Dugotrajna suša i najavljene restrikcije bile su i tema današnje županijske Skupštine. Nadležni pročelnik za poljoprivredu Ezio Pinzan istaknuo je da vode još ima, ali da je dnevno prisutna velika potrošnja. Ni istarski župan ni nadležni pročelnik Pinzan ni danas na sjednici Skupštine nisu otkrili konkretne mjere koje se planiraju poduzeti vezano uz najavljenu restrikciju vode.
- Kada krene restrikcija, prvo će se to dogoditi na javnim površinama, sportskim terenima. I poljoprivreda će posljedično osjetiti restrikcije jer ako vode nema, onda će se to svakako odraziti i na poljoprivredu. Upravo sada završava proizvodnja industrijske rajčice. Oni vodu još koriste, i nadamo se da ćemo to završiti. Ostale kulture, recimo, vinogradi i maslinici ne koriste poljoprivrednu vodu, a proizvodnja povrća će imati limitiranu količinu vode na raspolaganju, rekao je Pinzan.
Župan je najavio sutrašnji sastanak i koordinaciju na kojoj će s direktorima vodovoda i predstavnicima Hrvatskih voda razgovarati o aktualnoj situaciji po pitanju nestašice vode, nakon čega bi se trebale znati i neke konkretne mjere.
- Naredna tri mjeseca nema značajnijih padalina. Svi skupa možemo preživjeti ako mjesec dana ne peremo automobile i ne zalijevamo javne i zelene površine. Ako je trava požutjela, s time možemo preživjeti, ali ako nema vode i hrane, ne možemo, i zato moramo biti odgovorni. Nema prostora za paniku, no trebamo biti oprezni na način da svi zajedno apeliramo jedni na druge i racionalno se odnosimo prema potrošnji. Nije neophodno da voda teče dok se četkaju zubi. Kada bi svatko uštedio litru, dvije samo na ovom segmentu, to bi bila značajna količina. Situacija nalaže oprez, ali nema mjesta panici. S druge strane, moramo biti odgovorni i povući određene poteze, kazao je župan.
Vijećnik Slaven Boljun (Možemo!) tražio je pojašnjenje vezano uz cijenu vode u Istri te zašto je ona višestruko veća od europskog standarda.
Boljuna je među ostalim zanimalo planiraju li se, posebice zbog ove trenutačne situacije, aktivirati određena izvorišta vode i bunari, dodajući da istarski vodovod bilježi oko tri milijuna kubika gubitka.
Odgovarajući na pitanje o cijeni vode, župan Miletić je Boljunu poručio da je pitanje postavio na krivu adresu.
Slaven Boljun
- Županija nije osnivač tih trgovačkih društava (vodovodi op.a). Mi nemamo niti ovlasti ni ingerencije utjecati na cijenu. Konkretno pitanje treba postaviti na nadležnom mjestu, gradskim ili općinskim vijećnicima i Skupštini Vodovoda. Što se tiče gubitaka, Istarski vodovod je u samom vrhu uspješnosti u Europi, da ne govorim u Hrvatskoj. Dok sam bio gradonačelnik Pule, pulski Vodovod je imao gubitak manji od 17 posto. Opremljenost naših vodovoda je dobra. Ako ističete europski primjer, naši vodovodi vode neku socijalnu politiku po pitanju cijene prema našim građanima, pa ako se s nekim uspoređujemo, onda to treba činiti u potpunosti, kazao je Miletić.
Na Skupštini je danas usvojen i prijedlog odluke o izradi Izmjena i dopuna Prostornog plana Istarske županije. Jedan od ciljeva za pokretanje ovih izmjena je zelena tranzicija na koju se nadovezuje korištenje obnovljivih izvora energije, promet, komunikacije, kao i kružno gospodarenje otpadom.
Prijedlog je obrazložio zamjenik župana Tulio Demetlika, navodeći da je zadnji plan mijenjan 2016. godine.
