Ustavni sud Republike Hrvatske kao vrhovno pravosudno tijelo potvrdio je odluke četiri ranije pravne instance da su tvrtke kojima je na čelu bio Stevan Muidža godinama nezakonito prikazivale svoje poslovne odnose. Sudovi su utvrdili da u stvarnosti nije bilo aktivnosti za koje su izdavani računi koji su onda korišteni za smanjenje poreza. Plaćao se zakup kamenoloma koji nije radio i sanacija koja nikad nije provedena.
Ustavni sud Republike Hrvatske kao vrhovno pravosudno tijelo potvrdio je odluke četiri ranije pravne instance da su tvrtke kojima je na čelu bio Stevan Muidža godinama nezakonito prikazivale svoje poslovne odnose. Sudovi su utvrdili da u stvarnosti nije bilo aktivnosti za koje su izdavani računi koji su onda korišteni za smanjenje poreza. Plaćao se zakup kamenoloma koji nije radio i sanacija koja nikad nije provedena.
Ustavni sud Republike Hrvatske u odluci iz 2020. godine, koju je donijela sutkinja Ingrid Marinović-Antičević, presudio je da su tvrtke Istra Cement d.d. (kasnije Calucem) i Istra Cement nekretnine d.o.o. niz godina na nezakonit način prikazivali vlastite poslovne odnose, sve u želji da umanje svoje porezne obaveze.
Porezna uprava Ministarstva financija 2014. godine procijenila je da su te dvije tvrtke u razdoblju između 2010.- 2013. u državni proračun uplaćivale značajno umanjene iznose za PDV i porez na dobit. Tako je počeo pravosudni postupak koji je trajao šest godina: Prvostupanjsku odluku porezne uprave kasnije je potvrdilo i drugostupanjsko tijelo u Ministarstvu financija, a potom i Upravni sud, te Visoki upravni sud.
Dakle, odlukom Ustavnog suda na petoj je instanci, povodom ustavne tužbe tvrtke Calucem, pravne osobe koja danas upravlja pulskom cementarom, potvrđeno da su Istra Cement i Istra Cement nekretnine na nezakonit način pokušavale umanjiti svoje porezne obaveze.
Imajući u vidu aktualna događanja na području nekadašnjih kamenoloma Max Stoja i Valkane, razlozi za navedne pravosudne odluke vrlo su zanimljivi i znakoviti jer ukazuju na konzistentni modus operandi.
U spomenutom razdoblju direktor tvrtke Istra Cement nekretnine, kao i tvrtki koje su iz nje nastale (Max Residence, Hotel Valkane, Istra Val Max nekretnine, Kamp Banjole, Valbonaša centar i Max city), bio je Stevan Muidža. Sve su navedene tvrtke bile registrirane na adresi njegovog privatnog stana na Verudi.
Za razumijevanje cjelokupnog aranžmana vrijedi naglasiti da je Muidža kao direktor te tvrtke, u vrijeme nezakonitog umanjivanja poreznih obaveza, sa 100 tisuća kuna financirao političku stranku SDP koja je tada s HNS-om obnašala vlast na nacionalnom nivou.
Muidža je i danas direktor tih tvrtki, a bio je dugogodišnji direktor i član uprav tvrtke Istra Cement iz koje su i nastale sve spomenute tvrtke.
U provedenom poreznom nadzoru utvrđeno je da Istra Cement dd u prosincu 2004. sklopila ugovor o koncesiji na eksploatacijskom polju Max na razdoblje od 10 godina. Po isteku tog roka tvrtka je bila je dužna provesti sanaciju kamenoloma, najkasnije šest mjeseci po okončanju eksploatacije.
Međutim, društvo Istra Cement je koncem 2007. obustavilo eksploataciju sirovina zbog povišenog i nedozvoljenog sadržaja magnezijevog oksida i silicijeva dioksida.
