Politika i društvo

35. OBLJETNICA STRADANJA U DOMOVINSKOM RATU

Vukovar i Škabrnja danas se prisjećaju žrtava jednog od najtragičnijih dana hrvatske povijesti

Vukovar i Škabrnja danas se prisjećaju žrtava jednog od najtragičnijih dana hrvatske povijesti


 
6 min
HINA

Vukovar i Škabrnja danas se prisjećaju žrtava jednog od najtragičnijih dana hrvatske povijesti

Vukovar i Škabrnja danas obilježavaju 35. obljetnicu stradanja u Domovinskom ratu. U oba mjesta 18. studenoga 1991. ostao je zapamćen kao jedan od najtragičnijih dana hrvatske novije povijesti, obilježen slomom obrane Vukovara nakon tromjesečne opsade te pokoljem civila i branitelja u Škabrnji.

Središnje komemoracije održat će se uz sudjelovanje državnih izaslanstava, hrvatskih branitelja, obitelji poginulih i brojnih građana koji će odati počast žrtvama.

Vukovar je pod opsadom bio 87 dana

Vukovar je branilo oko 1.800 pripadnika Zbora narodne garde i policije te dragovoljaca HOS-a, ustrojenih u legendarnu 204. vukovarsku brigadu.

Iako su borbe u Vukovaru i okolici započele ranije, kao početak bitke za Vukovar obično se navodi 25. kolovoza 1991., kada su JNA i srpske paravojne postrojbe krenule u tenkovsko-pješački napad na grad.

Agresor je raspolagao s oko 30.000 vojnika i pripadnika paravojnih skupina, oko 1.600 oklopnih borbenih vozila, 60 zrakoplova, 350 topova i mnoštvom ostale vojne tehnike.

Vukovar: Tradicionalna molitva i paljenje svijeća u krugu Nacionalne memorijalne bolnice

Krajem kolovoza započeo je opći napad na grad. Hrvatski branitelji puna su tri mjeseca odolijevali danonoćnim napadima, dok se u Vukovaru nalazilo više od 15.000 civila.

Nakon 87 dana opsade, 18. studenoga 1991., obrana grada bila je slomljena. Razrušeni Vukovar i njegovi stanovnici našli su se pod okupacijom koja je trajala do 15. siječnja 1998. i završetka mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, kada su okupirani dijelovi vraćeni u ustavnopravni poredak Hrvatske.

Poginulo najmanje 2.717 hrvatskih branitelja i civila, više od 22.000 Vukovaraca prognano

U opkoljeni grad 19. listopada 1991. uspio je ući humanitarni konvoj Liječnika bez granica i evakuirati stotinjak ranjenih branitelja iz vukovarske bolnice.

Da se približava kraj obrane postalo je jasno nakon pada vukovarskog prigradskog naselja Lužac 2. studenoga, kada su razdvojeni branitelji Vukovara i gradske četvrti Borovo naselje. Padom obližnjih Bogdanovaca 10. studenoga dodatno je otežana obrana grada.

Dio branitelja pokušao se izvući iz grada kroz minska polja, a mnogi koji nisu uspjeli odvedeni su u srpske logore. Brojni zarobljenici su ubijeni. Među najtežim zločinima bilo je odvođenje ljudi iz vukovarske bolnice i njihovo pogubljenje na Ovčari.

Tijekom tromjesečne opsade, prema podacima Franjevačkog samostana u Vukovaru, ubijeno je i poginulo najmanje 2.717 hrvatskih branitelja i civila. Više od 22.000 Vukovaraca otjerano je u progonstvo, dok je nekoliko tisuća branitelja i civila prošlo kroz srpske logore.

Prema podacima Hrvatskog sanitetskog stožera, poginulo je 450 branitelja i 1.350 civila, među kojima 86 djece. Bez jednog ili oba roditelja ostalo je 858 djece, ranjeno je više od 2.500 ljudi, a mnogi su zatočeni i odvedeni u logore.

Više od 50 masovnih grobnica u gradu i okolici

Tijekom i nakon procesa mirne reintegracije otkriveno je više od 50 masovnih grobnica u Vukovaru i okolici, iz kojih su ekshumirani brojni posmrtni ostaci.

Hrvatska još traga za 1.725 nestalih i smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu, a među njima je 320 osoba čiji se nestanak i stradavanje vežu uz Vukovar.

U spomen na 35. obljetnicu stradanja Vukovara središnji komemorativni skup pod nazivom „Hrabrost, žrtva, sloboda“ održat će se danas u dvorištu vukovarske Nacionalne memorijalne bolnice „Dr. Juraj Njavro“.

Potom će sudionici obilježavanja, predvođeni hrvatskim braniteljima Vukovara i djelatnicima ratne bolnice, u Koloni sjećanja proći od bolnice do Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata, gdje će državna i druga izaslanstva položiti vijence i upaliti svijeće.

U Vukovaru će biti cijeli državni vrh: predsjednik Republike Zoran Milanović, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković i predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Prema očekivanjima vukovarskih gradskih vlasti, komemorativnim događajima nazočit će najmanje 100.000 ljudi iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Misu zadušnicu na groblju predvodit će vrhbosanski nadbiskup i metropolit mons. Tomo Vukšić.