- Izmjene i dopune imaju nekoliko ključnih dijelova. Plan je određivanje obuhvata zahvata radi planiranja solarnih elektrana državnog i županijskog značaja (instalirane snage 10 MW i većih) radi provedbe zelene tranzicije. Također, novim se izmjenama želi preispitati mogućnost planiranja vjetroelektrana na moru, ali i planiranje građevina za gospodarenje otpadom, rekao je Demetlika i dodao:
- Vjerujte, situacija s energentima je sve ozbiljnija i sutra bismo mogli imati i problem sa strujom. Iz tog ćemo razloga na jesen predstaviti analizu izmjena i dopuna plana s uvođenjem novog energetskog sustava na području Istarske županije, kazao je Demetlika.
Vili Basanesse (SDP) smatra da prostorni plan trebao biti temeljni element razvoja, što aktualni, po njemu, nije. Među ostalim smatra da je nužno širenje gospodarskih zona.
Vili Basanesse
- Zašto u Istri nema greenfield investicija u turizmu? Zato što za jedan hotel trebate 40 tisuća metara nerješivog turističkog zemljišta i zato nema investicija, smatra Basanesse.
Vijećnik Ivan Iskra (Orah) zatražio je pojašnjenja oko prenamjene Termoelektrane Plomin 1 u energanu i uz to vezanu inicijativu HEP-a da se u Plominu koristi gorivo iz otpada.
- Tražili smo sastanak s HEP-om jer, ako govorimo o zbrinjavanju goriva iz otpada (GIO) koji se računa kao obnovljivi izvor energije, tu postoje razne mogućnosti. Vaša kolegica Koviljka Aškić ima rješenje kako to riješiti na samoj lokaciji Kaštijuna. HEP radi projekt, Holcim također, ima tu bezbroj inicijativa i novih tehnologija koje mogu zbrinjavati SRF, odgovorio je Demetlika.
Na Skupštini nije prihvaćen amandman Kluba vijećnika Možemo-Zelena alternativa-Orah vezano uz izmjene prostornog plana.
- Županijski prostorni plan treba biti u funkciji razvoja, a ove izmjene ne idu u tom smjeru. Smisao prostornog planiranja nije da ljudima zagorčavamo život, već da se planski omogući razvoj. Po izmjenama koje se predlažu, jasno je da se nećemo moći razvijati još narednih deset godina. Nama mladi ljudi ne mogu graditi na svojoj djedovini, kazao je vijećnik Renato Kalac iz Kluba vijećnika Možemo!-Zelena alternativa-Orah.
Možemo je u amandmanu naveo da pojedini gradovi i općine imaju žurnu potrebu određenih promjena u području prostornog planiranja, kao što su: proširenje i usklađivanja građevinskih područja naselja, prenamjena i utvrđivanje nove namjene prostora unutar određenih građevinskih područja naselja pa i izdvojenim građevinskim područjima, određene zahvate, ali i analizu postojećeg planiranja održivog razvoja pomorske infrastrukture s posebnim naglaskom na planirani razvoj luka, lučica (svih namjena), marina i sidrišta, ali i arhitektonskog i krajobraznog uređenja, obale i obalnog pojasa.
- Posebno je uočen problem nemogućnosti širenja građevinskog područja naselja ili uspostave novih izdvojenih građevinskih područja prije završetka konzumacije 50 posto postojećih, kao i nelogičnosti u pogledu gustoće naseljenosti u naselju. Matematički je ovo u redu, ali život je nešto drugo. Dobar dio građevinskog područja naselja je ili područje neprimjenjivo za građenje (vrtače, klizišta i sl.) ili se pak više parcela istog vlasnika čuva za prodaju, a što negativno utječe na daljnju mogućnost gradnje, poglavito u sredinama gdje imamo veći broj manjih i raštrkanih naselja. Posljedice ovakvog stanja naročito osjećaju mlade, u pravilu domicilne obitelji, koje na svojoj djedovini zbog ovakvog stanja nisu u mogućnosti graditi, a za kupnju preskupog građevinskog zemljišta nemaju novca, kazao je Kalac.