Studije su pokazale da su dugogodišnje sumnje stanovnika Baraka i Stoje koji su tvrdili da je proizvodnja u cementari opasna po zdravlje - točne.
U objašnjenju presude navodi se da je tvrtka Istra Cement nekretnine d.o.o. nastala odvajanjem iz tvrtke majke Istra Cement dd u svibnju 2010. godine. Eksploatacijsko polje Max, na kojem je tvrtka majka tri godine ranije odustala od daljnje proizvodnje, nakon podjele prelazi u vlasništvo novooosnovane tvrtke.
Mjesec dana kasnije, u lipnju 2010. Istra Cement dd i Istra Cement nekretnine d.o.o. sklapaju ugovor o zakupu nekretnina na kojima se nalazi eksploatacijsko polje. U tom trenutku Stevan Muidža je direktor (član uprave) Istra Cementa i Istra Cement nekretnine.
Postavlja se pitanje zašto bi neka tvrtka svoje nekretnine izdvojila u posebnu tvrtku i onda joj plaćala zakup iako se na njima ne može vršiti rudarska djelatnost.
To je bilo sumnjivo i poreznicima koji su procijenili da taj posao nema nikavu poduzetničku logiku te da su računi koje je nova tvrtka slala Istra Cementu neutemeljeni i ne mogu koristiti za umanjenje poreza.
Poreznici su se pritom pozvali na Zapisnik o privremenoj obustavi radova u Max Stoji koji je Istra cement još 2008. dostavio Državnom inspektoratu. Temeljem tog zapisnika utvrdili su da od 2007. pa do isteka koncesije 2014. nitko na Stoji nije vršio ekploataciju rudače.
- Stoga je zaključeno da zakup predmetnog ekploatacijskog polja nije služio u poduzetničke svrhe, odnosno za obavljanje djelatnosti i ostvarivanje prihoda, čitamo iz u sudske odluke.
Dakle, računi koje je direktor tvrtke Istra Cement nekretnine Stevan Muidža godinama slao tvrtki majci bili su potpuno neosnovani, odnosno nezakoniti.
Ali to nije sve.
Poreznici su utvrdili da je Istra Cement dd u rujnu 2010. s novom tvrtkom u cilju sanacije terena sklopio Ugovor o rekultivaciji kamenoloma s konačnim rokom od 30. lipnja 2014. Rekultivacija kamenoloma u teoriji i praksi uglavnom predstavlja ozelenjavanje ili pošumljavanje.
Istra Cement nekretnine d.o.o. godinama je Istra Cementu dd ispostavljala račune za sanaciju koje je onda to društvo koristilo za umanjenje poreza. Porezna analiza pokazala je da za to nije bilo osnove u stvarnosti.
„Navedeno društvo zaključno s 11. veljače 2014. nije ni započelo s radovima na rekultivaciji, utvrdili su poreznici.
Dakle, kamenolom nije saniran, ali su računi ispostavljani i onda korišteni za smanjenje poreza.
U žalbi na prvotno porezno rješenje drugostupanjskom tijelu društvo Istra Cement dd (danas Calucem) se žalilo tvrdeći da se radi o nepovezanim društvima, ali ministarstvo je tu tvrdnju proglasilo „neživotnom i nelogičnom“.
Naime, porezni stručnjaci Ministarstva financija procijenili su da nije logično nekom nepovezanom društvu prepustiti imovinu i onda je uzimati u zakup jer „nema garancije da će to isto društvo pristati dati nekretnine u zakup“.
Još je gora situacija bila s ugovorom o rekultivaciji. Društvo Istra Cement dd je vršilo plaćanja prema tvrtki Istra Cement nekretnine d.o.o iako ta tvrtka nikad nije ni započela, kako piše u poreznom rješenju, s radovima na sanaciji.
I tu dolazimo da najzanimljivijeg dijela ovog spora. Upravni sud i Visoki upravni sud odbacili su potvrdu o sanaciji kamenoloma kao relevantan dokaz!