U četvrtak, 19. studenoga, Vukovarci će se prisjetiti stradanja gradske četvrti Borovo naselje, a u petak, 20. studenoga, odati počast žrtvama ubijenima u Veleprometu i na Ovčari.

Škabrnja se prisjeća stradanja civila i branitelja

Istoga dana kada je nakon višemjesečne opsade slomljena obrana Vukovara, stotine kilometara dalje, u zadarskom zaleđu, odvijala se još jedna tragedija. Škabrnja je 18. studenoga 1991. postala poprište jednog od najtežih zločina nad civilnim stanovništvom tijekom Domovinskog rata.

Škabrnja danas obilježava 35. obljetnicu stradanja civila i branitelja u napadu koji su pod zapovjedništvom Ratka Mladića počinili pripadnici bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi.

Napad je počeo rano ujutro iz dva smjera. Jedna kolona tenkova i oklopnih transportera s kamionima pješaštva, uz potporu zrakoplova, došla je preko Zemunika Gornjeg, a druga iz smjera Biljana Donjih.

Glavni udar bio je na zapadnom ulazu u Škabrnju, kod zaseoka Ambar i Ražovljeve glavice, gdje su angažirane jake tenkovsko-pješačke snage JNA, srpske paravojne snage SAO Krajine i dobrovoljačke skupine iz Srbije i Bosne i Hercegovine.

Do središta mjesta i crkve Velike Gospe paravojne snage i pripadnici JNA došli su tek predvečer, tjerajući ispred tenkova zarobljene branitelje i civile kao živi štit.

Civili, pretežno žene, djeca i starije osobe, koji su se skrivali u podrumima i drugim zaklonjenim prostorima, nasilno su izvođeni, ubijani i masakrirani. Stotinjak civila, uglavnom žena i djece, zarobljeno je i odvedeno u Benkovac.

U napadu ubijena 43 civila i 15 hrvatskih branitelja

Mjesto je branilo 246 hrvatskih branitelja, pripadnika Samostalnog bataljuna Škabrnje, no nisu uspjeli obraniti selo pred višestruko nadmoćnijim i bolje naoružanim neprijateljskim snagama.

Po okončanju napada Škabrnja je spaljena i gotovo potpuno uništena, crkva je srušena do temelja, a cijelo područje minirano.

Civili koji su preživjeli kasnije su predani hrvatskoj strani u mjestu Pristegu, dok su muškarci zatočeni u kninskim logorima te naknadno razmijenjeni.

Na dan napada ubijena su i masakrirana 43 civila i 15 hrvatskih branitelja. U sljedećih nekoliko mjeseci u okupiranoj Škabrnji ubijeno je još najmanje deset civila, a nekoliko ih je preminulo zbog smrzavanja, izostanka osnovnih životnih uvjeta i liječničke skrbi.

Ukupno je u Domovinskom ratu Škabrnja imala 56 civilnih žrtava i 25 poginulih branitelja. Nakon rata još je šestero mještana stradalo od zaostalih minsko-eksplozivnih sredstava.

Do oslobođenja u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja 1995. godine u Škabrnji je ubijeno 86 osoba.

Samo dvoje odslužilo kaznu zbog zločina

Do danas su samo dvije osobe odslužile kaznu zbog zločina u Škabrnji. Ostali osuđenici izbjegli su izvršenje kazne jer im se sudilo u odsutnosti. Za zločin u Škabrnji nije odgovarao ni Ratko Mladić, koji je pred Haškim sudom osuđen na doživotni zatvor za genocid i ratne zločine u Bosni i Hercegovini.

Za zločine u Škabrnji osuđena je nekadašnja medicinska sestra Zorana Banić, zbog kršenja međunarodnog prava, odnosno sudjelovanja u napadu i ubijanju stanovništva 18. studenoga 1991. Nakon odsluženja kazne iz zatvora je izašla krajem 2007. godine.

Presudom Županijskog suda u Zadru, koja je postala pravomoćna u lipnju 1998. godine, za ratni zločin u Škabrnji 18 osoba proglašeno je krivima i osuđeno na višegodišnje zatvorske kazne. Optužnicom je bilo obuhvaćeno 26 okrivljenika. Među osuđenima je jedino prisutan bio Jovan Badžoka, koji je osuđen na deset godina zatvora.

Komemoracija i Kolona sjećanja u Škabrnji

Na obilježavanju 35. obljetnice stradanja Škabrnje sudjelovat će izaslanstvo Vlade predvođeno potpredsjednicima Vlade i ministrima mora, prometa i infrastrukture Olegom Butkovićem te financija Tomislavom Ćorićem.

U ime predsjednika Republike Zorana Milanovića prisustvovat će predstojnik Ureda predsjednika Orsat Miljenić.

Središnji program obilježavanja počet će u 9.45 sati komemoracijom u Ambaru. Slijedi Kolona sjećanja, hodnja do spomen-obilježja masovne grobnice i polaganje vijenaca te sveta misa u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije za sve stradale u Domovinskom ratu.

Obilježavanje će završiti u 13 sati hodnjom „Korak po korak“ do spomen-obilježja na mjesnom groblju svetog Luke.


Nastavite čitati

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.