Župan Boris Miletić: "Treba razgovarati o transformaciji pulske bolnice u klinički bolnički centar"

Aktualni sat Županijske skupštine u Pazinu otvorila je vijećnica Cristina Fattori pitanjem o primjeni dvojezičnosti u Istarskoj županiji, istaknuvši kako talijanski jezik, unatoč službenoj uporabi, bilježi pad.

„Nedavno istraživanje o vitalnosti talijanskog jezika pokazuje da je, iako je službeno u upotrebi, u stalnom padu. Prisutne su poteškoće u primjeni dvojezičnosti“, rekla je Fattori.

Dodala je kako je u tijeku projekt dvojezičnih oznaka na biciklističkim stazama, ali da pojedini Gradovi i Općine odbijaju postaviti dvojezične nazive. No nije navela o kojim se sredinama konkretno radi.

„Iako je inicijativu pokrenula županijska Turistička zajednica, dio jedinica lokalne samouprave odbija sudjelovati“, navela je.

Resorna pročelnica Tea Batel odgovorila je kako projekt obuhvaća 84 naselja u 12 jedinica lokalne samouprave te postavljanje 250 novih ploča.

„U suradnji s Upravnim odjelom za turizam pokrenuli smo inicijativu da nazivi na biciklističkim rutama budu dvojezični“, kazala je Batel.

HDZ-ov vijećnik Mario Bratulić podsjetio je da je premijer Andrej Plenković podržao njegovu inicijativu za spajanje Istarskog veleučilišta sa Sveučilištem Jurja Dobrile u Puli te upitao župana Borisa Miletića o daljnjoj proceduri.

Mario Bratulić

„To je najbolji put za naše studente. Time ćemo se riješiti stalnih rasprava i prepucavanja o Istarskom veleučilištu“, rekao je Bratulić.

 Miletić je istaknuo kako je pad broja studenata izazov i na ostalim visokoobrazovnim ustanovama.

„Ako želimo biti odgovorni prema studentima i djelatnicima, moramo razmišljati o dugoročnoj održivosti. Prvi korak je čvršće povezivanje dviju ustanova, a potom i moguće pripajanje Istarskog veleučilišta Sveučilištu“, rekao je Miletić.

Dodao je kako Županija godišnje izdvaja oko 1,5 milijuna eura za veleučilište.

Boris Miletić

„Od 2002. godine pokazujemo da nam je stalo do visokog obrazovanja i nastavit ćemo ulagati. Posebno veseli što su osigurana sredstva za znanstvene projekte, poput Metrisa. No, predstoji još puno razgovora i odluka“, naglasio je Miletić.

Vijećnica Gordana Restović (NLBM) pitala je o posljedicama kibernetičkog napada na Istarsku županiju.

Pročelnik Ivan Glušac odgovorio je kako je sustav stabiliziran.

„Svi operativni programi ponovno su podignuti i sustav funkcionira. Vratili smo i stare podatke, a proces je pri kraju. U proračunu smo osigurali dodatnih 300 tisuća eura za jačanje sigurnosti te predlažemo povećanje koeficijenata za informatičare kako bismo privukli stručniji kadar“, rekao je Glušac.

Vijećnik Viktor Lazarić (IDS) upozorio je na probleme u Osnovnoj školi Fažana.

„Nakon požara instalacija 2022. godine i prodora vode 2025. i poplave, nastava je bila obustavljena. Djeca snose posljedice loše infrastrukture. Koji su rokovi za završetak radova?“ upitao je.

Viktor Lazarić

Župan Miletić odgovorio je kako se ide u potpunu rekonstrukciju.

„Dogovorili smo da nećemo samo sanirati štetu, već ići u cjelovitu obnovu zgrade. Vrijednost projekta je veća od tri milijuna eura, a planirana je i izgradnja sportske dvorane“, rekao je Miletić i dodao da nakon javnog savjetovanja slijede javne nabave i izbor izvođača radova.

Lazarić je otvorio i pitanje gospodarenja otpadom, upozorivši na stanje Kaštijuna.

„Kaštijun mora biti primjer, a ne problem. Postoji li cjelovit plan gospodarenja otpadom?“ pitao je.

Pročelnik Mirko Radolović rekao je kako je županijski plan gospodarenja otpada i dalje u izradi.

„Trenutno imamo centar za gospodarenje otpadom, ali nedostaje dio sustava, poput sortiranja. Plan će uskoro biti predstavljen, no sve jedinice lokalne samouprave moraju dati svoj doprinos“, kazao je.

Vijećnik i gradonačelnik Buzeta, Damir Kajin, upozorio je na problem prekomjernog broja divljači na Buzeštini.

„Na tom području obitava oko tisuću srna i jelena. Predlažem koordinaciju s lovcima kako bi se problem riješio“, rekao je.

