajk 2. ožujka 1921. godine, opće poznat pod nazivom Labinska republika, rudari su stupili na Krvovoj placi u Vinežu, gdje je danas, na obnovljenom memorijskom mjestu, svečano obilježena 101. godišnjica.

Nakon rudarske himne u izvedbi maestra Franka Ružića, polaganja vijenaca,  paljenja svijeće te minutom šutnje za sve poginule rudare i sugrađane, prije govora političara, povjesničar Tullio Vorano, rođeni Labinjan koji je sav radni vijek proveo u Narodnom muzeju Labina, uvodno je iznio tezu koja se i ne čuje tako često.

Prvo je rekao da je odmak od jednog stoljeća od tih burnih događaja dovoljan vremenski razmak da ih možemo trezvenije i objektivnije sagledati nego što se to činilo ranije, osobito u jugoslavenskom razdoblju.

- Prije svega, valja odbaciti tezu, koju se još ponegdje može čuti, da su rudari proglasili republiku jer zapravo nikakva republika im se nije motala po glavi. Njih su mučili sasvim drugi, 'obični' problemi, kazao je Vorano.

Prijelaz od austrijske na talijansku upravu značilo je tada za rudare osjetno pogoršanje njihova položaja. Ogromna inflacija, kao izravna posljedica rata, potpuno je obezvrijedila njihove zarade, tako da su oni tražili od Uprave povećanje plaće od 200 do 300 posto.

Pored toga, dodao je, nova uprava prepolovila je dopuštene praznike i od 24, koliko ih je bilo u doba Austrije, svela ih je na 12. Rudare je posebno pogodilo ukidanje blagdana Svijećnice, koji su oni tradicionalno slavili, pa oni za inat nisu 2. veljače 1921. došli na posao, a uprava je tom iskoristila i izjavila da je neopravdani izostanak s posla povlači ukidanje nagrade za učinak. Zbog toga je prijepora novi sindikalni vođa rudara, mladi i energični Giovanni Pippan otišao u Trst pregovarati sa središnjom upravom rudnika. Na povratku ga je 1. ožujka u Pazinu pretukla grupa fašista, a taj je događaj poslužio rudarima kao povod da se sutradan digne na štrajk.

Dodatni povod bilo je divljanje fašista u Istri i osobito spaljivanje Radničke komore u Trstu, u koju je rudarski sindikat  bio učlanjen i s kojim je usko surađivao. Rudari su ustali protiv fašističkog zlostavljanja.

Obruč oko rudara - 800 vojnika i policajaca

U međuvremenu su rudari zauzeli rudnike i njihova postrojenja te deponiju ugljena na Štalijama; minirali su prilaze rudnicima i ustrojili svoje 'crvene straže' koje su nadzirale rudarski bazen i jasno dali do znanja da će aktivirati mine i sve dići u zrak ukoliko ih se pokuša napasti. Njihovu je prijetnju vlast sasvim  ozbiljno shvatila tako da nije ništa poduzimala, iako je u okolici bilo stacionirano oko 800 vojnika i policajaca.

Kako pregovori s upravom nisu davali rezultate, rudari su odlučili 21. ožujka pokrenuti sami proizvodnju, postižući pritom odlične rezultate. Vlasti su čekali smo pogodan trenutak za intervenciju, koja se dogodila 8. travnja nakon što su rudari uhitili desetak Sicillijanaca štrajkolomaca.

Kod Štrmca je došlo do oružanog sukoba rudara i vojske, a smrtno su stradali Adalbert-Vojtech Sijkora i Maksimilijan Ortar. U Vinežu je ranjen Franjo Margan, koji je od komplikacija naknadno preminuo. Nakon gušenja pobune 40-ak rudara je uhićeno, a 22 su prevezeni u rovinjski zatvor, gdje su u zatočeništvu preminuli  Mate Poldrugovac i Ivan Mikac, pa i njih valja ubrojiti u žrtve rudarske pobune.

