Marin Dundić: Moja je želja da svaki grad u Hrvatskoj ima skejt park. To su sigurne zone za djecu i mlade

Radni dan je, nešto iza 17 sati, parkiralište na Hidrobazi se puni. Roditelji dovoze djecu iz svih dijelova grada. Mališani voze bicikl, romobil, rolaju se... Oni nešto stariji dolaze sami, sa skejtom. Cilj im je svima - California. Tako su, naime, korisnici novom skejt parku nadjenuli ime.

Obitelj "na kotačićima"

U njemu susrećemo cijelu obitelj "na kotačićima". Tata Igor je na rolama, a kćer Lara i sin Diego voze romobil. Stigli su, pričaju nam, iz Valdebeka i ovo mi nije prvi puta da dolaze u skejt park u Štinjan. Lijepo im je ovdje, vele nam, koriste radne dane jer je vikendom sve krcato.

Obitelj "na kotačićima"

- Novo je, glatko, bolje nego u Rojcu priča nam Lara koja ima osam i pol godina, a dvije godine mlađi brat Diego dodaje da je ovdje "ravnije i bolje" i tu je već puno toga naučio.

Tata ipak napominje da parku nedostaju jedn-dvije klupe, kako bi roditelji tu i tamo mogli malo i predahnuti.

Fažanska ekipa

S druge strane parka na skejtu su Noel, Etien i Lara. Oni su već tinejdžeri. Došli su iz obližnje Fažane i svi su složni - park je odličan!

Ekipa Fažanaca

- Nije pretežak, ni prelagan, dobar je i za skejt ali i za role, pričaju nam oduševljeno. I dok Noel tek uči skejtati, Etien je donedavno trenirao hokej, a sada se ponovo vratio skejtu, Lara je već prava maherica.

Lara

Članica je Skateboard kluba August Šenoa iz Fažane nekoliko godina, a skejtati je počela gledajući "stariju ekipu"u Fažani i to joj je bilo zanimljivije od drugih sportova.

Pohvale parku idu tvrtki Tonbe Skateparks iz Zagreba koja je specijalizirana za izgradnju betonskih skate parkova, a koje je nedavno završila i ovaj u Štinjanu. Osnovano ju je  poznati zagrebački skejter Marin Dundić, koji ovaj posao sada radi s prijateljem Marinom Valentićem iz Rijeke. Marin nam je ispričao sve o svojoj viziji zašto bi svaki grad trebao imati barem jedan ovakav par i koliko oni znače djeci i mladima.

Od ilegale do kompanije

- S ekipom sam počeo skejtati još u 90-tima, graditi prve drvene skejt parkove. Kada smo mi krenuli skejtati u Hrvatskoj, nažalost, nismo imali nikakve uvjeta za razvijanje ovog sporta...

Marin Dundić

Nedostatak infrastrukture natjerao nas je prije nešto više od deset godina sami krenemo graditi pa smo tako izgradili prvi, doduše ilegalni, betonski skejt park kod studentskog centra u Zagrebu. Iz čiste potrebe za skate parkom i sadržajima za extremne sportove put nas je odveo na različite strane Europe i svijeta gdje smo mogli vidjeti kako se to vani radi, priča nam naš sugovornik.

- Prva nam je ideja bila dovesti neku od svjetskih kompanija u Hrvatsku, ali oni su svi imali toliko posla da nismo imali druge nego napustiti svoj posao i u tu avanturu krenuti sami, veli Marin.

Sudjelovanjem na raznim projektima, s raznim kompanijama i entuzijastima danas, veli, posjeduju znanje i alate za izgradnju betonskih skate parkova.

- Ispekli smo zanat vani i daleko dogurali. Radimo s arhitektima i dizajnerima iz Švedske, gradimo skejt parkove po cijeloj Europi, svaki je zadnji krik mode, osmišljen od profesionalaca priča nam Marin dodajući da su u Hrvatskoj izgradili parkove u Zagrebu, Rijeci, Križevcima, Slavonskom Brodu, Vukovaru, Fažani...Ovaj u Štinjanu osmišljen je, dodaje, za rekreativce, za razliku od onog u Rojcu koji je profesionalnog odnosno natjecateljskog tipa.

Dodaje da većinu svojih parkova zapravo grade diljem Europe, no rado prihvate projekte u Hrvatskoj odakle su krenuli jer, i nakon svih ovih godina, puno entuzijazma ulažu u scenu iz  koje su proizašli.

- Mi smo u duši i dalje sjekteri, a kako hrvatska scena zaostaje za drugima projekte u Hrvatskoj radimo i ispod cijene, i usred zime kao u Štinjanu, samo da napravimo park, da vratimo dio onog što smo naučili vani našim klincima, veli nam Marin.

Beton najbolja vozna podloga

Pojašnjava da su nekada skejt parkovi bili od drva, no kako se upravo beton pokazao kao najbolji materijal i vozna podloga za sve extremne spotove. Gotovo je neuništiv i otporan na atmosferalije te gotovo da i nema potrebe za održavanjem dugi niz godina.

- Koliko su potrebe skatera i BMX-era velike i bitne za zajednicu govori i činjenica da mnogi europski gradovi imaju savjetnike iz extremnih sportova pri gradnji gradskih trgova i parkova. Kao skupina entuzijazista extremnih-sportova krenuli smo u edukaciju korisnika, ali i gradskih čelnika o važnosti i ulozi skate parkova u mobilnosti djece posebice adolescentske dobi te borbi protiv dosade koja mlade sve ranije odvodi na put zloupotrebe droge i alkohola, priča nam.

Napominje da su skejt parkovi zapravo sigurne zone u koje će djeca uvijek doći - samo ih treba napraviti. Zanimljivo je, dodaje, da je u anketama koje su radili po osnovnim školama upravo skejt park djeci bio na prvom mjestu želja.

- Želimo postići to da svaki grad u Hrvatskoj ima svoj skejt park. Ako i nema skejtera, nema veze, oni će sigurno doći. Kad neki grad dobije park, tada scena živne, za mjesec dana svi požele kupiti skejt i djeca više nisu pred kompjuterom već se kreću, druže, priča nam Martin dodajući da je skejtanje postalo i olimpijski sport pa ga sada, napokon, mnogi ozbiljnije shvaćaju.

Na kraju zaključuje kako ovi parkovi ipak nisu namijenjeni samo skejterima već svim koturaškim sportovima. To se lijepo vidi upravo na Hidrobazi. Pardon - Californiji.