Također je pitao o financiranju ordinacije medicine rada u Buzetu. Miletić je odgovorio kako će ta sredstva biti osigurana.

Sandra Čakić Kuhar (IDS) pitala je o pokretanju Studija medicine u Puli.

Sandra Čakić Kuhar

„Taj studij je potreban Istri. Što je poduzeto?“ upitala je, a zanimalo ju je da li je i to bila tema na nedavnom sastanku s premijerom Plenkovićem.

Miletić je rekao kako postoji podrška za pokretanje Studija medicine, ali i određeni preduvjeti.

„Studij je potreban jer bi zaokružio obrazovanje medicinskog kadra. Uskoro završavamo i 22 stana za medicinare, a kroz mjere Županije moguće je ostvariti potporu do 59 tisuća eura. Trebamo razgovarati i o podizanju pulske bolnice na razinu kliničkog centra“, rekao je Miletić i dodao:

- Ako želimo svi zajednički cilj, a to je osnivanje Medicinskog fakulteta, onda trebamo zatomiti strančarenja, naveo je.

Vijećnik Vili Bassanese (SDP) upozorio je na šire društvene probleme.

„Kao društvo nismo uspjeli zaštititi prostor, a sada gubimo bitku i u zaštiti ljudi. Prednjačimo u ovisnosti o opijatima, kockanju i broju samoubojstava“, rekao je, upitavši o konkretnim mjerama.

Nadležna pročelnica Davorka Maras-Tkačuk odgovorila je kako postoje preventivni programi.

„Prioritet su mentalno zdravlje djece, mladih i radno aktivne populacije te prevencija pretilosti. Proces je dug, ali kontinuirano radimo na prevenciji“, kazala je.

Bassanese je naglasio da je problem ozbiljan i da zahtijeva širu raspravu, pa i na razini Skupštine i da treba reći 'car je gol'.

Vili Bassanese

Na to mu je odgovorio župan Miletić prozvavši Grad Umag.

„Umag je jedini grad u Istri koji ne ispunjava obvezu financiranja Nastavnog zavoda za hitnu medicinu. Hitna spašava živote – počnite izvršavati svoje obveze“, rekao je.

Bassanese mu je uzvratio:

„Skrećete s teme. Ako je cilj prozivanje Umaga, onda ste prvi u strančarenju“, poručio je.

Vijećnica Helena Lozić Doklestić (Možemo!) upozorila je na projekt izgradnje luke u Dajli.

- Riječ je o investiciji vrijednoj gotovo sedam milijuna eura. Izgradnja luke je već u tijeku, i dok mi ovdje sjedimo, bageri rade. Planirano je više od 300 vezova raspoređenih u dvije luke, rekla je.

Dodala je kako se projektu protivi dio građana, ali i europskih zastupnika.

„Zastupnici svih političkih opcija u Europskom parlamentu stali su uz građane koji se protive tom projektu. Zavod za prostorno uređenje Istarske županije također je upozorio na određene aspekte. Postavlja se pitanje,  jesmo li svjesni odgovornosti i hoćemo li stati uz građane?“ upitala je.

Upozorila je i na dohrane plaža na području Istre.

„Istra nikada nije bila poznata po pješčanim i šljunčanim plažama. Tko je odlučio da se obala nasipava šljunkom i do kada će se to raditi?“ rekla je.

Odgovorio je župan Boris Miletić.

„Vijećnica je iznijela opasnu tezu pitajući hoćemo li stati uz građane, čime implicira da općinska i gradska vijeća nisu izabrana od građana. Ako je Grad Novigrad u svom prostornom planu predvidio komunalnu luku zbog potreba svojih građana i to usvojio kroz Gradsko vijeće, to jest zastupanje interesa građana“, rekao je Miletić.

Dodao je kako postoji realna potreba za komunalnim vezovima.

„Građani imaju potrebu za komunalnim vezovima. Razumijem da uvijek postoje pojedinci koji se nečemu protive, ali zajednica mora zastupati širi interes. Vi za ovom govornicom iznosite opasne teze jer ispada da je netko tamo nekim dekretom donio odluku o gradnji luke. Razumijem da netko ima kuću za odmor koju iznajmljuje i da bi taj netko bi sretan da se tamo ne napravi niti jedan komunalni vez, ali to nije interes građana već pojedinaca koji su možda okupljeni u neku skupinu, kazao je Miletić.

Helena Lozić Doklestić

Lozić Doklestić istaknula je kako je investitor projekta Lučka uprava, čiji je osnivač Županija.

„Točno je da je Lučka uprava Novigrad investitor, ali projekt ne bi bio moguć da ta luka nije predviđena Prostornim planom Grada Novigrada“, zaključio je župan.