- Epilog rudarskog ustanka zbio se na velikom suđenju u Puli od 16. studenog do 3. prosinca 1921. Optužnica je teretila 52 pobunjenika, iako je rudarima dokazana krivica zahvaljujući umješnosti odvjetnika branitelja i naklonosti porote, svi optuženici su oslobođeni krivice. Bila je to velika pobjeda rudara, istaknuo je Vorano.

Ante Augustinović, posljednji rudar koji je izašao iz rudarskih jama na Labinštini prije konačnog zatvaranja tijekom jutra je s labinskim gradonačelnikom Valterom Glavičićem posjetio labinske osnovne škole Ivo Lola Ribar i Matija Vlačić, gdje je govorio teškom i mukotrpnom radu naših predaka te samoj važnosti koje je rudnik imao za cijelu Labinštinu.

"Naš zajik, labinjonska cakavica nadjenula je ovom mjestu ime 'Krvova placa', crvena placa"

Gradonačelnik Glavičić kazao je potom u svom govoru na svečanoasti: "Naš zajik, labinjonska cakavica nadjenula je ovom mjestu ime „Krvova placa“, crvena placa. Krv naših obespravljenih, ali istodobno i osviještenih, kozmopolitskih rudara,  koji nisu htjeli spustiti glavu i trpjeti socijalnu nepravdu, ugnjetavanje i nacionalnu razjedinjenost. Odbacili su ponuđenu pokornost. Odabrali su borbu za opstojnost i ponos. Svoju su crvenu, krvovu krv herojski ponudili za budućnost svijeta koji želi živjeti drukčije, pravednije, uvaženije".

- Utrli su dionicu puta za ljudskost, uvažavanje, moral, najviše vrijednosti. Ta ideja, nažalost, ni dan-danas nije ideja iz prošlosti. Upravo je to aktualan, univerzalan, svjetski cilj. Cilj mnogih naroda o čemu, nažalost, svjedočimo i ovih dana, kazao je labinski gradonačelnik Valter Glavičić, izrazivši solidarnost s ukrajinskim narodom.

Kroz svoje su prigodne govore dožupan Tulio Demetlika i saborski zastupnik Emil Daus naglasili su važnost ovog povijesnog trenutka, kao i činjenicu da je upravo Labinska republika prije 101 godinu pokazala Europi kojim smjerom mora ići te se taj smjer i vrijednosti trebaju zagovarati i danas, pogotovo u vrijeme rastućih sukoba nedaleko Hrvatske.

Skup su svojim izvedbama uveličali i učenici Područne osnovne škole „Ivo Lola Ribar“ Vinež koji su izveli prigodni recital, kao i ansambl udaraljki BUM BAM Umjetničke škole M. B. Rašana koji su oduševili izvedbom prigodne skladbe.

Nakon Krvove place, vijenac je položen i na spomen obilježju u naselju Štrmac, a obilježavanje se nastavlja večeras, kada će se upaliti i prigodna rasvjeta.

Na Šohtu svjetlosna instalacija

Dimnjak toplane bit će osvjetljen rudarskim bojama i naznačenom obljetnicom dok će spomenik rudaru borcu biti osvijetljen bijelim svijetlom kao naznaka budućeg trajnog osvjetljenja koje će biti postavljeno u sklopu najavljenog uređenja spomenika.

Od 19 sati, svakog punog sata, na labinskom će se Šohtu uključivati svjetlosna instalacija kakva je bila prilikom otvaranja obnovljenog Šohta.

Obilježavanje se nastavlja i sutra u 17 sati, za kada su Grad Labin i Turistička zajednica Labin-Rabac organizirali besplatnu interpretativnu šetnju „Štorija po Labine“ za sve zainteresirane građane, u kojoj će posjetitelji biti svjedoci labinske prošlosti. Okupljanje je ispred Gradske knjižnice Labin, a završava u Starom gradu Labinu.

Jedna od glavnih poruka koja se danas čula glasi: "Dužni smo trajno njegovati sjećanje na ovaj sjajni, avangardni i progresivan događaj".