-Nisu relevantni navodi tužitelja da je Ministarstvo gospodarstva tužiteljima izdalo potvrdu da je sanacija provedena budući da navedeno ne dokazaje da je istu izvršila tvrtka Istra Cement nekretnine, piše u nalazima dvaju upravnih sudova.
Postavlja se pitanje na temelju čega je onda Ministarstvo gospodarstva koje je 2014. godine vodio Ivan Vrdoljak tvrtki Istra Cement nekretnine izdalo potvrdu o izvršenoj sanaciji?
Ustavni sud je odbacio prigovore Istra Cementa (Calucema) i zaključilo da poslovi zakupa i rekultivacije nisu bili zakoniti, te da nisu imali svoju „poduzetničku svrhu“.
Stoga je vijeće u sastavu Mato Arlović, Snježana Bagić, davorin Mlakar, Rajko Mlinarić i Miroslav Šumanović na čelu sa sutkinjom Ingrid Antičević Marinović odbacilo pritužbu.
Na naš upit Stevanu Muidži i Zoranu Kostiću vezano za sve gore spomenute detalje dobili smo odgovor da se obratimo tvrtki MEP (Mid Europa Partners) koja je u vrijeme poreznih nezakonitosti bila vlasnik pulske cementare, ali i cijelog poslovnog imperija srpskog tajkuna Dragana Šolaka.
Očito je da smatraju da Stevan Muidža neme nikakve veze s spornim poslovima.
- Ne postoji nikakva utaja poreza, ali kako je očito da odbijate informacije koje vam dajemo smatrati istinitim, možete se obratiti nadležnim tijelima, odgovorili su u Muidža i Kostić u nepotpisanom odgovoru ignorirajući detaljno argumentirano mišljenje Porezne uprave, Ministarstva financija, Upravnog suda, Visokog upravnog suda i Ustavnog suda.
U međuvremenu iz tvrtke Max City dobili smo dodatno objašnjenje.
-Što se tiče vašeg upita oko Odluke Ustavnog suda i ostalih sudskih odluka koje spominjete, kao što možete primjetiti s istima nismo bili upoznati, no pretpostavljamo da sve informacije možete zatražiti od cementare odnosno tvrtke Calucem d.o.o. jer mi spomenute presude nemamo niti možemo imati. U nastavku ćemo pokušati pojasniti zašto.
MEP razdvaja Istra cement nekretnine d.o.o. od tvornice cementa i zemljišta na kojem se ista nalazi. Cementara nastavlja djelovati pod nazivom Calucem d.o.o. te ju MEP 2010. prodaje investicijskom fondu Argus Capital Partners tako da mi s Cementarom i tvrtkom Calucem d.o.o nismo imali baš nikakve veze. Od tada do danas Calucem d.o.o. je promijenio više vlasnika (niti jedan od njih nismo bili mi), dok vlasnici tvrtke Istra cement nekretnine postajemo godinama nakon događaja na koje se može referirati bilo kakvo porezno rješenje iz 2014. godine, stoji i pojašnjenju tvrtke Max City.
Premda su na kraju prvog poluvremena igrači Tramezzanija gubili 1-2, u nastavku su autogolom Ageymnaga i pogotkom Maurića u 85. minuti preokrenuli rezultat na 3-2. I onda drama: u 2. minuti nadoknade domaći igrač Kadušić dobiva crveni karton, a tri minute kasnije Kulušić postiže treći pogodak za goste
Iznimka su slučajevi kada se radi o umirućem pacijentu ili nekoj drugoj izvanrednoj situaciji
Reuters piše: "Ovo historijsko mjesto, jedino te vrste koje ima u cijelosti očuvane sve četiri strane, pretvorilo se iz mjesta održavanja borbi gladijatora u mjesto događanja za božićnu sezonu” * Reutersovim novinarima za ovu su priliku izjave dali ravnateljica Pula Film Festivala Tanja Miličić i dvoje posjetitelja iz Barbana.
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
